Disciplinske i kaznene mjere za studente/ice koji/e su sudjelovali/e u blokadi

Dekan Filozofskog fakulteta u Beogradu, Miloš Arsenijević, podnio je zahtjev državnom odvjetništvu za pokretanje istrage protiv studenata i studentica koji su sudjelovali/e u blokadi fakulteta koja je završila prošli tjedan, prenosi novosti.rs.

Dekan ih je optužio da su nasrtali na profesore/ce i kolege/ce, vrijeđali/e ih, ograničavali/e slobodu kretanja drugima i uništavali/e imovinu, a policija će utvrditi što je od toga istina te proslijediti nalaze državnom odvjetništvu.

“Možda će studenti/ce i profesori/ce biti pozivani/e na saslušanja, možda će nas tražiti dokazni materijal ili snimke. To nema veze sa fakultetom. U svakom slučaju ćemo surađivati”, rekao je dekan.

Vijest je stigla i do studenata/ica, koji/e su vjerovali/e da je, s prekidom blokade 9. siječnja, taj postupak ostavljen po strani.

“Znamo da se dekan konzultirao s odvjetnicima i da su mu rekli da se ne krši autonomija fakulteta ako će policija provoditi istragu. Iskreno, ne znamo što nam je gore, kaznene ili disciplinske prijave, zbog kojih možemo biti izbačeni/e s fakulteta”, navode studenti/ce koji/e su sudjelovali/e u blokadi.

Nadaju se da neće dobiti nove kaznene prijave, a i da će fakultet ipak povući stare i obustaviti disciplinske postupke. Ako se to ne dogodi, kažu, na studentskom zboru će se dogovoriti o daljnjim akcijama.

‘Dobro da je Obiteljski zakon suspendiran jer je ugrožavao prava djece i bračnih partnera/ica’

Članice udruge B.a.b.e. i osam odvjetnica koje su uputile prijedlog za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona pozdravile su odluku Ustavnog suda. 

Podsjetile su da su već prije godinu i pol dana, nakon prvog zakonskog nacrta, upozoravale da su predložena rješenja nekvalitetna, nejasna, proturječna, protustavna i neprovediva.

“Upozoravale smo da se u zakonu ista materija rješava različitim člancima koji su međusobno proturječni, te da se ugrožavaju prava djece i bračnih drugova”, izjavila je predsjednica udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka izrazivši zadovoljstvo što je Ustavni sud u svom obrazloženju o suspenziji zakona uvažio i njihove primjedbe, prenosi Civilnodruštvo.hr.

Podsjetila je na prošlogodišnju raspravu o tom zakonskom prijedlogu u saborskom Odboru za obitelj, na kojem je ministrica Milanka Opačić nakon trosatne rasprave, u kojoj su sudjelovali/e stručnjaci/kinje i zastupnici/e, izjavila kako se osjeća ‘kao da je u školi u kojoj učenici/e do kraja nisu pročitali/e lektiru’.

“Predlagali smo izmjene dotadašnjeg zakona koji je 2003. donijela tadašnja SDP-ova Vlada, no argument predlagatelja bio je da nas na donošenje sasvim novog zakonskog rješenja obvezuju i presude Europskog suda za ljudska prava, po kojima je stari zakon loš pa zbog njega Hrvatska mora isplaćivati odštete. To nije točno jer se od svih presuda samo u jednoj tražila promjena zakona, dok se u ostalima navodi da nije kriv zakon već to što institucije nisu radile svoj posao”, rekla je Sarnavka.

Odvjetnica Ines Bojić podsjetila je da su već u srpnju prošle godine, nakon što je novi Obiteljski zakon objavljen u Narodnim novinama, uputile prijedlog za ocjenom ustavnosti, te da se Ustavni sud vrlo žurno obratio Saboru, tada u vezi završnih i prijelaznih odredaba, jer je novi Zakon stupao na snagu 1. rujna 2014.

“Sada je ocijenio da se radi o strukturnoj manjkavosti zakona i zato ga je suspendirao, što obrazlaže na 338 stranica, gotovo više negoli što ih zakon ima”, rekla je Bojić.

Odvjetnice su osudile izjavu voditeljice radne skupine za izradu novog zakona, profesorice obiteljskog prava s osječkog Pravnog fakulteta Branke Rešetar, da u novom zakonu ima dijelova koji su možda protuustavni i nedorečeni i treba ih promijeniti, ali je zakon u cjelini dobar jer slijedi regulativu skandinavskih zemalja.

“Kakve veze ima hrvatska svakodnevica s, primjerice, norveškom. Hrvatskoj nedostaju infrastruktura i kadrovi za provedbu zakona”, istaknule su odvjetnice.

Odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko upitala je tko će platiti štetu koja je nastala ukidanjem obiteljskih centara, te što će raditi djelatnici/e novoosnovanog Centra za posebno skrbništvo koji zbog suspenzije prestaje s radom.

Kao bivša pravobraniteljica za djecu skandaloznom je ocijenila istup aktualne pravobraniteljice Ivane Milas Klarić koja se, kaže Vrsaljko: “Solidarizirala s vlašću, što u okviru svoje funkcije da stalno propituje rad vlasti nikako ne smije činiti”.

Podsjetila je da je njezina prethodnica Mila Jelavić uputila 85 primjedaba na novi zakon, od kojih je Milas Klarić odustala nakon što je preuzela dužnost pravobraniteljice.

Do imenovanja na tu funkciju Milas Klarić bila je u radnoj skupini za izradu novog Obiteljskog zakona, pa se već i zbog toga trebala suzdržati od komentara o odluci Ustavnog suda, suglasne su odvjetnice.

U Srbiji u 2014. oko 16.500 tražitelja/ica azila

U Srbiji je 2014. godine oko 16.500 osoba izrazilo namjeru tražiti azil, što je dvostruko više nego 2013. godine, podaci su koje je Komesarijat za izbjeglice i migracije predstavio 15. siječnja.

Međutim, vrlo mali broj osoba – prošle godine samo sedam – ostaje u Srbiji do kraja procesa koji podrazumijeva i podnošenje zahtjeva za azil, prenosi EurActiv.rs.

Komesarijat je najavio projekt usklađivanja zakonodavstva u području azila s europskim direktivama koje se odnose na priznavanje njihovog statusa, prijem i integraciju.

U centrima za azil 2014. bilo je smješteno oko 10.000 tražitelja i tražiteljica azila.

“Samo sedmoro od svih ljudi koji su tražili azil u Srbiji prošle godine dočekalo je kraj procesa, jer mali broj njih ima namjeru ostati trajno u Srbiji, koja je zapravo traznzitna zemlja k zapadnoj Europi”, rekao je komesar Srbije za izbjeglice i migracije Vladimir Cucić.

Zahtjev za raspisivanje referenduma protiv monetizacije autocesta uskoro na Vladi

Ministar uprave Arsen Bauk neslužbeno je potvrdio da je inicijativa Ne damo naše autoceste! prikupila dovoljan broj važećih potpisa, piše na Facebook stranici već spomenute inicijijative.

Zahtjev za raspisivanje referenduma uskoro će se naći na sjednici Vlade, nakon čega ide na Sabor koji može od Ustavnog suda zatražiti odluku je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom.

Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, uvjeren je da do te provjere neće doći.

“Mislim da nema razloga za provjeru jer su naš slučaj već obrađivali kod zahtjeva za moratorij. Da su utvrdili neustavnost, mogli su ga odbaciti već u tom rješenju. Mislim da nema razloga za odugovlačenje”, kazao je.

Priziv savjesti u medicini

Inicijativa liječnika/liječnica za reguliranje prava na priziv savjesti u medicini zajedno sa CESI– Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (www.cesi.hr), poziva Vas na okrugli stol “Priziv savjesti u medicini”, koji će se održati u srijedu, 21. siječnja 2015. u Novinarskom domu, Perkovčeva 2, s početkom u 11 sati.  Očekivano trajanje 2 sata.

Priziv savjesti omogućuje liječnicima odbijanje izvođenja pojedinih medicinskih postupaka, što se pokazalo najočitijim na primjeru dostupnosti legalnog prekida trudnoće. Inicijativa liječnika/liječnica smatra da priziv savjesti predstavlja problem, ne samo kod dostupnosti legalnog prekida trudnoće, već i u širem području reproduktivne medicine (kontracepcija, hitna kontracepcija, sterilizacija, pobačaj, prenatalna dijagnostika, vantjelesna oplodnja,  spolno prenosive infekcije i HIV/AIDS, zbrinjavanje bolesnih trudnica, zbrinjavanje silovanih djevojčica i žena, informiranje i edukacija o planiranju rađanja); preventivnoj medicini (cijepljenje) te u palijativnoj medicini i onkologiji (liječenje boli, unaprijed izražena volja pacijenta…).

Okrugli stol tematizirati će pitanje priziva savjesti u medicini a govornice/govornici su:

Dr.sc. Gorjana Gjurić:  Priziv savjesti u medicini

Prof.dr.sc. Herman Haller:  Medikamentozni pobačaj

Dr.sc. Dubravko Lepušić: Priziv savjesti – iskustva iz prakse

Dr.sc. Jasenka Grujić Koračin: Što nam je činiti?

Dr.sc. Dalida Rittossa: Ustavnost priziva savjesti liječnika u slučajevima pobačaja (čekamo potvrdu!)

Zadnjih su godina u javnosti najglasniji liječnici/e koji/e zbog priziva savjesti odbijaju vršenje nekih medicinskih postupaka, a ovaj okrugli stol predstavlja značajan korak u povećanju vidljivosti onih koji žele ukazati na učinke odbijanja vršenja određenih medicinskih postupaka zbog priziva savjesti na dostupnost i kvalitetu standardizirane i legalne zdravstvene zaštite, te  na uživanje temeljnih ljudskih prava i specijalnih prava pacijenata/ica.

Inicijativa liječnika/liječnica se zalaže i zahtijeva reguliranje pitanja priziva savjesti u medicini.

Na okruglom stolu ćemo svi zajedno potpunije osvijestiti problem prava na priziv savjesti te pridonijeti reguliranju tog prava na način da ono ne ograničava druga ljudska prava, zaštitu zdravlja, znanstvenu medicinu i uživanje znanstvenih dostignuća na dobrobit svih ljudi.

Okrugli stol će moderirati Vesna Kesić.

Stoga Vas pozivamo da svojim dolaskom podržite liječničku inicijativu i doprinesete raspravi o ovom pitanju.

Tri žene nominirane za pozicije u afganistanskoj Vladi

Nakon četiri mjeseca čekanja, afganistanski predsjednik Ashraf Ghani i izvršni direktor Abdullah Abdullah objavili su 25 kandidata i kandidatkinja za afganistansku Vladu, među kojima su tri žene.

Nominacije su bile podijeljene između dvaju vođa – Ghani je izabrao 13, a Abdullah 12 kandidata/inja. Svaki je izabrao dvije od četiri najviše pozicije, pa je tako Ghani birao za mjesto ministra/ice obrane i ministra/ice financija, dok je Abdullah birao kandidate/kinje za mjesto ministra/ice vanjskih i unutarnjih poslova. Predsjednik je odobrio sve nominacije, nakon čega je red na parlamentu.

Nominirane žene su Khatera Afghan, na mjestu ministrice visokog obrazovanja, Aya Sultan Khairi na mjestu ministrice kulture te Najiba Ayoubi, kao ministrica ženskih pitanja.

Vlada je sastavljena još u rujnu, no nominacije za pojedina ministarstva čekale su se sve dosada. Nitko od predloženih kandidata i kandidatkinja nije bio dio prijašnje Vlade, u skladu s predsjednikovim obećanjem da će oko sebe okupiti nove ljude. Ghani je na početku obećao kako će objaviti nominacije za tih 25 mjesta unutar 45 dana od inauguracije, no do tog je trenutka ipak došlo tek sada. Međunarodni/e službenici/ce su naglasili kako je ovo važan korak unaprijed koji pokazuje da je proces ujedinjenja Vlade ipak pokrenut.