Tko, zašto, kako i čijim novcem napada europske vrijednosti?

HND, Faktograf, GONG i Centar za mirovne studije pozivaju na tribinu Europski fundamentalizam protiv ljudskih prava – Tko, zašto, kako i čijim novcem napada europske vrijednosti?, na kojoj će govoriti Neil Datta iz European Parliamentary Forum on Population and Development, a koju će moderirati Sanja Despot s portala Faktograf.hr. Tribina će se održati u ponedjeljak 24. travnja 2017. u 18 sati, u Novinarskom domu, Perkovčeva 2.

Zadnjih nekoliko godina primjetno je jačanje tzv. neo-konzervativnih i kršćanskih fundamentalističkih grupacija koje su počele djelovati u formi organizacija civilnog društva u Europi. Trend koji je bio dominantan u SAD-u proteklog stoljeća polako se preselio i na europski teritorij, s ciljem da se utječe na smanjenje kvalitete zaštite ljudskih prava i demokracije u europskim zemljama. Iako se fundamentalističke grupacije mobiliziraju primarno oko tema vezanih za seksualna i reproduktivna prava (pobačaj, LGBT prava, gay brak, rodna ravnopravnost i sl.), pojedine organizacije zalažu se i za dugoročnije ciljeve – kao što je ukidanje koncepata sekularne države i liberalne demokracije. U svjetlu jačanja neo-konzervativnog utjecaja u SAD-u, Rusiji i Europi, zanimljivo se osvrnuti na razine umreženosti takvih grupa te načine njihovog zagovaranja i utjecanja na javne politike u parlamentarnim demokratskim društvima.

Tko su te grupe? Odakle dolaze? Kako su umrežene? Kako se financiraju? Kakve su njihove veze s katoličkom ili pravoslavnom crkvom? U kakvom su odnosu s tradicionalnim konzervativnim strankama a kakvom s neo-nacističkim pokretima?

Na ova, ali i niz drugih pitanja odgovore će nam pokušati dati jedan od najupućenijih istraživača neokonzervativnog pokreta u Europi Neil Datta. Neil se već dugi niz godina bavi istraživanjem i monitoringom fundamentalističkih grupa koje pod krinkom “brige za obitelj i tradicionalne vrijednosti”, zlorabeći demokratske mehanizme i politike ljudskih prava, pokušavaju utjecati na smanjenje razine zaštite ljudskih prava u Europi.

Tribina će biti na engleskom jeziku.

Borba protiv rodnih stereotipa u suštini je Istanbulske konvencije

Hrvatska Vlada, po svemu sudeći, neće imati baš velikog manevarskog prostora u poigravanju s ratifikacijom Konvencije Vijeća Europe o  sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulskom konvencijom piše Faktograf.

Riječ je o međunarodnoj konvenciji koju je Hrvatska potpisala 2013., ali je nije ratificirala nego je prije mjesec i pol Vlada osnovala radnu skupinu za njenu ratifikaciju u koju je uključila i protivnike Istanbulske konvencije Ivana Munjina iz udruge U ime obitelji i Ivana Prskala iz Ordo Iurisa, hrvatske inačice poljske ultrakonzervativne udruge koja je osmislila zakon koji je u Poljskoj trebao potpuno zabraniti pobačaj, čak i u slučajevima kad je trudnoća opasna po zdravlje žene i djeteta.

Obiteljaši i srodne organizacije protive se prihvaćanju Istanbulske konvencije pod izgovorom da ona nameće “rodnu ideologiju”, iako se termini “roda”, “rodnog identiteta” i “rodne ravnopravnosti” već od ranije koristi u hrvatskom zakonodavstvu.

Svjestan prijepora oko sastava te radne skupine, kao i odgode ratifikacije Istanbulske konvencije, Nils Muižnieks, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava uputio je 24. ožujka pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem izražava nadu da će Hrvatska što skorije ratificirati Konvenciju. U pismu pojašnjava smisao pojma “rod” i osnovne intencije Konvencije te premijeru sugerira da sa sadržajem njegova pisma upozna i članove (sporne) radne skupine.

Muižnieks: Borba protiv rodnih stereotipa u suštini je Istanbulske konvencije

“Za vrijeme mojih posjeta susreo sam se s primjedbama oko same upotrebe pojma ‘rod’ u kontekstu promoviranja ratifikacije Istanbulske konvencije. Definicija sadržana u Konvenciji naznačava da se termin ‘spol’ odnosi na biološke karakteristike koje ljude definiraju kao žene i muškarce, dok ‘rod’ podrazumijeva društveno konstruirane uloge, ponašanja, aktivnosti i atribute koje neko društvo smatra odgovarajućima za žene i muškarce. Ta definicija koristi se i u Odboru za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena  i u drugim UN-ovim tijelima. U tom značenju se koristi i kad je riječ o rodnim stereotipima”, pojašnjava Miužnieks, navodeći kako je svjestan da kritičari žele spriječiti vlade u propitkivanju tradicionalnih rodnih uloga i stereotipa jer smatraju da muškarci i žene moraju imati različite uloge u javnom životu i u obitelji.

“Takav pristup svodi žene na stereotipnu ulogu majki koje rađaju djecu i ostaju kod koće kako bi ih podigle. Kritičari idu tako daleko da tvrde kako Istanbulska konvencija ne bi trebala biti ratificirana jer će dovesti u opasnosti društva temeljena na tradicionalnoj obitelji. Želio bih, međutim, pojasniti da ne postoji takva opasnost. Suprotno tome, sve mjere predviđene Istanbulskom konvencijom jačaju obiteljske temelje i veze sprečavanjem i borbom protiv glavnog razloga razaranja obitelji, a to je nasilje”, navodi povjerenik Vijeća Europe.

Međutim, naglašava i kako je u samoj suštini Istanbulske konvencije borba protiv neravnopravnosti, a koja se zasniva na borbi protiv rodnih stereotipa i to kroz obrazovanje i jačanje svijesti kao oblika prevencije nasilja u obitelji.

“Sve su države obavezne poduzeti odgovarajuće mjere kako bi promijenile društvene i kulturne obrasce ponašanja muškaraca i žena da bi se eliminirale predrasude i običajna i druga ponašanja koja su bazirana na ideji inferiornosti ili superiornosti jednog od spolova ili na stereotipnim ulogama za muškarce i žene”, kaže povjerenik uz nabrajanje međunarodnih sporazuma u kojima se to navodi, a s kojima je Istanbulska konvencija usklađena.

Plenković: Ravnopravnost jedna od najvećih vrijednosti

Premijer Plenković odgovorio mu je na pismo 12. travnja, a iz prepiske je jasno i da se povjerenik Vijeća Europe sprema na skori novi posjet Hrvatskoj.

U svom odgovoru premijer Plenković naglašava da je “ravnopravnost spolova u Ustavu RH istaknuta kao jedna od najvažnijih vrijednosti, što implicira nužnost prevencije svih oblika nasilja i diskriminacije”, da je spomenuta radna skupina formirana po pluralističkom načelu i da je ratifikaciju Istanbulske konvencije Vlada planirala za kraj godine.

Nije povjereniku Vijeća Europe objasnio zašto je skoru ratifikaciju Istanbulske konvencije najavljivao još u studenom prošle godine, a sada mu je u redu da se mjesecima raspravlja o dokumentu čiju bit, vidljivo je i iz ovog pisma povjerenika Muižnieksa, hrvatska vlada ne može promijeniti.

Mjesec ženskog aktivizma

Sljedećih mjesec dana u Primorsko-goranskoj županiji održat će se 6 različitih radionica namijenjenih ženama svih generacija kojima će se obilježiti Mjesec ženskog aktivizma.

Projekt, koji su finacijski podržali Ekumenska inicijativa žena i Primorsko-goranska županija, a organizira udruga PaRiter, želi povezati i osnažiti žene na području Primorsko-goranske županije kako bi aktivno krenule u borbu s tradicionalnim obrascima patrijarhalnosti.

Interaktivnim radionicama u travnju i svibnju 2017. PaRiter želi približiti ženama koje žive u Rijeci i okolici, te na otocima Cresu i Krku informacije o tome kako prepoznati diskriminaciju, rodno uvjetovano nasilje ali i važnost ženskih prava, ravnopravnosti u društvu te aktivističkog djelovanja s ciljem stvaranja temelja za umrežavanje žena i njihovu suradnju odnosno za jačanje ženskog pokreta na području PGŽ-a.

Sve radionice su besplatne, no broj mjesta je ograničen te je tako za sve radionice potrebna prethodna prijava putem on-line obrasca ili e-maila udrugapariter@gmail.com.

 

RIJEKA

Sve riječke radionice će se održati na adresi Blaža Polića 2/IV, Rijeka.

Kako kultura određuje žensku sudbinu (19.4. u 17 sati)

Radionica na temu ženskog kulturnog skripta (životnog scenarija), osobno i grupno osnaživanje. Radionicu će voditi psihoterapeutkinja Kristina Stojanović Čehajić (Udruga Dizalica)

Girl empowerment! (2.5. u 17 sati)

Cilj radionice je otkrivanje vlastitih kreativnih potencijala i osnaživanje za donošenje autentičnih životnih izbora. Radionicu će voditi psihoterapeutkinja Kristina Stojanović Čehajić (Udruga Dizalica). 

Ljudska prava, ženska prava i rodna diskriminacija (3.5. u 18 sati)

Radionica će ženama omogućiti razumijevanje vlastitih ženskih prava i mogućnosti, te načine suzbijanja diskriminacije i predrasuda. Radionicu će voditi aktivistkinja Katarina Mikulić (PaRiter)

Feministička solidarnost unutar različitih sektora (8.5. u 18 sati)

Radionica o feminističkoj solidarnosti i važnosti intersekcionalnosti unutar pokreta za ženska i ljudska prava. Radionicu će voditi aktivistkinja Marinella Matejčić (PaRiter).

 

CRES

Žene okreću novu stranicu

(29.4. u 14 sati u Gradskoj knjižnici Frana Petrića Cres)

Edukativnu radionicu o prepoznavanju i borbi protiv rodno utemeljenog nasilja prema ženama će voditi mag. soc. Rada Kristina Kulić, koja ima dugogodišnje iskustvo rada u skloništu za žene i djecu žrtve nasilja.

 

KRK

Definiranje utjecaja medija na samopercepciju mladih žena

(27.4. u 17 sati u Velikoj vijećnici grada Krka.)

Radionicu o tome kako mediji ograničavaju uloge žene u društvu te kako utjecati na razbijanje predrasuda i smanjenje rodne nejednakosti u medijima održat će Tajana Broz, politologinja i suradnica udruge CESI te urednica portala Libela.org.

 

Više informacija dostupno je na internetski ili Facebook stranici udruge PaRiter.

Mjera protiv pušenja ili uzrujavanje pušača uznemirujućim sadržajima

Pušači/ce u Hrvatskoj odnedavno su upoznati/e s novim mjerama protiv pušenja. Naime, kupnjom duhanskih proizvoda dobivate i fotografiju koja bi vas trebala uplašiti i zaprepastiti, a u najboljem slučaju zbog njih bi trebali/e odlučiti prestati pušiti. Ljudi su reagirali na razne načine, a često i tako što su kupili futrolu za cigarete kako im ove fotografije ne bi bile stalno pred očima. I zaista, nije lako podnijeti gledati u nešto toliko odbojno što se može dogoditi i vama, i čemu vas možda vodi cigareta koju istovremeno palite. Idealno bi bilo kada bi svatko motivaciju za prestanak pušenja pronašao sam, umjesto da se to čini zbog zakona i mjera pritom generalizirajući ljude smatrajući da – što se čovjeku gadi i što ga plaši, od toga će odustati. Umjesto toga mi smo sablažnjeni/e i pokušavamo pobjeći na razne načine.

{slika}

Ove fotografije nisu specifično hrvatska izmišljotina. Europska Unija (točnije Europski parlament i Vijeće) je 3. travnja 2014. donijela Diretivu o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ. U Direktivi je napisano da se njome provodi Okvirna konvencija Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom (FCTC) koja djeluje pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Osobito važnim odredbama FCTC-a smatraju se one o “reguliranju sadržaja duhanskih proizvoda, reguliranju otkrivanja podataka o duhanskom proizvodu, pakiranju i označivanju duhanskih proizvoda, oglašavanju i nezakonitoj trgovini duhanskim proizvodima”. Na web stranicama FCTC-a napomenuto je da je u njihovoj nadležnosti davanje smjernica vladama između ostalog i o zdravstvenim upozorenjima na pakiranjima duhanskih proizvoda. U Direktivi piše da su zdravstvena upozorenja sa tekstom i slikom djelotvornija od onih koja se sastoje samo od teksta, te da bi kombinirana zdravstvena upozorenja trebala postati obvezna u cijeloj Uniji. Pod točkom 42 naznačeno je da zdravstvena upozorenja ne smiju sadržavati nikakav obmanjujući element ili posebnost. U članku 10. stavak 3. piše da je Komisija ovlaštena donositi delegirane akte radi uspostave i prilagodbe galerije slika uzimajući u obzir napredak znanosti i razvoj tržišta. Galeriju i tekstualna upozorenja je, dakle, uspostavila Europska komisija na temelju navedenog stavka, a zdravstvena upozorenja su određena na temelju odredaba FCTC. Sve zemlje članice moraju koristiti sve fotografije koje Direktiva nalaže. Galerija fotografija je dostupna na poveznici. Potvrdu ovih informacija dobila sam iz Ministarstva zdravstva. Odgovorili su mi da su fotografije vlasništvo Europske komisije i dio galerije slika iz Priloga II Direktive 2014/40/EZ, te da su “iste prenesene u Nacrt Prijedloga zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda koji je objavljen i na e-savjetovanju i tako bio dostupan zainteresiranoj javnosti. S tim u svezi Republika Hrvatska i Ministarstvo zdravstva kao nadležno tijelo, pripremila je 3 seta kombiniranih zdravstvenih upozorenja koja sadrže jedno od tekstualnih upozorenja, odgovarajuću fotografiju u boji navedenu u galeriji slika te informaciju o prestanku pušenja”.

{slika}

Treba napomenuti da je Hrvatska Vlada kasnila sa donošenjem zakona na temelju Direktive. Prijedlog Zakona o ograničavanju duhanskih i srodnih proizvoda Vlada Republike Hrvatske je donijela 2. ožujka 2017. godine i poslala na daljnju proceduru.

Ono što svakako privlači pažnju je da mnogo fotografija prikazuje obiteljsku situaciju u kojoj je u fokusu majka s djetetom, a uz fotografije je tekst da pušenje smanjuje plodnost ili da pušenje može ubiti nerođeno dijete. Da pušenje šteti nerođenom (i rođenom) djetetu opće je poznata medicinska činjenica, konkretnije da pušenje u trudnoći može dovesti do iznenadne smrti novorođenčeta, prijevremenog poroda i šteti djetetovom razvoju. No ipak, teško je ne primijetiti da je žena u ulozi majke izrazito zastupljen motiv ovih fotografija, točnije 9 fotografija ili 21% od ukupnog broja. Ostale fotografije uglavnom prikazuju teške zdravstvene probleme. Čini se da od podsjetnika da joj je uloga majke najvažnija, žena nikako ne može pobjeći, pa će se ove dužnost sjetiti i kada kupuje cigarete. Ženska reprodukcija je postala ključna politička i društvena tema te glavno zakonodavno područje, a žena je prvenstveno majka, ona koja rađa i to je najbitnije njeno obilježje. Ako ne planira dijete društvo će se pobrinuti da se osjeća nerealizirano jer nije ispunila svoju glavnu životnu dužnost.

{slika}

Čini se da čak i kada imamo kampanju za zdraviji život u njenom središtu nađu se ženska reproduktivna prava. A na kraju svakome ostaje izbor da li će zbog ovih fotografija prestati pušiti, kupiti tabakeru i zaboraviti na njih ili jednostavno prihvatiti činjenicu da se nalaze na njegovoj/njezinoj kutiji cigareta.

Više informacija o slikama (pitanja i odgovori): http://ec.europa.eu/health/sites/health/files/tobacco/docs/pictorialwarnings_tpd_en.pdf

Fotografije: Službeni list Europske Unije; Delegirana Direktiva Komisije 2014/109/EU http://publications.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/da1e9a92-85b9-11e4-b8a5-01aa75ed71a1/language-hr

‘Nadamo se da ćemo ovime inspirirati mlade djevojke diljem Afrike’

“Slavljenje uspješnih afričkih žena u područjima od politike i biznisa do poljoprivrede i umjetnosti može inspirirati djevojčice diljem kontinenta da teže zatvaranju rodnog jaza”, rekle su dobitnice nagrade New African Women Awards. Dvanaest žena iz raznih dijelova Afrike primilo je nagrade koje dodjeljuje časopis New African Women (NAW) u Dakaru prošlog tjedna.

Nagradu za ženu godine primila je Fatoumata Tambajang, potpredsjednica Gambije i voditeljica opozicijske koalicije koja je pomogla predsjedniku Adamau Barrowu da pobijedi dugogodišnjeg vođu Yahayu Jammeha na predsjedničkim izborima u prosincu prošle godine.

“Ovo je važna platforma koja povezuje inspirativne žene da pronađu rješenje za pitanja rodne jednakosti koja, nerješena, onemogućuju Africi napredak”, rekla je Leila Ben Hassen, glavna direktorica u IC Publicationsu, koji izdaje časopis. “Iako smo još uvijek daleko od postizanja rodne jednakost na globalnoj razini, Afrika ipak pokazuje napredak”, dodala je dobitnica nagrade Fatoumata Tambajang.

Nakon dodjele nagrada uslijedile su panel diskusije o pitanjima poput prisutnosti žena u politici i biznisu, podupiranju žena u znanosti i tehnologiji te ulaganju u žensko zdravlje. Nekoliko je sudionika/ica panela istaknulo da se žene u Africi još uvijek suočavaju s brojnim preprekama u ostvarivanju svog punog potencijala, od pristupa kapitalu, nedostatku obrazovanja i sveopćoj diskriminaciji.

Dobitnica nagrade za zdravlje, znanost i inovacije, Helena Ndume, namibijska oftamologinja koja je besplatno izvela operacije vraćanja vida na desecima tisuća ljudi, rekla je kako se nada da će ovime inspirirati mlade djevojke da krenu njenim stopama.

“Predivno je biti među ovim divnim Afrikankama iz toliko različitih područja”, rekla je. “Nadam se da će naš uspjeh potaknuti djevojke i mlade žene da rade u sektorima poput znanosti, zdravstva, inžinjerstva i tehnologije“.

Star Wars junakinje dobivaju svoje kratke filmove

Star Wars pojačava svoje ženske snage kroz novu seriju kratkih animiranih filmova koji će pratiti heronine ove znanstveno fantastične sage, poput princeze Leie, Rey i Jyn Erso. Walt Disney Co i Lucas film najavili su da će se “Star Wars Forces of Destiny” fokusirati na “neispričane priče svakodnevno herojstva koji oblikuje sudbine” glavnih ženskih junakinja u franšizi.

Ovo je posljednji u nizu poteza Disneyja da proširi uglavnom mušku publiku serijala Star Wars, koji slavi 40. godišnjicu originalnog filma iz 1977. godine, u kojem su naslovne uloge igrali/e Carrie Fisher, Harrison Ford i Mark Hamill.

Filmovi dugi dvije do tri minute bit će objavljeni na Disneyjevom Youtube kanalu u lipnju, nakon čega će se na njih nastaviti još nekoliko na Disney Channelu najesen. Nove akcijske figurice i lutke, kao i druga roba, također će biti u prodaji.

“Star Wars Forces of Destiny je za sve one koji su bili/e inspirirani/e Leilinim herojstvom, Reyinom hrabrošću ili Ahsokinom snagom”, rekla je Kathleen Kennedy, predsjednica Lucasfilma. Glumice Daisy Ridley (Rey), Felicity Jones (Jyn) i Lupita Nyong’o (Maz Kanata) će dati glasove ovim junakinjama. Glas princezi Leii dat će Shelby Young.

Fanovi su 2016. godine pokrenuli kampanju na društvenim mrežama pod heštegom #WheresRey kada se figurice neustrašive Ray nisu pojavile nakon izlaska filma Star Wars: The Force Awakens. John Frascotti, predsjednik tvornice igračaka Hasbro Inc., rekao je kako se baza fanova Star Warsa proširila od izlaska prvog filma te da će Forces of Destiny figurice privući kako nove, tako i stare fanove.