Za vrijeme ovogodišnjih parlamentarnih izbora pisale smo o kandidacijskim listama i položaju žena na njima. Također, analizirale smo ih i informirale vas koje liste nisu zadovoljile zakonsku kvotu od 40% kandidata, odnosno kandidatkinja podzastupljenog spola.
Kako značajan dio lista nije zadovoljio kvotu, potrebno je bilo platiti novčane kazne (1,2,3). Lista koja je morala platiti najveću kaznu je ona stranke Odlučnost i pravednost koje je predsjednica Karolina Vidović Krišto. Očekivano, s tom odredbom nisu bili zadovoljni pa je Krišto u predizbornoj kampanji poručila da su kvote protuustavne te da je govoriti o podzastupljenosti spola čista diskriminacija. Točnije, kazala je: „Na našim listama zastupljena su sva zanimanja i dobi, od maturanata do umirovljenika. Govoriti o zastupljenosti spola je čista diskriminacija. Ne žele svi na listu. Ako netko hoće i ispunjava kriterije, može. Naš kriterij je da postoji slobodna volja politički se aktivirati. Neću nikoga siliti.“ (1,2)
Uz to je dodala: „Zakonodavac kaže: u redu je lagati, krasti, pljačkati svoj narod, tjerati ga iz države, a dati 200 tisuća radnih dozvola za ljude koje se tretira kao roblje, to je u redu i nećemo kažnjavati. Ali, ako ne poštuješ protuustavnu kvotu, slijedi kazna na desetke tisuće eura. Dosta je takve politike. To nije politika. Politika je služenje građanima.“
Jesu li kvote protuustavne? Je li govoriti o podzastupljenosti spola čista diskriminacija? Na ta su nam pitanja odgovorile članica Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i članica Upravnog odbora Hrvatske udruge za ustavno pravo Ana Horvat Vuković i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Ustavni sud je 2015. godine potvrdio ustavnost kvota
Naša sugovornica, izv. prof. dr. sc. Ana Horvat Vuković, kazala je da je Ustavni sud potvrdio zakonsko rješenje, kojim se propisuju 40 postotne kvote, svojom odlukom u predmetu U-I-1397 (2015) od 24. rujna 2015. godine. Naglašava i da su u drugim predmetima postavljeni općeniti parametri tzv. pozitivnih mjera. „One se poduzimaju radi otklanjanja stvarne nejednakosti i sprečavaju različite oblike otvorene ili prikrivene diskriminacije za koje zakonodavac utvrdi da su u odnosu na neke skupine (npr. žene) prisutni“, kazala je Horvat Vuković. Dodala je da su te posebne mjere u području slobodne prosudbe Sabora. Smatraju se opravdanima i dopuštenima sve dok traju razlozi zbog kojih su uvedene. Odnosno, dok se tim mjerama ne vrijeđa načelo razmjernosti propisano člankom 16. Ustava. „Dok se, dakle, mjera može ocijeniti opravdanom, dopuštenom i razmjernom, ne može biti protuustavna“, zaključila je Horvat Vuković.
Naglasila je i da je Zakon o ravnopravnosti spolova iz 2008. godine obvezao predlagatelje lista na izborima zastupnika za Hrvatski sabor, za predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave te za Europski parlament da na tim listama osiguraju zastupljenost svakog spola od minimalno 40%. I ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova naglasio je da odredbe navedenog zakona kojima je propisana posebna mjera u vidu primjene tzv. rodne kvote na kandidacijskim listama proizlaze upravo iz članka 3. Hrvatskog ustava kojim je ravnopravnost spolova definirana kao jedna od temeljnih vrednota ustavnog poretka RH.
Prekršajne sankcije i postupnost uvođenja kvota
Prema čl. 15 Zakona o ravnopravnosti spolova političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji, dužni su poštivati načelo ravnopravnosti spolova. Odnosno, voditi računa o tome da na izbornim listama ne bude manje od 40% kandidata/kinja jednog spola. Prilikom donošenja zakona, obrazložena je važnost tog članka. Rečeno je da se „ta posebna mjera uvodi s ciljem povećanja udjela žena u tijelima političkog odlučivanja, s obzirom na njihovu osjetnu podzastupljenost.“
Ako se kvota ne zadovolji, istim su zakonom propisne prekršajne sankcije, u vidu novčanih kazni. Za svaku nezakonito sastavljenu listu na parlamentarnim izborima i izborima za Europski parlament kazna iznosi 50.000 kuna (danas 6636.14 eura) po rodno neuravnoteženoj listi. „U usporedbi s tim, Ustavni sud odlučio je u citiranoj odluci da neke sankcije u provedbi te zakonske obveze ipak mogu biti nerazmjerne (i protivne čl. 16. Ustava). Za primjer, nepoštivanje rodne kvote ne smije se kazniti nepravovaljanošću liste. Dakle, kvota jest ustavna, no nisu sve sankcije za njeno kršenje jednako Ustavu prihvatljive. Odnosno, prekršajna kazna je ustavna, no diskvalifikacija liste nije jer pretjerano narušava vrednotu višestranačkog demokratskog ustavnog poretka“, kazala je Horvat Vuković.
Uz to je ukazala na činjenicu da je Sabor ovu obvezu uvodio postepeno. Zakonom o ravnopravnosti spolova dopustio je da se postupno implementira. Kroz tri redovna izborna ciklusa, počevši od 2008. godine. To znači da bi obveza poštivanja kvota na izborima za Hrvatski sabor bila nastupila tek na izborima iz 2020. godine, 12 godina nakon uvođenja zakonske odredbe. No, u međuvremenu je usvojena izmjena Zakona o izborima zastupnika za Hrvatski sabor. Njome je taj rok značajno skraćen. Odnosno, 2015. godina se nametnula kao godina početka obvezne primjene kvota.
Rodna kvota ne smatra se diskriminacijom
Rodna kvota sukladno čl. 9 Zakona o ravnopravnosti spolova i čl. 9 Zakona o suzbijanju diskriminacije predstavlja posebnu mjeru, o čijoj je specifičnosti ranije govorila Horvat Vuković. „Zakonom je jasno naglašeno da se posebne mjere uvode privremeno, sve dok ne rezultiraju ispravljanjem nepovoljnog položaja određene skupine, te da se ne smatraju diskriminacijom“, kazali su nam iz ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Dodali su: „U svom radu povremeno se susrećemo s određenim stupnjem nerazumijevanja svrhe uvođenja posebnih mjera, pri čemu se nerazumijevanje često očituje u zanemarivanju polazišnih osnova tog mehanizma, a to je da ravnopravnost spolova u današnje vrijeme još uvijek nije postignuta i da se do opipljivih i konkretnih pomaka teško dolazi. Premda se posljednjih desetljeća bilježe pozitivni pomaci, žene su još uvijek društvena skupina koja se u brojnim sferama privatnog i javnog života nalazi u podređenom položaju u usporedbi s muškarcima.“
Prema podacima Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), u nacionalnim parlamentima devet zemalja članica EU postignut je omjer od najmanje 40% zastupnika/ica svakog spola. Prema njihovoj analizi, udio raste gotovo tri puta brže u onim zemljama koje imaju propisane rodne kvote.
Položaj žena u politici u RH
Žene su podzastupljene na upravljačkim pozicijama, pa političko odlučivanje nije iznimka. Tako je na nedavnim parlamentarnim izborima izabrano 37 žena u Hrvatski sabor. To predstavlja 24.5% od ukupnog broja izabranih zastupnika/ica, dakle niti jednu četvrtinu. Situacija nije bila puno drugačija ni na izborima 2020. godine, kada je izravno izabrano svega 22.5% žena. Uz to, žene su i dalje najizrazitije podzastupljene na mjestima iz kojih je najizglednije da bi mogle biti izabrane u tijela političkog odlučivanja – na prva tri, četiri mjesta.
Uoči provedbe parlamentarnih izbora, Pravobraniteljica je priopćenjem podsjetila političke stranke na njihove obveze prilikom sastavljanja kandidacijskih lista. Unatoč tomu, prema njihovim podacima, 19.4% lista nije imalo ispunjenu kvotu. Najlošiji omjer imala je upravo lista političke stranke Odlučnost i pravednost. Naime, od 11 lista, kvota je poštovana samo na jednoj.
„Navedeno je dokaz da žena u ulozi liderice u tradicionalno „muškom“ području djelovanja automatski ne garantira rodno egalitarnu promjenu, budući da se radi o strukturi koja zahtjeva sustavne, a ne parcijalne promjene“, poručuju iz ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Naglašavaju i da su pozicije donošenja odluka još uvijek dominantno „muško“ područje do kojih žene otežano napreduju. Dodaju: „posebne mjere, uključujući rodnu kvotu u izbornim sustavima, uvode se s ciljem poticanja promjene postojećeg stanja. Stoga je to razumljiva i opravdana praksa kako bi se prevladala strukturalna diskriminacija koja proizlazi iz povijesnih odrednica i općenito neravnopravnog položaja žena u društvu.“
Dodatno, na razini međunarodne zajednice smatra se da bi se, bez uvođenja posebnih mjera, pomaci prema stvarnoj ravnopravnosti spolova odvijali iznimno sporim tempom.
Rodne kvote proizlaze iz Ustava RH
Zaključno, rodne kvote na izbornim listama rezultat su posebnih mjera niza zakona, a proizlaze iz Ustava RH. Kao takve one se uvode sve dok se ne ispravi nepovoljan položaj neke skupine u društvu. Stoga se ne mogu smatrati diskriminacijom, a ni protuustavnima.
*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Ona su dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
