Na RTL debati izjašnjavali se o pobačaju

Predsjednički kandidati i kandidatkinja u nedjeljnoj su RTL Debati morali odgovoriti i na podržavaju li pobačaj. 

Milan Kujundžić je izjavio kako nikad ne bi napravio pobačaj.

“Onaj tko ne razumije kako je Bog stvorio čovjeka, da sa činom začeća počinje ljudski život, da ga treba čuvati i da ga ne može nitko oduzimati pa tako ni ginekolog, taj ne razumije smisao postojanja čovjeka”, izjavio je Kujundžić.

Ivan Vilibor Sinčić smatra kako je najveći uzrok pobačaja neimaština, a da u slučaju referenduma ne zna kako bi glasao. Uz to spomenuo je i kako se on zalaže za zaštitu života općenito, od života biljaka, gljiva pa tako i čovjeka.

Kolinda Grabar Kitarović kaže kako pravo na izbor apsolutno mora postojati.

“Postoje situacije u kojima jednostavno nije moguće iznijeti trudnoću do kraja, i to moramo poštivati. I ukoliko bi došlo do rasprave o promjeni zakonodavstva o pobačaju, to bi trebala biti široka društvena rasprava”, rekla je Grabar Kitarović. Također je naglasila kako ne može podržati apsolutnu zabranu pobačaja, čime je ostavila otvorenim mogućnost “poljskog modela” za koji se zalaže njezin stranački kolega doktor Čorušić.

Aktualni predsjednik Ivo Josipović dodaje kako je pobačaj veliko zlo, ali da prioritet da odluči ipak ima žena.

“Država mora osigurati da žene ostvare to svoje pravo. Kao predsjednik sam upozorio na to da nažalost neki liječnici koji se pozivaju na pravo priziva, popodne rade te pobačaje u privatnim aranžmanima, što je štetno, kriminalno i nemoralno”, rekao je Josipović.

Na Josipovićeve izjave reagirala je Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) koja je pozvala Ivu Josipovića da mjerodavnim institucijama iznese imena liječnika i klinika u kojima se obavljaju ilegalni pobačaji. “S obzirom da nemamo spoznaja kojim vi očito raspolažete, a imajući u vidu odgovornost za sprečavanje kriminalnog djelovanja i za javno izgovorenu riječ, pozivamo Vas da javnosti i mjerodavnim institucijama podastrete dokaze na osnovu kojih ste teško optužili neke (a kako niste rekli koje – onda zapravo sve!) liječnike te jasno odgovorite: tko su imenom i prezimenom ti nečasni liječnici, u kojim klinikama rade i gdje obavljaju kriminalnu djelatnost”, navodi u priopćenju predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža

Željka Markić poslala vojsku promatrača i promatračica na izbore

Ukupno 794 promatrača i promatračica iz pet nevladinih udruga pratit će predsjedničke izbore u nedjelju, 28. prosinca.

Najviše promatrača/ica, njih 682 imat će udruga U ime obitelji. Udruga Promatrač imat će 53, Studentski katolički centar Palma 39, GONG 15, te Hrvatsko odgovorno društvo pet promatrača, navode u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).

Predsjedničke izbore nadzirat će i promatrači/ce političkih stranaka koje imaju predsjedničke kandidate i kandidatkinju, a koliko će ih točno biti znat će se tijekom ponedjeljka.

Ulica za Dejana Nebrigića

Nevladina organizacija Žene u crnom uputila je inicijativu Komisiji za imenovanje trgova i ulica Beograda da se jedna ulica nazove imenom Dejana Nebrigića, gej aktivista, pacifista i antifašista.

U obrazloženju se navodi da se 29. prosinca navršava 15 godina od smrti Nebrigića, jednog od osnivača “Arkadije”, prvog gej/lezbejskog udruženja u Srbiji 1990 godine.

Nebrigić se slijedeće godine pridružio akcijama Antiratnog centra, surađujući u antimilitarističkom mirovnom časopisu “Pacifik”, gde je uređivao gej i lezbejsku sekciju.

Kao deklarirani antifašist, antinacionalist i antimilitarist, odbio je vojnu obavezu, javno izjavljujući da je homoseksualac, što je u to vreme tretirano kao bolest zbog koje je trajno oslobođen vojne obaveze. Tijekom 1998. i 1999. godine radi kao izvršni direktor “Kampanje protiv homofobije”, prve takve kampanje u Srbiji koja se bavi unapređenjem položaja gej i lezbejske populacije u Srbiji.

Nebrigić je posthumno dobio međunarodnu nagradu za promociju prava homoseksualnih osoba Felipa da Souza, 2000. godine.

“Ubijen je 1999. godine u dvadeset osmoj godini života. U nadi da su Vlada Srbije i nadležne institucije grada Beograda odlučne da se suprotstave homofobiji i spriječe da diskriminacija drugih i različitih i dalje obilježava stvarnost Srbije, zahtjevamo da nekoj od mnogih bezimenih ulica u Beogradu date ime po Dejanu Nebrigiću”, dodaje se u priopćenju.

“Ispunjavanjem zahtjeva, vi ćete na djelu potvrditi svoju privrženost europskim vrijednostima, za koje se deklarativno zalažete”, priopćile su Žene u crnom.

Prosvjedi u Španjolskoj zbog Zakona o nacionalnoj sigurnosti

Tisuće ljudi prosvjedovalo je jučer diljem Španjolske zbog novog zakona koji uvodi stroge novčane kazne za prekršaje poput spaljivanja nacionalne zastave i protestiranja ispred zgrade parlamenta ili strateških postrojenja.

Zakon o nacionalnoj sigurnosti, koji je prošlog tjedna usvojen u parlamentu, kritizirale su oporbene stranke i udruge za zaštitu ljudskih prava kao pokušaj konzervativne vlade da spriječi prosvjede zbog svog upravljanja financijskom krizom u Španjolskoj.

Najveće demonstracije održane su  u gradovima kao što su Barcelona, Bilbao i Madrid, dok su one manje održane u Almeriji, Granadi i Valenciji. Neki od prosvjednika/ica su nosili ljepljivu traku preko usta i parole koje pozivaju da se ‘ušutka zakon’.

Prema novom zakonu, omogućuju se kazne do 30.000 eura za raspačavanje fotografija policajaca koje mogu dovesti u opasnost njihove živote ili operacije koje provode.

Pojedinci/ke koji sudjeluju u prosvjedima ispred zgrade parlamenta ili strateških postrojenja mogu biti kažnjeni/e novčnom kaznom do 600.000 eura, ako se smatra da ugrožavaju mir. Spaljivanje nacionalne zastave može koštati počinitelja/icu kaznenog djela maksimalno 30.000 eura. 

{slika}

Po čemu ćemo pamtiti 2014. godinu?

Godina 2014. bila je više korak nazad nego naprijed, ali ipak ćemo je imati po čemu pamtiti, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.

 1. ZAKON O ŽIVOTNOM PARTNERSTVU

U ovu godinu smo ušli/e sa snažnim diskursom o gej braku. Referendum je bio ‘uspješan’ (za organizatore), no to nije spriječilo zakonodavno tijelo da donese i izglasa Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, koji je stupio na snagu 5. kolovoza. O utjecaju navedenog zakona na realnost svakodnevice i braku  Hrvatskoj, pisale smo u članku “Za tradicionalnu obitelj- spremna!”. Homofobi su nastojali opstruirati korištenje termina gej brak, no srećom, u Hrvatskoj je cenzura zabranjena.

{slika}

2. NEOLIBERALNI ZAKON O RADU KOJI DEGRADIRA ŽENE

Tijekom cijele 2014. degradacija radnih i socijalnih prava bila je tiha konstanta: svakim potezom Vlade, sve su više i više tonula u zaborav, s naglaskom na žensku polovicu radno sposobnog tijela – Mi smo radnice. Građanke drugog reda.

{slika}

Od 7. kolovoza na snazi je novi Zakon o radu. Zašto je ZOR trebao  pasti, pročitajte na ovom linku.  Pravednost i ispravnost Zakona aktivno je propitivala Ženska fronta za rad i socijalna prava (osnovana na poziv ženskih sindikalnih grupa ženskim organizacijama i udrugama za zaštitu ljudskih prava), a radi tendencije zakona da olakša neoliberalizaciju društva, ugrožavanje društvenog razvoja, osiromašenje, diskriminaciju i ukidanje radničkih prava. Unatoč trudu i velikom angažmanu spomenute inicijative, ZOR je izglasan, a naša prava su degradirana. To smo popratile Internacionalom.

{slika}

3. (NEOBVEZUJUĆE) KVOTE

Uvođenje kvota kao dio rješenja za smanjivanje odnosa brojčanog jaza između žena i muškaraca u upravnim odborima i u politici može biti izvrsno ‘prijelazno’ rješenje. No, prijedlog kojim bi kvote regulirale odnos spolova u upravnim odborima poduzeća su odbačene. Zapravo, nisu odbačene, već su ‘neobvezujuće’. Tako to naša Vlada voli. Neobavezno, ali samo u ime i na račun žena. No, SDP je predložio odbacivanje izbornih listi bez 40 posto žena, a predsjednik Saborskog odbora za Ustav, Peđa Grbin, izjavio je: “Mi smo već na dva načina pokušali osigurati poštivanje odredbe o zastupljenosti spolova – financijskim poticajima i deklaratornim nalogom kroz Zakon o ravnopravnosti spolova, no ti pokušaji nisu urodili plodom. Očito je da, kad mrkva nije upalila, treba batina”, te je time natuknuo kako bi njihove politike ipak mogle, makar pod prisilom, postati rodno osjetljive. No, vrijeme će pokazati.

{slika}

4. #PrekinimoŠutnju

Udruga Roda je, kako bi se podigla razina svijesti o problemu nasilja u trudnoći i porodu, pozvala žene da podijele svoje priče na društvenim mrežama uz #prekinimošutnju. Akcija je održana u sklopu kampanje 16 dana protiv nasilja nad ženama, te je urodila sastankom članica Rode sa Ministarstvom. Na sastanku su donesene smjernice za iskorjenjivanje nasilja nad rodiljama.

{slika}

5. PRAVO NA POBAČAJ

Kao odgovor na organizirane molitve ispred bolnica, posjete kontroverzne publicistkinje Judith Reisman i rasta neokonzervativnih struja u Hrvatskoj, potaknuto od strane nevladinih ljudskopravaških organizacija, sredinom listopada javnim prostorom zavladalo je pitanje prava na pobačaj. Prozivanjem bolnica, ravnatelja i ministarstva postigle smo da se broj od devet bolnica koje tada nisu omogućavale korištenje prava na pobačaj, smanjio na četiri (OB N. Gradiška, Požega, Vinkovci i KB Sveti Duh).

{slika}

6. NAJMLAĐA DOBITNICA NOBELOVE NAGRADE ZA MIR

Malala Youzufai je dobila Nobelovu nagradu za mir. Ona je aktivistkinja za prava djece, naročito pravo na jednako obrazovanje za djevojčice kao i za dječake, te najmlađa dobitnica spomenute nagrade ikad. Nakon primitka nagrade, vratila se na nastavu.

{slika}

7. INSPIRIRAJUĆI GOVOR EMME WATSON U UN-u

Emma Watson je pozvala muškarce u borbu za rodnu ravnopravnost tijekom svog govora povodom UN-ove kampanje On za nju i time pokrenula javnost ka promišljanju važnosti feminizma kao borbe oba spola za boljitak svih. Društvene mreže su se usijale od komentara označenih #HeforShe.

{slika}

8. BEYONCEN PLES ISPRED VELIKOG NATPISA ‘FEMINIST’

Beyonce je tijekom svog nastupa na MTV-u 2014. izvela performans koji je uključivao inspirativni govor nigerijske spisateljice Chimamanda Ngozi Adichie i dojmljivo statiranje ispred velikog natpisa ‘FEMINIST’. Kako biste stekli neki dojam zašto je diskutirano o tome je li ona stvarno feministkinja ili je sve to marketing, možete pročitati ovaj tekst.  No, nesporno je da je sama Chimamanda Ngozi Adichie izjavila da “tko god kaže da je feminist/kinja, onda je proklet/a feminist/kinja!”.

{slika}

9. RAZBIJANJE BARIJERA

Laverne Cox i Carmen Carrera su očitale lekciju voditeljici o tome kako su transseksualne osobe puno više od njihovih genitalija. Obje glumice su poznate po svojim istupima u javnosti  u kojima stavljaju naglasak na svoj transrodni identitet.

{slika}

10. OTMICA DJEVOJČICA U NIGERIJI

Na drugoj strani svijeta, u Nigeriji, u travnju je oteto 234 učenice. Oteli su ih islamski fundamentalisti, jedni od onih koji ne vjeruju u pravo žene na obrazovanje. Nigerijska vlada je bila nezadovoljna sporošću internacionalne zajednice oko pružanja pomoći pri traženju djevojčica.  Neke djevojke su pronađene. Pretpostavlja se da su pod prisilom prešle na Islam i da su prodane van granica Nigerije. Michelle Obama je izjavila: “To što se dogodilo u Nigeriji nije izoliran slučaj. To je priča koju viđamo svaki dan kad djevojke iz čitavog svijeta riskiraju život kako bi ostvarile svoje težnje”.  

{slika}

Hrabro u 2015.!

Jači smo od cenzure

Fotografije s ovogodišnjeg beogradske i osječke povorke ponosa uklonjene su sa zidova biblioteke, o čemu su organizatori bili obaviješteni dva sata prije službenog otvorenja prenose Novosti. Izložba ‘Ovo je Prajd’ trebala je biti dio programa festivala ‘Mjesec ljudskih prava’ čiji je organizator Inicijativa mladih za ljudska prava. Do sada je festival održan u Subotici, Apatinu i Bačkoj Palanci, a u Šidu se cjelokupan program trebao održati u prostorima spomenute biblioteke.

U biblioteci je predviđeno održavanje debate na temu ‘Protjerivanje Hrvata iz Srema’, predstavljanje projekta ‘Nepodobni građani’ Vojvođanskog građanskog centra, a nakon toga i otvaranje izložbe spomenute izložbe LGBT tematike. Održavanje svih aktivnosti bilo je unaprijed odobreno od strane direktorice biblioteke Slavice Varničić, koja je svoju odluku promijenila neposredno prije početka programa.

Nakon pola sata od postavljanja izložbe, organizatori su primili poziv od direktorice koja im je rekla da je izložba skinuta i da ih fotografije čekaju spakirane u biblioteci. Navodni razlog za skidanje izložbe je bio taj što su ‘oštetili zid’, iako su postavljanje izložbe organizatori započeli uz prisustvo zaposlenih u biblioteci. Zatim je održan sastanak na kojem je Slavica Varničić priopćila da se ni jedna od tri planirane aktivnosti neće održati u prostorima šidske bibiloteke.

Desetak aktivista i aktivistkinja Inicijative mladih za ljudska prava su, kao reakciju na ovu odluku, organizirali ad hoc akciju u centru Šida. S eksponatima zabranjene izložbe, fotografirali su se ispred biblioteke, Gradske općine i u gradskom parku. Direktorici biblioteke poslali su jednu fotografiju s izložbe na kojoj stoji poruka: ‘Draga direktorka, jači smo od vaše cenzure. Vaša Inicijativa’.

‘Pozitivni koraci koji su napravljeni u Beogradu u septembru ove godine uvelike gube na značaju ukoliko samovolja čelnika pojedinih javnih institucija ima veću snagu od snage zakona. Zbog ove homofobične reakcije, Inicijativa zahtjeva ispriku direktorice Varničić, prije svega LGBTpopulaciji, kao i javnu osudu od strane ministra kulture i informisanja koji je osobno podržao Paradu ponosa i učestvovao u samoj šetnji. Inicijativa poziva i sve ostale nosioce javnih funkcija, koji nekoliko dana pred Paradu ponosa govore da se borba za prava LGBT populacije ne smije završiti na samoj šetnji beogradskim ulicama, da reagiraju na ovaj akt diskriminacije’, stoji u priopćenju Inicijative mladih za ljudska prava.