Redatelj Hassan Fazili želi osloboditi ženske glasove, no i njegov biva utišan

Redatelj Hassan Fazili prošle je godine otišao iz Afganistana u potrazi za domom u kojem će moći slobodno govoriti nakon što su mu fundamentalistički talibanski militanti prijetili smrću zbog jednog od filmova koje je snimio. No, Fazili, koji se preselio u Srbiju, ipak neće prisustvovati filmskom festivalu u Njemačkoj, na kojem će biti prikazan njegov film, zbog svog izbjegličkog statusa.

The Censored Women’s Film Festival, koji danas počinje u Berlinu, prikazat će njegov kratki film “Mr. Fazili’s Wife“, desetominutnu dramu o samohranoj majci koja se bori protiv očekivanja da će postati prostitutka. Njegov je film jedna od rijetkih kritika patrijarhata u Afganistanu, snimljen od strane Afganistanca.

Fazili ističe da je počeo snimati filmove o ženskim pravima prije 10 godina, nakon što je oženio svoju suprugu Fatimu, koja se u konzervativnom afganistanskom društvu nije smjela školovati. “Moram učiniti nešto kako bih učinio ovo pitanje vidljivim“, rekao je redatelj. Odlučio je to učiniti kroz film, o kojem je podučio i svoju suprugu, koja je sada također redateljica.

Otvorio je Kabul’s Art Cafe and Restaurant, u nadi da će na taj način ponuditi prostor u kojem će žene i muškarci moći slobodno razgovarati o umjetnosti i politici. Međutim, zbog pritiska policije i religijskih vlasti, 2014. godine ga je morao zatvoriti. Istovremeno, talibani su počeli kritizirati njegov posljednji film, “Peace in Afganistan“, nakon čega su počele i prijetnje smrću. Dok je još živio u Afganistanu, morao je odbijati pozive za prikazivanje svojih filmova u SAD-u i Velikoj Britaniji zbog ograničenja putovanja.

Ponadao se da će ovoga puta biti drugačije. “Zaista mi je važno biti tamo, vidjeti kako će ljudi doživjeti film”, rekao je.

Prema izvještaju UNHCR-a, Fazili je jedan od 6.400 izbjeglica iz Sirije, Iraka, Pakistana i Afganistana u Srbiji. Ostao je u Srbiji zbog zatvaranja balkanskih granica, što mu je onemogućilo prolazak dalje u Europu.

Organizatori/ce filmskog festivala u Berlinu tražili/e su od UNCHR-a da dopusti Faziliju putovanje. “Očajno želimo da Hassan dođe u Berlin i podijeli svoju priču”, rekla je glasnogovornica festivala Paula Kewskin.

Fazili ističe da je rezigniran nemogućnošću da predstavi svoj rad međunarodnoj publici. Sada, slobodan od progona i odlučan u namjeri da pomogne da se ženski glasovi čuju, još uvijek ne može biti dio razgovora. “Publika bi mogla imati pitanja o filmu, a ja bih, kao redatelj, trebao na njih odgovoriti. No, ne mogu puno učiniti odavde”, navodi.

Lez Of The Year 2016.

Ovogodišnji božićni tulum “Lez of the year” održat će se u Jiggy baru u Zagrebu, 23. prosinca s početkom u 20 sati.  

“Ako vam je mukica od božićnih ručkova i večera s familijama na kojima vas se redovito podsjeća na otkucavanje vašeg biološkog sata, a mislite da je vrijeme da u svoj društveni život uključite i bića koja se ne kreću isključivo na četiri noge – ovo je jedinstvena prilika da se pridružite Lezbetlehemu i pretvorite Božić u zabavu”, poručuje udruga ZbeLe Na Tron, koja i organizira događaj. 

Lez Of The Year priznanje dodjeljuje se od 2012. godine osobama, kolektivima, inicijativama, bendovima etc. koji pridonose vidljivosti lezbijki, biseksualnih i trans žena na području sporta, kulture, aktivizma i općenito poboljšavaju kvalitetu života LGBTIQ manjine. Nominirane se predlaže od strane udruge ZbeLeTron i prezentira široj javnosti koja glasovanjem na samom događaju izražava svoju podršku. Kao i svake godine, prve tri kandidatkinje koje zarade najviše glasova kući će odnijeti simboličnu nagradu koja će ih podsjećati na naklonost i zahvalnost lez/bijske zajednice.

Organizatorice podsjećaju da su proteklih godina najviše simpatija pokupili/e: 2012. godine Le Zbor, Pol’ 9 kod Sabe i ZbeLeTron, 2013. godine Žen, Karla i Milka na Prideu i Autovci, 2014. godine Marina Milković, Zemlja za nas i Vox Feminae te 2015. godine AUTovci, Nezzlezz i Libela.

Glazbeni program ove godine uključuje tri DJ seta i jednog VJicu, a za zabavu su zadužene sve samo ne ljupke hostese iz kolektiva House Of Flamingo. Entity i Colinda Evangelista pobrinut će se da vam pokažu najkraći put do šanka, a nakon što vas napiju ukrasit će vas božićnim rekvizitima iz Zbeletronove kutije svaštarija. Za uspomenu i izgubljena sjećanja organizatorice su osigurale Božićni O-Queer u kojemu se možete pofotkati. Zaljubljene lez/bijke i one koje će to tek postati očekuje i kutak pod imelom (Drama free zone). One među vama koje su ljubiteljice alkoholnih pića, mogu potražiti rakije po povoljnim cijenama. One, pak, koje nisu ljubiteljice alkoholnih pića, božićni provod mogu potražiti na linku za tuheljske toplice.  

Povorka podrške Filozofskom fakultetu

Pridružite se studentima/cama i profesorima/cama Filozofskog fakulteta u Zagrebu u povorci koja će ispratiti od Vijeća FFZG novoimenovane članove/ice Senata Sveučilišta u Zagrebu na sjednicu Sanata. 

“U utorak, 13. prosinca, u 10.30 sati okupit ćemo se ispred Filozofskog te u 10.45 krenuti do Rektorata Sveučilišta na Trgu maršala Tita gdje nam također možete dati podršku. Tamo nas očekujte oko 11.30 sati”, napisali/e su organizatori/ce..

Sjednica Senata zakazana je za 12 sati.

Organizatori/ce žele: 

1. Priznanje odluka o opozivu dosadašnjih i odluka o izboru novih predstavnika Filozofskog fakulteta u Senatu Sveučilišta i Vijeću društveno-humanističkih znanosti.
2. Nazočnost naših predstavnika/ica sjednici Senata i na kojoj ce moći zastupati interese FF-a. Rektor ih na sjednicu nije pozvao iako ih je Vijeće FFZG imenovalo i obavijestilo Sveučilište o imenovanju.
3. Priznanje Odluke o usvajanju Deklaracije o upravljanju Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
4. Usvajanje odluke o razrješenju o. d. dekana izv. prof. dr. sc. Željka Holjevca zbog njegova višekratnog nezakonitog postupanja, nepoštivanja Vijeća FFZG-a i prijetnji kaznenim progonom kolegama profesorima
5. Da se usvoji odluka Vijeća FFZG kojom se predlaže imenovanje dr. sc. Nevena Budaka, redovitog profesora na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu za novog vršitelja dužnosti dekana do izbora novog dekana
6. Da sami, demokratskim procedurama i bez oduzimanja ovlasti od strane rektora i Senata, riješimo krizu upravljanja na FFZG.

solidarna

Na Dan ljudskih prava u zagrebačkom kinu Europa javnosti se predstavila SOLIDARNA-  zaklada za ljudska prava i solidarnost, prva domaća privatna zaklada koju je osnovalo 55 pojedinaca i udruga u svrhu podrške autonomiji i održivosti građanskog djelovanja na promociji i zaštiti temeljnih sloboda, socijalne i ekonomske pravde, okoliša, javnih dobara, demokracije i vladavine prava. 

Tom prigodom, predsjednica Zakladne uprave Urša Raukar objasnila je motivaciju pokretanja zaklade: “Zaklada Solidarna osnovana je upravo sa željom da potakne i omogući svima da doniraju svoje znanje, svoje vrijeme, dobru volju i svoj novac da zajednički stvaramo bolje društvo.” Članica Zakladne uprave, Mirjana Matešić, istaknula je: “Želimo postati pouzdan partner donatorima iz svih društvenih skupina da kao posrednik i katalizator mobilizacije resursa, podupiremo razvoj autonomnih inicijativa za zaštitu ljudskih prava i time doprinesemo rješavanju društvenih problema”. 

Sandra Benčić, članica Zakladne uprave naglasila je da SOLIDARNA nastoji biti drugačija brzinom odgovora na potrebe i blizinom građanima: “SOLIDARNA je krenula odozdo i želi podržati građanski aktivizam bez birokratskih prepreka, što je nemoguće bez podrške  građana i poslovnog sektora”.

Tajnik SOLIDARNE Ivan Blažević i upraviteljica Marina Škrabalo pojasnili su da je uspostavu Zaklade SOLIDARNA financijski podupro program EEA and Norway Grants  u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva u okviru projekta “Filantropija za ljudska prava” te Atlantic Grupa za program “Kultura u zajednici”. 

Dosad je donacijama SOLIDARNU podržalo 600 građana i građanki, Primorsko-goranska županija te više malih tvrtki i udruga, što je omogućilo podršku više manjih inicijativa te objavu natječaja za financijske potpore “Drugotna na sav glas!” u iznosu od 60.000,00 kn za podršku ženskim inicijativama širom Hrvatske koje promiču rodnu ravnopravnost.

U tematskom razgovoru o globalnim, lokalnim i osobnim izazovima rada na zaštiti ljudskih prava, uz vodstvo Vilima Matule i Maje Sever, sudjelovali su Gordan Bosanac (Centar za mirovne studije), novinarka Ivana DragičevićVesna Teršelič (Documenta), Željka Vrbaslija (sindikat Nova Solidarnost) i Tomislav Domes (Klubtura i Pravo na grad). Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije i Erol Zejnilović iz grupe KRIES predstavili su  novu kampanju “Dobri domaćini:podržimo mlade kreativce bez doma” Inicijative Dobrodošli, udruge Are You Syrious?, zaklade SOLIDARNA i Koalicije solidarnosti Split koja poziva građane i različite umjetničke programe da instrumentima, opremom, podukom i donacijama podrže stvaralaštvo mladih bez primjerene roditeljske skrbi te mladih izbjeglica koji su utočište od ratova pronašli u Hrvatskoj. 

‘SOLIDARNA je krenula odozdo i želi podržati građanski aktivizam bez birokratskih prepreka’

Na Dan ljudskih prava u zagrebačkom kinu Europa javnosti se predstavila SOLIDARNA – zaklada za ljudska prava i solidarnost, prva domaća privatna zaklada koju je osnovalo 55 pojedinaca i udruga u svrhu podrške autonomiji i održivosti građanskog djelovanja na promociji i zaštiti temeljnih sloboda, socijalne i ekonomske pravde, okoliša, javnih dobara, demokracije i vladavine prava. 

Tom prigodom, predsjednica Zakladne uprave Urša Raukar objasnila je motivaciju pokretanja zaklade: “Zaklada Solidarna osnovana je upravo sa željom da potakne i omogući svima da doniraju svoje znanje, svoje vrijeme, dobru volju i svoj novac da zajednički stvaramo bolje društvo”. Članica Zakladne uprave, Mirjana Matešić, istaknula je: “Želimo postati pouzdan partner donatorima iz svih društvenih skupina da kao posrednik i katalizator mobilizacije resursa, podupiremo razvoj autonomnih inicijativa za zaštitu ljudskih prava i time doprinesemo rješavanju društvenih problema”. 

Sandra Benčić, članica Zakladne uprave naglasila je da SOLIDARNA nastoji biti drugačija brzinom odgovora na potrebe i blizinom građanima: “SOLIDARNA je krenula odozdo i želi podržati građanski aktivizam bez birokratskih prepreka, što je nemoguće bez podrške  građana i poslovnog sektora”.

Tajnik SOLIDARNE Ivan Blažević i upraviteljica Marina Škrabalo pojasnili su da je uspostavu Zaklade SOLIDARNA financijski podupro program EEA and Norway Grants  u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva u okviru projekta “Filantropija za ljudska prava” te Atlantic Grupa za program “Kultura u zajednici”. 

Dosad je donacijama SOLIDARNU podržalo 600 građana i građanki, Primorsko-goranska županija te više malih tvrtki i udruga, što je omogućilo podršku više manjih inicijativa te objavu natječaja za financijske potpore “Drugotna na sav glas!” u iznosu od 60.000,00 kn za podršku ženskim inicijativama širom Hrvatske koje promiču rodnu ravnopravnost.

U tematskom razgovoru o globalnim, lokalnim i osobnim izazovima rada na zaštiti ljudskih prava, uz vodstvo Vilima Matule i Maje Sever, sudjelovali su Gordan Bosanac (Centar za mirovne studije), novinarka Ivana DragičevićVesna Teršelič (Documenta), Željka Vrbaslija (sindikat Nova Solidarnost) i Tomislav Domes (Klubtura i Pravo na grad). Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije i Erol Zejnilović iz grupe KRIES predstavili su  novu kampanju “Dobri domaćini:podržimo mlade kreativce bez doma” Inicijative Dobrodošli, udruge Are You Syrious?, zaklade SOLIDARNA i Koalicije solidarnosti Split koja poziva građane i različite umjetničke programe da instrumentima, opremom, podukom i donacijama podrže stvaralaštvo mladih bez primjerene roditeljske skrbi te mladih izbjeglica koji su utočište od ratova pronašli u Hrvatskoj. 

EU: 52 milijuna žena živi u riziku od siromaštva

Najnoviji izvještaj Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) pod nazivom “Siromaštvo, spol i intersekcijska diskriminacija u EU” donosi analizu kako faktori kao što su spol, dob, etnička pripadnost, migracijska pozadina, invaliditet i tip kućanstva vrše utjecaj na izloženost siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Izvješće ima za cilj ojačati implementaciju područja koje se odnosi na žene i siromaštvo.

Na razini EU žene su nešto siromašnije od muškaraca, iako te razlike variraju ovisno o zemlji. Gotovo 52 milijuna odraslih žena i 44 milijuna odraslih muškaraca živi u riziku od siromaštva. 40% siromašnih žena su zaposlene, dok je kod muškaraca obrnuto – 40% je radno neaktivno, tako da se siromaštvo ne veže isključivo uz radnu neaktivnost.

Prije 2007. žene i muškarci u dobi od 25 do 54 godine, te u dobi na početku umirovljenja (65-74 godine) bili su u niskom riziku od siromaštva. No, nakon 2007. rizik od siromaštva je rastao za grupaciju koja je bila u radno sposobnoj dobi, dok je kod grupacije umirovljenih padao. To pokazuje da je mirovina štitila starije daleko bolje nego plaća one koji su bili radno aktivni.

Također, mnogi mladi ostaju siromašni unatoč zaposlenju, a posebno žene. Stopa siromaštva kod zaposlenih mladih žena je porasla s 11% u 2007. na 14% u 2014. u zemljama EU. Iako se smatra da je zapošljavanje ključni segment u zaštiti ljudi od siromaštva, samo zapošljavanje često nije dovoljno. Žene plaćaju i cijenu rodne nejednakosti u starijoj životnoj dobi. Za vrijeme radno aktivne dobi razlike u riziku od siromaštva između muškaraca i žena nisu velike, no povećanje te razlike u korist žena počinje u dobi od 55 do 64 godine, a posebno izražajno u dobi od preko 75 godina života.

To je posebno zato što je radna neaktivnost žena u dobi od 55 do 64 godine vrlo visoka. Ta razlika u RH iznosi oko 20%, dok je najveća u Malti – preko 40%, a najmanja u Estoniji i Finskoj, manje od 3%.

Prema dostupnim podacima, roditeljstvo pojačava rizik od siromaštva, a osobito su pogođeni samohrani roditelji. 2014. oko 46% samohranih roditelja ili 31% parova s troje i više djece bilo je pogođeno siromaštvom. Studija pokazuje da ako otac izgubi posao čak 70% parova s djecom će biti značajnije suočeno s rizikom pada u siromaštvo. Samo 55% majki  troje ili više djece bilo je zaposleno u 2014. Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti samohranih roditelja različit je u EU-28 i varira od zemlje do zemlje. Razlika u izloženosti riziku od siromaštva samohranih roditelja u odnosu na parove s djecom u RH nije toliko izražena kao kod drugih zemalja – u Belgiji, Cipru i V. Britaniji je 38%, dok je u  Hrvatskoj 17%. Gotovo pola samohranih majki izloženo je riziku od siromaštva. Samohranih očeva oko trećine. Razlozi su višestruki: samohrani očevi imaju uglavnom jedno dijete – 67% samohranih očeva, djeca su starije dobi, te im to omogućava bolje uključivanje u svijet rada. Također, samohrane majke izložene su višestrukoj diskriminaciji i zbog roditeljskih obveza i dobi djece ne mogu prihvatiti poslove s punim radnim vremenom, a radne fleksibilnosti uglavnom nema.

U EU-28, 31% žena s invaliditetom i 29% muškaraca s invaliditetom su siromašni. Ova kategorija osoba je u najvećem riziku od siromaštva. Pola žena i 42% muškaraca s invaliditetom radno su neaktivni. 87% romskih kućanstava nalazi se u riziku od siromaštva u zemljama EU. Jedna od pet Romkinja u dobi od 16 do 24 godine se ne školuje, niti osposobljava, niti radi. Čak 61% Roma ima posao u punom radnom vremenu u usporedbi s 38% Romkinja.

U svrhu definiranja tko je taj koji živi u krajnjem siromaštvu primijenjena je metodologija Svjetske banke koja liniju siromaštva određuje na 1,90 eura dnevno za siromašnije zemlje, a 3,10 eura za one s prosječnim prihodima. 

U pregled primjera dobre prakse uvrštena je i Hrvatska s projektom udruge “Step” iz Karlovca pod nazivom “ZdravKA” za osnaživanje žena u lokalnoj zajednici u ruralnom području, koji je financiran sredstvima iz EU fonda.