sdadmin, Author at Libela - Page 708 of 1806

Ksenofobija na djelu: Predstavnica stanara promijenila bravu zbog ‘izvanrednog stanja izbjegličke krize’, susjedima ne da ključ

Posted on September 18, 2015 by sdadmin

Ulaz u stambenu zgradu u kojoj svoje prostore ima, između ostalog, i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, nalazi se i s prednje i sa stražnje strane zgrade. Bilo je to tako sve do današnjeg dana.

Prilikom pokušaja ulaska u zgradu ranije jutros nemalo smo se iznenadile kada smo shvatile kako je ulazak sa stražnje strane nemoguć, budući da je bez ikakve prethodne obavijesti promijenjena brava.

Uskoro smo doznale i zašto. Širenje panike i straha kod nekih je urlodilo plodom i to plodom koji je naknadno zalijepljen na ulazna vrata.

Predstavnica stanara S.F. zaključila je kako će preuzeti sigurnost “Poštovanih suvlasnika i suvlasnica” u svoje ruke i zaštiti nas od “izvanrednog stanja” uzrokovanog “izbjegličkom krizom u zemlji” pa je zato promijenila ključ. No, iz “sigurnosnih razloga” ključ za bravu koji je promijenjen je “nemoguće dobiti”.

Za slučaj da su neki susjedi (ili možda i susjede) dovoljno zaboravni i/ili neoprezni, gospođa predstavnica stanara upozorava nas da “ukoliko u zgradu ulazimo ili izlazimo u periodu između 23 i 6 sati ujutro, zaključamo vrata iza sebe čak i ako smo ih pronašli otključanima.”

Libela je na cjelokupnu situaciju pokušala dobiti i komentar predstavnice stanara. Rekla nam je:

“Ne, nemam nikakvu izjavu za medije. Bez komentara”, poprilično iznerviranim tonom te prekinula razgovor.

{slika}

Naknadna izmjena: Na osobni zahtjev predstavnice stanara njezino ime i prezime izmijenjeno je u inicijale 26.20.2015.

Premijer Milanović: ‘Problem je dublji i ovo je posljedica europske nesposobnosti!’

Posted on September 18, 2015 by sdadmin

Premijer Milanović održao je konferenciju za javnost na kojoj je izjavio kako je kriza s kojom smo se susreli nešto što ne ugrožava Hrvatsku sigurnosno, ali predstavlja problem.

“Hrvatska je pokazala da ima srce, kao država i kao ljudi. Međutim, moramo pokazati da uz srce imamo i mozak. Žičanu ogradu nećemo graditi”, izjavio je premijer.

“Oni koji traže zatvranje granice moraju objasniti što traže jer zatvaranje graničnih prijelaza ne znači zatvaranje granice”, dodao je premijer.

“Trenutno dnevni ulazak izbjeglica je veći nego proteklih godina. Hrvatski kapaciteti su mali, bez obzira na to što je Hrvatska traznitni prostor to nama predstavlja veliki problem – jedan mali broj ljudi je izašao, mi to ne možemo kontrolirati, ali ih više ne možemo primati”, objašnjava Zoran Milanović.

“Njemačku politiku smatram velikodušnom i dobrom, ali isto tako i pozivajućom. Hrvatska granica prema Srbiji, odnosno pored Iloka, je jedini slobodni ulaz u Europsku uniju. Mađarska je svoju granicu zatvorila žicom, to nije rješenje, ali nije rješenje ni da Hrvatska postane sabirni centar. Hrvatska nije u kombinaciji ni sa kim, naša jedina kombinacija je humana. Nećemo to rješavati kao Mađarska”, tumači Milanović.

“Problem je dublji i ovo je posljedica europske nesposobnosti!”

“Prognanici iz Sirije i Iraka su u Turskoj životno sigurni. Oni prelaze u Grčku tako da Grčka uopće ne radi pregled Schengenske granice i Grčka na to zatvara na oči. Svaka obalna straža u stanju kontrolirati morski prostor te veličine i fizički bez nasilja zaustaviti taj transfer – to je način. Iz nekog razloga Grčka to ne radi, mozemo nagađati, Europska unija ne poduzima ništa, a mi to rješavamo na svoj način. Mi smo rekli da kroz Hrvatsku možete proći, kroz istok Hrvatske”, dodao je premijer.

“Što hoće da radimo, da se ponašamo kao Mađarska, da gradimo bodljikavu žicu?”, pita se premijer.

“Hrvatska neće biti, kako se to u Bruxellsu gdje ljudi imaju minimalnu plaću od 10 tisuća eura naziva, hotspot. Neće. Imamo srce, ali imamo i mozak. Nakon svih razočaranja koje su nam priuštili iz opozicije, sada kopaju dno. Kopaju po dnu. Onima koji od Hrvatskoj od toga rade politički kapital, koji govore da trebamo zatvoriti granicu, od 100 kilometara ravnice, neka nam kažu kako. Kroz kordone minskih polja i bodljikave žive? Ja takvu Europu ne želim”, zaključio je Milanović.

Apel Vladi RH i MUP-u protiv zatvaranja granice i sprečavanja ulaska izbjeglica u Hrvatsku

Posted on September 18, 2015 by sdadmin

Priopćenje prenosimo u cijelosti.

Istraživači Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija (CEDIM), Centar za mirovne studije (CMS) te pojedini članovi akademske zajednice apeliraju na Vladu Republike Hrvatske i MUP da povuče odluku o zatvaranju granice i omogući ulazak izbjeglica u Hrvatsku, kao što su to dosad činili. Upozoravamo da je sprečavanje ulaska izbjeglica protivno hrvatskom, europskom i međunarodnom pravu, te prije svega, protivno načelima humanosti i solidarnosti. Podsjećamo Vladu RH i MUP da su u proteklih dana i tjedana naglašavali da će, zbog navedenih razloga, izbjeglice imati pravo na nesmetan ulazak u Hrvatsku i, u najmanju ruku, privremeno zbrinjavanje u Hrvatskoj.

U danoj krizi, kao što je naglašavala i Vlada Republike Hrvatske i MUP, jasno je i neupitno da većina osoba koje dolaze u Hrvatsku bježi od ratnih zbivanja, progona i drugih okolnosti koje ih jasno kvalificiraju kao izbjeglice kojima je nužna međunarodna zaštita. Također bismo podsjetili da je, zbog danih mjera migracijske kontrole u Europskoj uniji i šire, neregularan način putovanja i ulaska na teritorij Hrvatske i drugih zemalja u slučaju izbjeglica (kao i drugih migranata) najčešće jedini mogući način dolaska. Apeliramo stoga da se termin “nezakonitost” ne koristi kao argument za sprečavanje ulaska izbjeglica u Hrvatsku ili njihovu detenciju.

Podsjećamo MUP i druge institucije Republike Hrvatske da zemlje poput Srbije, Makedonije ili Grčke nemaju adekvatne sustave izbjegličke zaštite, te smatramo da je izbjeglice neprihvatljivo zadržavati u tim područjima ili ih pozivati da tamo traže zaštitu umjesto u Republici Hrvatskoj. Dodatno, Vlada i MUP u prethodnih su dana naglašavali da je stvaranje zidova oko teritorija (kao npr. u Mađarskoj) neprihvatljivo te da Hrvatska neće pribjeći takvom rješenju. Upozorili bismo da se ovakvim rješenjima izbjeglice zatvara u uski prostor država koje ne pružaju adekvatne mjere zaštite, tjera ih se na korištenje daljnjih kanala opasnih iregularnih migracija i stavlja u poziciju daljnje psihološke i fizičke traume. Kao djelatnici akademskih i nevladinih institucija i organizacija te kao ljudi, apeliramo da se što prije ukine dana odluka o sprečavanja ulaska izbjeglica te da se ovim osobama pruži nužna pomoć i podrška.

Primjenjivanje humanitarnog prava danas je prioritet, kao i proglašenje međunarodne humanitarne krize. Apeliramo da Vlada Republike Hrvatske zatraži i pomoć drugih zemalja kako bi se osigurao slobodan ulazak i izlazak izbjeglicama u EU. Budući da je Hrvatska u 1990.-ima, i to u tijeku ratnih zbivanja i tranzicije, te bez znatne međunarodne pomoći, bila uspješna u trajnijem zbrinjavanju više stotina tisuća izbjeglica, vjerujemo da nema zapreke da se sadašnjim izbjeglicama pruži privremena ili trajnija pomoć, ovisno o željama samih izbjeglica i mogućnostima Hrvatske. Smatramo da je prethodna odluka Republike Hrvatske o prihvatu izbjeglica bila hvalevrijedna te pozivamo institucije da nastave s takvim praksama.

Beli Manastir: ‘Najveći je problem što su obitelji razdvajane. Treba nam pomoć!’ Gradonačelnik: ‘Oni ovdje ne žele ostati’

Posted on September 18, 2015 by sdadmin

U Beli Manastir jučer su vlakom pristigle prve grupe izbjeglica, a njihov je broj bio mnogostruko veći, nego što je bilo najavljeno i očekivano. U vojarni u kojoj su trebale biti smještenje izbjeglice sinoć nije bilo ni struje. O tome kakvo je stanje na terenu sada razgovarale smo s Vesnom Nedić iz Mirovne grupe Oaza koja od jučer pokušava pomoći na bilo koji način te gradonačelnikom Belog Manastira Ivanom Dobošom.

“Prva grupa došla je vlakom iz Vinkovaca. Uopće nisu znali u kojoj se zemlji nalaze. Mala grupa je smještena u vojarnu, a ostatak je po ulicama – najviše pored benzinske postaje – bili su i jesu i dalje svugdje po ulicama.”, kaže nam Vesna.

Za Libelu trenutno stanje komentira i gradonačelnik Belog Manastira Ivan Doboš:

“Jučer smo dobili zahtjev da se bivša vojarna sredi za prihvat oko 1000 do 1500 ljudi. Međutim, od popodnevnih do ranih jutarnjih sati je pristiglo mnogo više ljudi. Sada je to prekinuto, a većina ih ide u Zagreb.”, kaže nam gradonačelnik.

“Neki su samostalno krenuli prema Osijeku, otpilike 1000 do 1500 ljudi. Neki odlaze i vlakovima. Ti ljudi ne žele ovdje ostati – njihov cilj je Slovenija pa dalje na zapad.”, dodaje gradonačelnik.

{slika}

Kako na sve reagiraju građani i građanke, koliko volontera i volonterki trenutno pomaže komentira nam Vesna Nedić:

“Imamo dosta volontera i volonterki. Situacija je trenutno kritična. Pokušavamo pomoći na koji god način možemo. Dobro je što nam se priključuje dosta mladih, ljudi dolaze sa svih strana, a pokušava ih koordinirati Crveni križ.”

Glavnim za koordinaciju Crveni križ proglašava i gradonačelnik Doboš navodeći kako “Crveni križ organizira hranu i vodu, a rješavaju se i problemi sa strujom”.

Građani i građanke, objašnjava nam gradonačelnik, su prilično zabrinuti jer gledaju velike kolone izbjeglica koje se kreću prema kolodvoru, no napominje kako je situacija pod kontrolom.

{slika}

Najavljenu kišu koja bi mogla uzrokovati cijeli novi niz problema komentirala nam je Vesna Nedić napomenuvši kako će “ukoliko padne to jako otežati situaciju”. “Čini mi se da bi ako padne kiša u tom trenutku krenuli i prema Mađarskoj.”

“Veliki broj ljudi kreće pješke prema Osijeku. Najveći nam problem trenutno predstavlja to što je veliki broj obitelji odvojen, teško ih je sada spojiti. Policija bi trebala doći kako bi im uzela podatke, dok se to ne dogodi, mi same uzimamo podatke kako bismo olakšale situaciju dalje. Čini se da su ih odvajali na granici, prije nego što su ih registrirali pa im je sada jako teško ući u trag.”, govori nam Vesna.

Apel medijima: Ne objavljujte neprovjerene informacije i govor mržnje

Posted on September 17, 2015 by sdadmin

Hrvatsko novinarsko društvo uputilo je apel medijima da ne šire govor mržnje te da izbjegavaju senzacionalizam i objavljivanje neprovjerenih informacija dok izvještavaju o temi ulaska izbjeglica u Hrvatsku. Priopćenje, u nadi da će ga mediji uistinu uzeti u obzir, prenosimo u cijelosti.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) poziva novinare i sve odgovorne u medijima, javnima i komercijalnima, da sve vezano za praćenje tako osjetljive teme kao što je dolazak izbjeglica nastave pokrivati kao što većina i do sada čini – s posebnim oprezom i krajnje profesionalno, izbjegavajući senzacionalizam, širenje govora mržnje i objavu neprovjerenih informacija.

Posebno pozivamo uredništva internetskih portala da ne objavljuju komentare čitatelja kojima se potiče netolerancija, ksenofobija i širi govor mržnje. Uredništva su odgovorna za sve što je u njihovom mediju objavljeno.

Činjenica je da se reakcije na dolazak izbjeglica među hrvatskim građanima kreću od zadovoljstva i dobrodošlice, preko straha od dolaska velikog broja ljudi pa sve do otvorene mržnje i ksenofobije. Nemilih scena kakve smo proteklih tjedana gledali u drugim zemljama za sada, na sreću, nema, i nadamo se da ih neće biti. No, dođe li do bilo kakvog nasilja, mediji o njemu trebaju objektivno izvijestiti, bilo da su u njega uključeni hrvatski građani, izbjeglice, azilanti u Hrvatskoj, policija ili netko drugi.

Apeliramo na medije da razobličuju pokušaje političkih aktera koji dolazak izbjeglica politiziraju i koriste u predizborne svrhe, te da svoj prostor i vrijeme posvete stručnim objašnjenjima i analizama od kuda i zašto su ti ljudi morali izbjeći i zašto dolaze u Hrvatsku.

Pozivamo također hrvatsku Vladu, policiju i sve druge službene institucije da na novinarske upite odgovaraju promptno, dajući im sve relevantne informacije kako bi što kvalitetnije mogli obavještavati javnost o događajima koji slijede.

Psihologinja Martina Čarija za Libelu: ‘Od sljedećeg tjedna pomažemo djeci izbjeglica’

Posted on September 17, 2015 by sdadmin

Društvo za psihološku pomoć (DPP) objavilo je danas kako traže suradnike i suradnice za rad s djecom izbjeglicama, a u roku od samo osam sati javili im se preko sto pedeset osoba, a prijave i dalje stižu. O pozivu i radu s djecom izbjeglicama razgovarale smo s voditeljicom Centra za djecu, mlade i obitelj – Modus Martinom Čarijom.

Ranije danas objavljeno je kako je pomoć djeci izbjeglicama projekt koji je tek u nastanku i da im je za realizaciju istoga potreban poveći broj ljudi. Iz tog je razloga voditeljica Modusa kako kaže “jako zadovoljna” pogotovo s obzirom na to da “se radi o specifičnim zanimanjima i znanjima koje se za ovaj rad treba posjedovati”.

U pozivu za suradnike i suradnice pisalo je kako će se dežurati po četiri sata (prijepodne i poslijepodne), a da će u svakoj smjeni biti dežurne dvije osobe.

“U naredna dva dana ćemo se konkretnije organizirati. Važno je da kada krenemo s podrškom ona bude kontinuirana”, kaže nam Martina.

“Posebno nam je drago što nam se javio veliki broj nezaposlenih osoba koje su voljne sve vrijeme koje imaju uložiti u rad s djecom izbjeglicama”, napominje Martina pa dodaje kako se Društvo za psihološku pomoć samo organiziralo s obzirom na to da već godinu dana organiziraju psihološku pomoć za azilante koji se nalaze u Hrvatskoj, no nadaju se da će se u projekt sljedećeg tjedna uključiti i UNICEF.

{slika}

“Zapravo nastavljamo s onim što smo radile do sada, samo u ovom trenutku govorimo o puno većem broju ljudi”, dodaje Martina.

Na pitanje zašto je posebno važan rad s djecom Martina odgovara:

“U prvom valu radimo za djecu s obzirom na količinu stresa i trauma kojima su bili izloženi. To utječe i na odrasle, a kamoli na djecu. Sada kada su se smjestili, kada su zadovoljili osnovne potrebe, djeci je potrebno da se odmaknu od onog što su proživjela. Važne su i dvije stvari kada govorimo o roditeljima te djece – najprije, da roditelji dobiju malo odmora, priliku za predah, ali isto tako i da se roditelji i djeca malo igraju (kao što bi trebali svakog dana), a ne samo preživljavaju uz pruge.”

“Dugoročno nam je cilj osigurati i savjetovanje te psihoterapiju za odrasle i djecu koji tu ostaju. Iz dosadašnjeg iskustva znamo kako za tim postoji potreba. Od otprilike pedeset do sto ljudi koji su prije bili u Hrvatskoj gotovo 30 posto zatražilo je pomoć. Taj podatak još je relevantniji budući da govorimo o skupinu koju, uglavnom, čine mlađi muškarci koji inače pomoć jako teško traže.”, govori nam Martina.

Martina nam je komentirala i kako prate situaciju u medijima te primjećuju potrebu za pozivom za daljnu humanost.

“To su ljudi koje smo gledali na kiši u Beogradskim parkovima, ljude koje smo gledali na slikama s Mediterana u brodovima i čamcima. Ne zaboravimo to.”

“Zahvalni smo svima koji su se do sada javili”, govori nam volonterka Modusa Kristina te dodaje kako u slučaju da bude potrebna naknadna pomoć objave možemo pratiti na njihovim stranicama.

Povezani tekstovi: