Hrvatska može bolje – bez vas

Nakon što je 50.000 ljudi 1. lipnja 2016. godine na brojnim skupovima diljem Hrvatske i inozemstva dalo potporu Cjelovitoj kurikularnoj reformi i Ekspertnoj radnoj skupini jasno zahtijevajući da:

● se vjeruje obrazovnim radnicima i procesu Cjelovite kurikularne reforme bez pritisaka, intervencija i cenzura;

● Hrvatski sabor jednoglasno donese zaključak o podršci ovoj reformi i da se odbaci zaključak saborskog Odbora za obrazovanje o preuzimanju Ekspertne radne skupine;

● Hrvatski sabor donese Rezoluciju o obrazovanju kao nacionalnom strateškom interesu;

● Vlada i nadležno ministarstvo osiguraju novac i autonomiju za provedbu reforme,

u 16 dana ni Hrvatski sabor ni Vlada Republike Hrvatske nisu učinili baš ništa u ostvarenju zahtjeva. Štoviše, dopustili su zaustavljanje i preuzimanje Cjelovite kurikularne reforme, ignoriranje volje građana se nastavlja, kao da ničeg nije bilo!

Stoga, krenimo na Markov trg i recimo im da je sada dosta jer Hrvatska može bolje samo – bez njih!

Kurikularna reforma i budućnost Hrvatske sigurno će opstati jer u to vjerujemo mi, njezini građani!

Hrvatska može bolje i izborit ćemo se da odsada za to bude političke volje!

Više informacija OVDJE!

Autonomna ženska kuća treba vašu pomoć

Autonomna ženska kuća Zagreb (AŽKZ) upozorila je u ponedjeljak da im smanjenje sredstava za rad skloništa i savjetovališta predstavlja nesavladivu prepreku u daljnjem radu zbog čega su pozivali građane/ke, ali i pravne osobe da im pomognu uplatama financijskih donacija.

Prenosimo njihov apel:

Bez pomoći i podrške građanki i građana RH – prije svega mjesečnim donacijama putem trajnog naloga, sklonište i savjetovalište za žene i njihovu djecu AŽKZ-a prestali bi raditi početkom ove godine. Naime, prva uplata sredstava Ministarstva socijalne politike i mladih izvršena je tek 18.4.2016., a od Zagrebačke županije i Grada Zagreba prve uplate očekujemo tek u lipnju – što se ponavlja iz godine u godinu.

Osim toga, Ministarstvo socijalne politike i mladih i Zagrebačka županija dodatno su smanjili sredstva za rad skloništa i savjetovališta AŽKZ-a za 2016. u ukupnom iznosu od 269.756 kn što predstavlja ogromnu prepreku daljnjem nesmetanom radu AŽKZ-a za žene i njihovu djecu.

Zbog navedenog, upućujemo apel svim građankama i građanima te pravnim osobama koje/koji još nisu donatorice/donatori AŽKZ-a da nam već danas pomognu uplatama financijskih donacija. Molimo Vas postanite mjesečna prijateljica ili mjesečni prijatelj AŽKZ-a već danas. Više o mjesečnom prijateljstvu saznajte OVDJE.

Za uplate jednokratnih donacija, kliknite OVDJE. 

Pravne osobe također pozivamo da pomognu i donacijama u naturi (kućanski aparati i druge kućanske potrepštine, kreveti i madraci te drugi namještaj koji je dotrajao, kompjutorska oprema i drugo prema popisu koji dostavljamo).

Molimo Vas, pišite nam na donacije@azkz.net te saznajte više na koji način možete najbolje pomoći ženama i djeci koje/koja su preživjela partnersko nasilje.

Novi mađarski zakon kontra izbjeglica

Mađarska  je u ponedjeljak usvojila zakon koji policiji dozvoljava da izbjeglice uhvaćene unutar osam kilometara od svoje južne granice pošalje natrag na srbijansku stranu granice, izazvavši kritike UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR).

Zbog bodljikave žice podignute uzduž mađarske južne granice sa Srbijom i Hrvatskom drastično je smanjen priljev migranata. No, još uvijek manji broj izbjeglica stiže na mađarsku granicu sa Srbijom na kojoj se nalaze dvije tranzitne zone gdje migranti mogu predati zahtjev za azil.

“Cilj je vlastima omogućiti da državljane trećih zemalja, koji se u Mađarskoj nalaze ilegalno i koji su zadržani unutar osam kilometara od granice, vrate natrag preko granice”, piše u novousvojenom zakonu.

Srbijanski dužnosnici nisu bili dostupni za komentar. Do sada je Mađarska ove godine registrirala 19.140 zahtjeva za azil. Više od 14.000 migranata prešlo je njezinu južnu granicu ilegalno. Mađarska je nedavno ograničila ulaz u tranzitnu zonu na 30 ljudi dnevno.

Razgovor koji je nužno imati s vašim sinovima

Sjećate li se intimnog razgovora kojeg ste obavili sa svojim sinom, upitala se Carina Kolodny u otvorenom pismu roditeljima objavljenom na Huffington Postu. 

Onaj u kojem ste rekli ‘zato što te volim, želim da znaš da bez obzira kako se djevojka odijeva ili ponaša to nije otvoreni poziv tebi za podsmijeh, uznemiravanje ili njezino zlostavljanje’. Ili onaj kada ste rekli sinu ‘djevičanstvo žene nije nagrada, spavanjem s njom ne zarađuješ nikakve nagradne bodove’.

A što je s razgovorom gdje ste sa sinu objasnili kako ‘žene ne mogu natjerati na seks, jer se to zove silovanje te kako intoksikacija (alkoholom ili opojnim drogama) znači ujedno da nije dala legalni pristanak spolnom odnosnu, a ne da je ‘laki ulov”.

Možete li se sjetiti kada ste rekli ‘tvoja seksualna iskustva ne diktiraju tvoju vrijednost jednako kako ženino seksualno iskustvo ne diktira njezino’. Posljednje, ali ne i najmanje važno, sjećate li se jeste li opomenuli sina kada ste ga čuli kako zove neku ženu ‘droljom’? Jeste li ga opomenuli kada ste ga čuli kako o nekoj djevojci iz škole govori kao o ‘ulovu’?

Želim da razmislite o ovim razgovorima, zapitajte se zašto ih se ne sjećate! Vjerojatno je razlog – zato što ih niste imali! Ustvari, većina roditelja nisu imala takav razgovor sa svojim sinom ili sinovima.

“Budi oprezni s načinom na koji se ponašaš ili načinom na koji se odijevaše – lako je doći na loš glas, zaraditi lošu reputaciju!”
“To je samo način na koji se dečki ponašaju – ne želiš im dati izgovor da se ponašaju prema tebi na takav način bez obzira na išta!”
“Moraš biti sigurna! Kada se tako oblačiš, neki ljudi to mogu protumačiti kao poziv!”
“Nikada nemoj ići igdje sama, nemoj sam se vraćati kući po noći, nikada nemoj piti iz otvore boce piće! Pazi da ti nešto ne ubace u piće!”

To su razgovori koji ste vodili. Vodili ste ih radi brige, ali prije svega vodili ste ih radi kulturne indoktrinacije koja ranjava, guši i kažnjava mlade žene.

Kulturna indoktrinacija o kojoj govorim ide otprilike ovako: Mlada djevojka ima odgovornost štititi se od silovanja, zlostavljanja, uznemiravanja, uhođenja i napada jer dječaci će biti muškarci i neki od njih si jednostavno ne mogu pomoći.

Kao novinarka koja se bavi pitanjima seksualnog zdravlja, razgovarala sam s velikim brojem roditelja koji su svjesni ovog problema, ali jednostavno ne znaju što učiniti.

“To je nepošteno i zastrašujuće” rekla mi je jedna majka, “ali to ne mijenja činjenicu da je to istina. Ne mogu promijeniti činjenicu da se vani nalaze muškarci koji se ponašaju na ružan način. Moram pomoći svojoj kćeri da se zaštiti!”

Dopustite mi jedan brzi osvrt na muškarce koji se ponašaju na ružan način. Tko su ustvari oni? Tko su ti muškarci koji sprječavaju vaše kćeri da samostalno idu na zabave? Tko su ti muškarci koji zovu vaše kćeri pogrdnim imenima i verbalno uznemiruju ? Koji ih uhode? Koji ih za napadaju? Tko su ti muškarci? Odakle dolaze? Tko ih je odgojio?

Odgovor je, nažalost, VI samostalno.

Imamo previše informacija da i dalje okrivljujemo anonimnog čovjeka koji vreba u sjeni. Imamo i više nego dovoljno podataka da zaključimo kako većina počinitelja nisu ‘drugi’, nego su vršnjaci, kolege, bivši dečki , prijatelji vaših kćeri. To su mladići koje vaše kćeri znaju, s kojima imaju interakciju. Ne možete izgraditi zid oko vaših kćeri kako bi spriječili muškarce kojih se toliko bojite da uđu – oni su već tu!

Ne očekujem da se pomirite s ovom informacijom. Sumnjam da će većina vas to prihvatiti. Želim da znate da ne govorim o tome kako su svi mladići potencijalni silovatelji, kako svi mladići ne poštuju žene i sigurno ne govorim kako se svi mladići uklapaju u kategoriju onih koje se ‘bojite’. Ono što želim reći jest – živimo u vremenu kada se žrtve napada osuđuju pitanjima poput ‘što si imala obučeno’ ili ‘koliko si pila’. Živimo u vremenu gdje majke koje su svoje sinove odgojile da se ‘časno ponašaju’ smatraju kako su žene te koje su samostalno krive radi objektivizacije. Živimo u vremenu gdje silovatelji dobivaju 30 dana zatvorske kazne iz razlog jer je njihova 14-godišnja žrtva bila ‘starija od kronološke dobi’. Živimo u vremenu gdje se od djevojaka i žena očekuje da se obrane samostalno od silovanja, umjesto da se očekuju od mladića i muškaraca da to ne čine.

Vaš sin dolazi u godište gdje se takve poruke kovitlaju oko njega. Možda ste odgojili ga u skladu s tim porukama a da toga niste ni svjesni ili ste ga možda odgojili da usvoji vrijednosti u potpunoj suprotnosti sa trenutnim stanjem. No važnije pitanje od toga jest – jeste li mu ikada samostalno rekli da se odupre kulturi koja je prisutna? Da je obrazac ponašanja koji ne poštuje žene neprihvatljiv? Da nije u redu? Jeste li ikada vodili s njim neki od gore navedenih razgovora?

Ako već vodite s kćeri razgovor o tome ‘kako spriječiti potencijalno silovanje’ koliko god teško bilo obaviti taj razgovor, jer ne želite niti zamišljati svoju kćer kao žrtvu, svjesna sam da je još teže voditi razgovor s vašim sinom na istu temu jer ga ne možete zamisliti kao počinitelja, niti to želite.

Učinite to u svakom slučaju. Učinite to, jer mnogi roditelji su smatrali kako ne trebaju obaviti takav razgovor i mnogi su patili zbog toga. Učinite to zato što volite svoga sina i želite da ima svijetlu budućnost. Učinite to jer je neodgovorno to ne učiniti. Učinite to zbog svoje kćeri, nećakinje ili bilo koje druge mlade žene, jer iako takav razgovor jest zastrašujuć, još je više zastrašujuća stvarnost mladih žena koje i dalje žive u strahu od muškaraca. To je ono što činite kada sa svojom kćeri imate razgovor o silovanju. Vi ste ti koji joj govorite kako uvijek treba biti sumnjičava, kako treba provesti svoj život osvrćući se iz sebe, gledajući preko ramena, Vi ste ti koji joj govore kako je svaki muškarac potencijalni predator.

Možete pomisliti ‘ali to je istina, sve navedeno je istina’. I niste u krivu. Seksualno zlostavljanje je danas rašireno – jedna od četiri do pet studentica će biti seksualno zlostavljanja do diplome. Seksualno zlostavljanje je rašireno usprkos razgovorima koje ste vodili sa svojim kćerima. Razgovor ‘nemoj biti silovana’ čini se nije uspješna strategija za suzbijanje ove pandemije. Ustvari, apsolutno je kontraproduktivna, jer održava kulturu u kojoj muškarci ne osjećaju potrebu da preuzmu odgovornost za svoje ponašanje.

Srećom, imate alat za suzbijanje ovog zločina. Vi možete pomoći zaštiti svoje kćeri i druge žene poput nje. I to možete učiniti iz svog dnevnog boravka! Sve što trebate učiniti jest razgovarati sa svojim sinom!

Prevela i obradila: Martina Raos

Nova premijera predstave ‘Njih dvije’

U sklopu programa Festivala Perforacije u subotu i nedjelju, 18. i 19. lipnja, u 20 sati u Teatru &TD možete pogledati novu premijeru predstave ‘Njih dvije’

“Njih dvije propituju sisteme stereotipnog promišljanja i njihove posljedice predrasude i diskriminaciju, a najviše one fino skrivene u tzv. pozitivnim misaonim konceptima – ‘Tako lijepa, a tako pametna!’ Gdje je granica između nužnosti postojanja stereotipa za preživljavanje u neizvjesnom svijetu i puke lijenosti? Leži li na krivoj strani te granice izvor jeke koja se uobličuje u većinu naših ljudskih i društvenih nesreća?

Stereotipi su u pozitivnoj povratnoj vezi s identificiranjem nas i njih. Njih dvije zajedno ne idu.  Nerealno pojednostavljivanje svijeta oblikovalo ih je kao žrtve i kao počiniteljice stereotipnogi promišljanja. Od nepovjerenja i sukoba do egoizma u dvoje crtaju krivulju zajedničkog međuljudskog gibanja i traže kolika je vrijednost varijable stereotip te je li ona iznad neposrednog osjetilnog iskustva ili se punim aktiviranjem procesa mišljenja može deaktivirati mehanizam stereotipa.

{slika}

Gdje je rub između njih dvije i nas svih? Koga? Ma znate njih dvije. Ona plava i ona cura invalid što pleše”, stoji u pozivu na predstavu. 

Autoric predstave su Vesna Mačković i Jelena Mesar

Biografije autorica

Jelena Mesar ostvarila je uloge u kazališnim, filmskim i TV projektima. Surađivala je s Kazalištem Ulysses, Bacačima sjenki, Ivanom Müller. Finalistica je po izboru žirija The Actors Process Scholarship, te najbolja glumica 2016.g. na 24h play BOK-festu.

Vesna Mačković bavi se suvremenim plesom i kazalištem kao autorica, izvođačica i producentica. Dobitnica je 3. godišnje nagrade za suvremenu umjetnost THT @ MSU za 2015. godinu za video performans ‘Pozdrav’. Surađivala je s IMRC-om, Bacačima sjenki, Montažstrojem.

Obranimo Rog

Umjetnici/e, aktivisti/kinje, filozofi/kinje i azilanti/ce bore se protiv rušenja ljubljanskog kulturnog i društvenog centra.

“U ponedjeljak, 6. lipnja, u 3 sata i 15 minuta ujutro, zaštitarska tvrtka Valina je upala u tvornicu Rog kako bi osigurala mjesto i pretvorila ga u gradilište prema uputama gradonačelnika Ljubljane, Zorana Jankovića. Usprkos nasilnom i brutalnom pristupu, zajednica tvornice Rog je uspjela obraniti mjesto i nakon pola dana borbe, koja se kanalizirala kroz nekoliko stotina ljudi, otišli su. Budući da smo očekivali da će se vratiti s policijom te nas ponovo pokušati protjerati, postavili smo barikade oko područja. 

Stoga smo se okupili u napuštenoj tvornici Rog. U borbi su se udružili umjetnici/e, aktivisti/kinje, filozofi/kinje, kao i članovi/ce raznih kolektiva i skupina, koji su ovdje bili aktivni/e više od 10 godina. Tvornica Rog je ispunjena kulturnim, glazbenim, sportskim, društvenim i inim aktivnostima. Ovo je prvi prostor, koji je svoja vrata otvorijo za izbjeglice i migrante. Tu su se skupljale stvari i vozile na granicu, a danas se redovito održavaju različite aktivnosti: tečaji slovenskog, engleskog i farsi jezika, kreativne radionice, druženje sa stanovnicima/ama azilnih domova u Ljubljani, radionice popravljanja bicikala…Tvornica Rog jedini je prostor koji je otvoren da ga migranti koriste po svojoj volji, tu nisu samo pasivni konzumenti formalnih integracijskih programa, tu se skupa družimo iz dana u dan i aktivno stvaramo društvo otvoreno za sve. 

Naš rad je temeljen na autonomiji, solidarnosti i uzajamnoj pomoći. Unatoč pokušaju postizanja kompromisa, Gradska uprava Ljubljane ignorira aktivnosti koje se održavaju u tvornici. Njihov cilj je zaustaviti izobilje aktivnosti koje se održavaju u Rogu te su protivne kapitalističkim idejama gentrifikacije centra grada, koji žele prilagoditi za turiste i etabliranu umjetničku scenu. Ukratko, njihov je cilj protjerivanje sadašnjih korisnika i rušenje svih zgrada izuzev glavne, koja bi se trebala obnoviti. (Tvornica Rog je kompleks od pet zgrada plus glavna zgrada, a sve one služe za djelatnosti). 

Na području tvornice, čitavo je vrijeme tokom ovih dana stalno prisutno stotinu ljudi, koji podržavaju našu stvar. Svaka podrška je više nego dobrodošla. Svoju potporu možete pokazati dijeljenjem informacije, razmišljanjem o mogućim rješenjima situacije i NAJVAŽNIJE – DOĐITE I SAMI U TVORNICU! 

ZAJEDNO ĆEMO ZAŠTITITI ROG!!! {slika}

Slijedi službena izjava korisnika/ca tvornice Rog: 

“Pitanje tvornice Rog je političko pitanje. Nakon ponedjeljnjeg jutra, u našem je interesu, kao i u interesu Gradske uprave Ljubljane, smiriti situaciju. Ipak, za razliku od Gradske uprave, mi smo u potpunoj kontroli nad situacijom. Tvornica Rog je danas de facto autonomno područje i mi Rogovci, također kontroliramo ulaz. Prije nego se u ponedjeljak zbila agresija od strane osiguranja, koje je poslala Gradska uprava, ulaz je bio pod kontrolom zaštitarske tvrtke Valina. Nakon brutalnosti koja se dogodila u ponedjeljak, Valina više nije dobrodošla u tvornicu Rog. Sami/e ćemo štititi ulaz.

Gradska uprava je ta koja je izazvala tenzije time što je poslala plaćeno osiguranje na nas. Gradonačelnik sam odabire nasilan način, mi samo reagiramo obrambeno. U ponedjeljak smo dokazali da smo pri tome uspješni. Vrlo je podlo što gradonačelnik Zoran Janković sada izbjegava preuzeti odgovornost za djela svoga vlastitog osiguranja. Nitko neće provoditi nasilje nad nama i nadamo se da to g.Janković zna. Svaki arbitrarni korak koji je poduzela Gradska uprava, ojačao nas je, kao što nas je i farsa koju su izveli u ponedjeljak prisilila na potpunu akciju. Pokret je živ i dobro organiziran; uključuje nove i organizirane strukture, a čine ga više od stotinu pojedinaca. Spremni smo na nove pokušaje intervencije u našu zajednicu te smo uvjereni da ćemo ih uspješno suzbiti.

Inzistiramo na dijalogu, kojega nije bilo, s obzirom da Gradska uprava ustraje na svojem ultimatumu, što je rušenje i nastavljanje s projektom, koji je za nas neprihvatljiv. Vidimo mogućnost dijaloga samo kada bude otvoren prostor za to, a to je kada Gradska uprava povuče planirani projekt. Ako inzistiraju na projektu, onda je sve već ugovoreno i prema takvom ugovoru, prestajemo postojati. Dijalog će započeti kada Gradska uprava obznani svoga partnera u dijalogu – skupštinu korisnika autonomne tvornice Rog. Ovo vijeće je jedini prihvatljivi partner u dijalogu, s obzirom da de facto kontrolira autonomnim područjem tvornice Rog te isto tako ima moć da normalizira napetu situaciju. 

Naši zahtjevi su jasni. Gradska uprava treba povući plan rušenja i projekt novog centra Rog. Bez prihvaćanja ovoga zahtjeva, koji je nama od životne važnosti i od kojega nećemo odustati, sve je moguće. Želimo kooperativni odnos s Gradskom upravom. Tvornica Rog ima enormni potencijal, te je razvijanje toga potencijala u javnome interesu i najvažnije, u interesu grada. Neke od sadržaja, koje Gradska uprava želi provesti u novom centru Roga, mi već provodimo i u posljednjih nekoliko godina intenzivno smo uključivali nove korisnike i otvarali nove prostore. Predlažemo Gradskoj upravi da se radije usredotoči na uspostavljanje sadržaja u bivšim skvotovima, poput tvornice Cukrarne (šećerane), koja je već gotovo dva desetljeća prazna te i dalje ostaje prazna i u kritičnom stanju. Nastavit ćemo braniti principe naše prakse, a to je da činimo tvornicu Rog jedinstvenim mjestom neformalne društvene, kulturne i političke proizvodnje, koja kao takva omogućuje suradnju širokog kruga korisnika kao i eksperimenata na raskrižju djelatnosti koje na prvi pogled se mogu činiti međusobno stranim ili nekompatibilnim. 

Zahtijevamo od Gradske uprave da se izjasne koliko su još kostiju voljni slomiti da bi zadovoljili gradonačelnikov ego. Koliko su daleko voljni ići da bi zadovoljili interes kapitala? Pozivamo na otvaranje zajedničkog mjesta za istinski dijalog namjesto bijega u nasilje. Nadamo se da će Gradska uprava prozreti to i izbjeći daljnju upotrebu sile. Možete nas pronaći u autonomnoj tvornici Rog. Voljni smo razgovarati sa bilo kime, ipak, ne mogu tražiti od nas da prihvatimo vlastito dokinuće. 

Skupština korisnika/ca tvornice Rog”