Preferencijalno glasovanje, rodna kvota i zabrana kandidiranja za najteže zločince

Jucer su u Hrvatskom saboru izglasane izmjene i dopune Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, a njima je, između ostaloga, definirana i rodna kvota. Time je i u Zakonu u izborima zastupnika i zastupnica u Hrvatski sabor uvedeno načelo ravnopravnosti spolova i uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama. Rodna kvota kako je definirana Zakonom znači da je Državno izborno povjerenstvo dužno odbaciti sve izborne liste koje nemaju najmanje 40% podzastupljenog spola (ili u prijevodu 40% žena). Ovo znači da ćemo na predstojećim parlamentarnim izborima zasigurno imati 40% kandidatkinja (da podsjetimo na prošlim parlamentarnim izborima ih je bilo oko 35%), no obzirom da kandidati i kandidatkinje na listi mogu biti “slobodno” raspoređeni to ne znači da će u Hrvatski sabor u konačnici biti i izabrano 40% žena. Iako su pojedine zastupnice te ženske i feminističke organizacije zagovarale zip-sistem koji bi propisao naizmjeničnost oba spola na listama, to nije usvojeno.

Uz ovu promjenu, usvojeno je i preferencijalno glasovanje kakvo smo imali/e prilike upoznati na izborima za Europski parlament. Također zahvaljujući amandmanu nevladinih organizacija te Mireli Holy koja je takav amandman uputila u službenu proceduru zabranjeno je kandidiranje za pravomoćno osuđene počinitelje/ice sljedećih teških kaznenih djela: protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, terorističko udruženje, mučenje, ropstvo), protiv života i tijela (teško ubojstvo) te protiv službene dužnosti – zloupotrebe položaja i ovlasti.

Studenti i studentice nastavljaju blokirati fakultete u Skopju

Nakon uspješne blokade Tehničkog i Filozofskog  fakulteta, makedonski studenti/ice uspješno su prekinuli predavanja i na Pravnom, Ekonomskom i Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Skopju.

Na okupiranim fakultetima proglašena je Autonomna zona, a neke od poruka koje odašilju studenti/ice i profesori/ice na blokiranim institucijama glase “blokiramo da bismo oslobodili” i “ovdje smo ujedinjeni i nitko nas ne može razjediniti”. Vladi poručuju da ih ne može ušutkati te kako neće raditi kompromise po pitanju autonomije sveučilišta kojoj novim zakonima prijeti ukidanje.

Studenti/ice su najavili da će blokade trajati dok se ne postigne odgovarajući dogovor s vlastima. Traže odgađanje svih reformi komercijalizacije obrazovanja do 2018. te odustajanje od izmjena paketa zakona vezanih za znanost i visoko obrazovanje.

Promjenama u obrazovnom sustavu se ne protive, no smatraju kako je potreban period do 2018. godine kako bi se provelo skeniranje stanja i utvrdile reforme koje doista smjeraju poboljšanju kvalitete obrazovanja, a ne samo njegovoj komercijalizaciji. Sve dogovoreno traže potpisano i na papiru sa rokovima koje su postavili.

Studenti/ice na blokiranim fakultetima organiziraju alternativna predavanja i javne diskusije na različite i relevantne teme. U alternativnoj nastavi sudjeluju ne samo studenti/ice već i profesori/ice organizirani u profesorski plenum, ali i znanstvenici/ice s drugih, neblokiranih institucija.

Dijete, mladenka, majka

U Guatemali, legalna dob za brak uz roditeljski pristanak je 14 godina starosti, no u sjevernoj pokrajini Peten na zakon se gleda više kao na prijedlog. Maloljetne su mladenke posvuda i beskrajno hodaju kroz bolnicu u San Benitu u potrazi za medicinskom njegom. Većina ih doputuje kroz blatnjave puteve iz sela u okolici.

Fotografkinja Stephanie Sinclair posjetila je u sklopu UN-ovog projekta na desetke takvih sela kako bi upoznala djevojčice mladenke u regiji Peten.

Dječji brakovi prevladavaju u više u 50 zemalja, a djevojčice u ruralnim područjima su posebno ranjiva skupina. U guatemalskim selima, oko 53 posto žena u dobi od 20 do 24 godine stupile su prema podacima Populacijskog vijeća u brak prije punoljetnosti, a 13 posto prije navršene 15. Godine. Mnoge od tih djevojčica se nakon braka susretnu s katastrofalnim posljedicama: napuste obrazovni sustav – neke čak već u osnovnoj školi, postanu subjektima psihičkog i seksualnog nasilja, riskiraju opasne trudnoće koje su često bez medicinske njege… Svi aspekti njihovih života padnu pod kontrolu starijih muškaraca koji gledaju na  djevojčice kao seksualne objekte i sluškinje u domaćinstvu.

Fizički nezrele i psihički nespremne mlade majke podložne su komplikacijama tijekom poroda, koji se često odvija kod kuće. Za djevojčice u selima Petena putovanje do medicinske skrbi može trajati satima. Prema podacima Internacionalnog zdravstvenog saveza, regija Peten ima najveću stopu smrtnosti majki – 172 smrti na 100 000 rođenja. Smrtnost novorođenčadi je 40 na 1000 rođenih. Kada je fotografkinja posjetila bolnicu, bilo je najmanje četvero djece u sobi neonatalne intenzivne jedinice, a sve su majke bile u dobi od 14 godina.

“Zovemo tu djecu malenim čudima, jer je čudo što su živa”, rekao je doktor Daniel Alvarez, pedijatar bolnice San Benito, te pokazao novorođenče koje je težilo samo jedan kilogram. “Nemamo adekvatnu opremu da bismo liječili tako maleno dijete.”

{slika}

U nekim slučajevima problemi za djevojčice počnu tek nakon što stignu doma s bebama, gdje ih muževi često napuštaju. Aracely je bila četiri mjeseca trudna kada je otišao njen suprug, tvrdeći da dijete nije njegovo. Sada je Aracely 15 godina i samohrana majka.

“Kada sam bila trudna, nije mi davao ništa novca. Nije došao ni vidjeti sina, koji je sada star godinu dana”, rekla je Aracely, koja nije usamljena u tom iskustvu. UN Populacijski fond procjenjuje da će se u 2015. godini 550 000 djevojčica u Guatemali vjenčati prije 18. godine. To je 1500 djevojčica svaki dan, u samo jednoj zemlji.

Aracely je imala samo 11 godina kada se udala za svoga muža, koji je ima 34 godine. Sada ima 15 godina i sama se brine o svom sinu.

“Mislila sam da ću imati bolji život… ali na kraju nije ispalo tako.” – Aracely, 15

Carmen, 14 godina, trudna je tri mjeseca. Živi sa suprugom koji ima 23 godine te njegovom obitelji.

“Školovala sam se do petog razreda osnovne, a zatim sam se udala. Hranila sam piliće kako bih ih mogla ubiti dok mi se rodi dijete. Bila sam tužna jer nisam željela biti trudna. Bila sam jednostavno tužna, ne znam zašto…” – Carmen, 14

Sulmi ima 14 godina i trudna je devet mjeseci.

“Moja obitelj je bila pomalo tužna kada sam se udala. Rekli su mi da sam još mala i da je velika odgovornost brinuti o nekome. I ja sam bila tužna jer se udajem tako mlada. Najmlađa sam u svojoj obitelji koja sam u braku. Vjenčanje je puno bolje i ljepše od braka jer sam mogla nositi veliku bijelu haljinu.” – Sulmi, 14

Saida, 14 godina, s jednomjesečnim sinom

“Majčinstvo je teško. Kada se razbole, ne znaš zašto. Nemam iskustva i ne znam što bih s njim, vjerojatno zbog moje dobi. Jako malo spavam. On ne plače puno, ali stalno želi da ga držim.” – Saida, 14

Manuela, 14, u San Benito klinici sa svojom jednogodišnjom kćeri Dani. Udala se u dobi od 12 godina. Putovala je više od dva sata do klinike kako bi naučila o planiranju obitelji.

Daylin – 15 godina i Rubin – 17 godina, gledaju svoje prerano rođeno dijete na odjelu intenzivne neonatalne skrbi.

Saidi, 16, trudna je devet mjeseci.

“Moj muž je otišao raditi prije pet mjeseci. Od tad mi se nije javio.”

Soyla, 15 godina, sa svojom novorođenom kćeri

“Pohađala sam školu do petog razreda. Imala sam 14 godina kada sam se udala. Moj suprug ima 21 godinu. Dobili smo curicu. Želim da ona ima sve. Želim da se školuje.”

Sve fotografije pogledajte ovdje. 

Prevela i prilagodila Ela Naranđa 

“The Punk Singer” u Dokukinu KIC

Glazbeni dokumentarac o buntovnoj pjevačici punk grupe Bikini Kill, Kathleen Hannni uvući će vas u četvrtak 12.2. u kaotični svijet devedesetih, u razdoblje postavljanja novih pravila koja su ostavila neizbrisiv trag na glazbi i društvu  / Film “Punk pjevačica” donosi priču feminističke ikone koja je iznenadno nestala sa scene nakon što je kao frontmenica grupa Bikini Kill i Le Tigre postala zaštitno lice Riot Grrrl pokreta i glas mnogim ženama / Projekcija počinje u 21h u Preradovićevoj 5 //

Bila je najglasnija cura na pankerskoj sceni devedesetih, njezina je beskompromisna oštra feministička lirika davala snagu svim mladim djevojkama da se iz zadnjih redova na koncertima, pokraj korpulentnih tipova, izguraju u prve. Riječ je, naravno, o frontmenici punk benda Bikini Kill, Kathleen Hanni, pionirki snažnog ženskog pokreta Riot Grrrl. U zlatno doba Nirvane i rađanja novog glazbenog žanra, četiri su djevojke uzele instrumente u ruke i postale jedan od najboljih bendova generacije. Kritičari su željeli da zašute, a obožavatelji su se nadali da se to nikada neće dogoditi. Kathleen Hanna je nerado ali nimalo stidljivo postala jedna od najotvorenijih feminističkih ikona, munja u kulturnom svijetu.   

Mnogi su se pitali zašto je Hanna 2005. godine prestala vikati. Dvadeset godina arhivskih snimki i intimni razgovori s Hannom vode nas u “Punk pjevačici” na zabavno putovanje kroz suvremenu glazbu i otkrivaju dosad skrivene detalje iz života te neustrašive liderice. U filmu sudjeluju slavne osobe kao što su Kim Gordon, Joan Jett i Hannin suprug Adam Horowitz iz benda Beastie Boys te odaju počast ovoj buntovnoj ikoni.

Djevojke u prvi red!”

 

PROJEKCIJE:

ČETVRTAK / 12.02.2015 / (21:00 – 22:30)

PETAK / 13.02.2015 / (21:00 – 22:30)

SUBOTA / 14.02.2015 / (19:00 – 20:30)

NEDJELJA / 15.02.2015 / (19:00 – 20:30)

NEDJELJA / 01.03.2015 /(19:00 – 20:30)

PETAK / 06.03.2015 / (21:00 – 22:30)

NEDJELJA / 08.03.2015 / (19:00 – 20:30)

EUA upozorava na posljedice za visoko obrazovanje ako se usvoje TIIP-a i TiSA-e

Europska asocijacija sveučilišta izdala je dokument u kojem upozorava na promjene u području visokog obrazovanja ako se usvoje TIIP-a i TiSA-e i poziva EU da se ne obvezuje za područje visokog obrazovanja.

Dokument upozorava da TTIP i TiSA dovode u pitanje mogućnost nacionalnih i regionalnih vlasti da odrede način ustroja visokog obrazovanja i poziva EU da se ne obvezuje u području visokog i cjeloživotnog obrazovanja.

Lesley Wilson, generalna tajnica EUA-e, naglasila je da visoko obrazovanje nije dobro koje se može ostvariti komercijalnim interesima na profitnoj bazi te da ne smije biti predmet međunarodnih trgovinskih sporazuma. Visoko obrazovanje je javno pitanje, smatra Wilson.

Internacionalizacija visokog obrazovanja se brzo razvila posljednjih godina u vidu zajedničkih istraživanja, mobilnost radnika/ica i studenata/ica, učenje na daljinu i to su samo neki od područja koja su se razvila bez okvira trgovinskih sporazuma, naglašavaju iz EUA.

EUA prati razvoj TTIP-a i TISA-e nekoliko mjeseci i nastavit će lobirati za interese visokog obrazovanja.

Žrtva nikada nije kriva za nasilje

Mreža nevladinih organizacija “Žene protiv nasilja” u subotu priopćenjem upozorila da se u medijima žene žrtve nasilja često predstavljaju na neadekvatan način, polemizira se njihov izgled i tako relativizira odgovornost nasilnika. 

Na to je ukazala mreža nevladinih organizacija “Žene protiv nasilja” i upozorila da pogrešnim predstavljanjem žrtava nasilja može doći i do toga da “nasilnici prođu nekažnjeno, što je nedopustivo”.

Organizacija je navela da su na fotografijama i video snimkama koji prate izvještavanje o nasilju muškaraca prema ženama, u najvećem broju slučajeva, žene predstavljene s vidljivim povredama, uglavnom na licu i da se tako potpuno gube iz vida drugi oblici nasilja kao što su psihološko, seksualno i ekonomsko. 

Organizacija je napomenula da je veoma bitno da se ne stvara slika da samo manje obrazovane ili žene u lošijem materijalnom položaju mogu postati žrtve nasilja. 

Mreža “Žene protiv nasilja” podsjetila je da žrtva nikada nije kriva za nasilje koje je nad njom izvršeno, a za nasilje je isključivo odgovoran onaj tko ga vrši. 

Ta organizacija istaknula je i da u Srbiji postoji zakonska obaveza prijavljivanja nasilja ili sumnje na nasilje za zaposlene u nadležnim institucijama, ali i za građane/ke . 

“Ne ulazeći u to na koji način je institucijama nasilje prijavljeno, mišljenja smo da kada do saznanja o nasilju dođe, institucije moraju da učine sve što je u njihovoj nadležnosti da nasilje zaustave, ženu zaštite, a nasilnika kazne dosljedno zakonskim propisima”, navedeno je u priopćenju.