Prema Državnom zavodu za statistiku, u Hrvatskoj živi 51,3 posto žena te je u 2024. godini radno aktivno bilo oko 795 000 žena. Žene starije od pedeset godina čine značajan postotak tržišta rada – prošle godine je iznosio oko 30 posto svih zaposlenih žena (1,2). Menopauza obično pogađa žene između 45 i 55 godina (1,2), a perimenopauza uglavnom u četrdesetima. Kako sve više žena doživljava simptome (peri)menopauze dok su radno aktivne, razumijevanje utjecaja menopauze na radni život žena je sve češće predmet istraživanja.
Što kažu istraživanja o utjecaju menopauze na rad žena?
Podaci istraživanja izvan naše zemlje pokazuju da, iako je menopauza dio životnog ciklusa svake žene, neke žene imaju vrlo izražene simptome koji značajno utječu na kvalitetu njihova života, a tako i njihove pozicije na tržištu rada. Slabija koncentracija, umor, valunzi, depresivno raspoloženje i smanjeno samopouzdanje su samo neki od simptoma koji negativno utječu na njihovu radnu učinkovitost, a ponekad dovode i do napuštanja i/ili gubitka radnog mjesta (1,2,3,4). Istraživanja spominju i da nedostatak i/ili neadekvatnost prostora za odmor, produljeno ili specifično radno vrijeme, nemogućnost korištenja pauza, prenapučen radni prostor – mogu predstavljati izazov na radnom mjestu za žene u periodu (peri)menopauze.
I širi pregled literature o menopauzi na radnom mjestu koji je radilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u UK pokazuje da su pronađeni značajni dokazi da neke žene koje prolaze kroz menopauzu doživljavaju simptome koji mogu narušiti njihovo samopouzdanje i dobrobit na poslu, a u manjoj mjeri i sposobnost učinkovitog obavljanja posla. Ipak, u pregledu se naglašava da nije jasno u kojoj mjeri je utjecaj na iskustvo žena na poslu posljedica same menopauze ili posebnih društvenih i kulturnih okolnosti kao što su negativni stereotipi o starijim ženama kao manje sposobnim i menopauzi kao nužno degenerativnom trenutku u životima žena.
Također, pregled kazuje da postoji manjak dokaza o opsegu i vrstama podrške koju nude poslodavci te navode da male studije slučaja iz sektora sugeriraju da je podrška poslodavaca različita i neujednačena. Dodaju i da mnoge studije izvještavaju da se žene koje prolaze kroz menopauzu osjećaju suzdržano u traženju podrške na radnom mjestu te da postoji strah da bi daljnje intervencije mogle dovesti do povećane stigme za starije žene na radnom mjestu.
Kakva je situacija s menopauzom u radnom okruženju u Hrvatskoj?
Utjecaj (peri)menopauze na radni život žena u našoj zemlji nije još dovoljno istražen. Trenutna istraživanja se uglavnom baziraju na zdravstvenim aspektima menopauze. Povremeno se, uglavnom tijekom mjeseca ili dana menopauze – u listopadu, u medijima govori o (peri)menopauzi na radnom mjestu (1,2,3,4).
Istraživanje koje se bavilo utjecajem menstruacije i (peri)menopauze na radni život žena bit će predstavljeno sutra u prostorijama ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Naime, od prosinca 2024. godine do ožujka ove godine provodilo se istraživanje „Utjecaj menstruacije i (peri)menopauze na radni život žena“. U istraživanju su sudjelovale 632 ispitanice u dobi od 18 do 59 godina, a proveli su ga CESI – Centar za edukaciju i savjetovanje i Pstaboo. Simptome vezane za menstruaciju imalo je 74 posto ispitanica, dok je simptome vezane za (peri)menopauzu imalo 26 posto ispitanica.
Cilj istraživanje je bilo ispitati iskustva i stavove žena koje su imale simptome menstruacije ili (peri)menopauze na poslu, ali i ispitati prakse poslodavaca po pitanju zdravlja žena. Ispitanice su radile kod različitih poslodavaca, od velikih korporacija do mikro poduzeća, a neke su bile i samozaposlene.
Što kažu žene o simptomima (peri)menopauze na radnom mjestu?
Ispitanice koje su se susrele s simptomima (peri)menopauze kao najčešće simptome s kojima su suočene navele su: povećan umor (72 posto), nesanicu i probleme sa spavanjem (69 posto), noćno znojenje (68,5 posto), napadaje vrućine – valunge (64,9 posto), probleme s koncentracijom (62,5 posto), zaboravnost (57,1 posto) i promjene raspoloženja (54.8 posto).
Povećan umor i smanjenje koncentracije (oboje u postotku od 70,2) imali su značajan utjecaj na radnom mjestu. Uz to, ispitanice su navele da im je bilo teže kontrolirati svoje emocije (46,4 posto) te su imale manje strpljenja s kolegama i kolegicama (44 posto). Svega 4,2 posto žena navodi da simptomi nisu imali nikakav utjecaj na njihov rad.
Što se tiče različitog tretmana na radnom mjestu, velik postotak ispitanica kaže da nisu doživjele drugačiji tretman (74,4 posto). One koje su ga, ipak, doživjele navode nerazumijevanje i manjak empatije, diskriminaciju na temelji dobi, kažnjavanje i isključivanje, promijenjeni radni odnosi i socijalni status te zadirkivanje i omalovažavanje.
„Zbog grešaka koje su mi se događale dobila sam otkaz“; „Najviše pamtim komentare vezane uz znojenje i moju potpuno nemogućnost da budem ljubazna i nasmijana, kako sam svoje radno okruženje navikla“ ; „Muškarci te simptome ne shvaćaju i često nas se etiketira kao lijene, naporne, razmažene“ ; „Zbog svih tih simptoma ne ponašam se uvijek prikladno prema kolegama“, neka su od iskustva ispitanica.
Vlastita iskustva vezana za menopauzu ispitanice su podijelile u razgovoru sa ženskim kolegicama (81,5 posto), dok 44,5 posto njih nikada nije podijelilo tegobe ili poteškoće vezane uz menopauzu s nadređenima – neovisno o spolu nadređene osobe. S nadređenima o (peri)menopauzi razgovara samo sedam posto žena.
Teme reproduktivnog zdravlja žena i dalje su tabu teme
Većina ispitanica, njih 76,6 posto, smatra da su teme reproduktivnog zdravlja žena tabu koji utječe na njihovo mentalno zdravlje (73,1 posto),samopouzdanje (67,2 posto), otežava radni dan (64,9 posto) te narušava osjećaj dobrobiti (61,8 posto). Vezano uz navedeno, 59 posto žena nikada nije koristilo nikakvu posebnu prilagodbu rada.
Polovica ispitanica navodi da u njihovim radnim organizacijama nema mjera podrške za reproduktivno zdravlje (odlazak na liječnički pregled tijekom radnog vremena, dostupnost menstrualnih proizvoda, fleksibilni oblici rada i sl.), a tamo gdje postoje, rijetko se koriste (samo 24,1 posto žena misli da se postojeće mjere u praksi provode). Ispitanice smatraju da su prepreke za korištenje mjera društvene stigme, patrijarhalna iskustva, muška nadređena osoba, nedostatak zakonskih obveza i strah od troškova.
Početna točka za istraživanje o utjecaju (peri)menopauze na radni život žena u Hrvatskoj
Kako pokazuju istraživanja izvan naših granica, ali i recentno prvo istraživanje o utjecaju (peri)menopauze na radni život žena, neke žene doživljavaju različite izazove vezane za menopauzalno zdravlje u poslovnom životu te nemaju sustavnu podršku u radnim organizacijama.
Najčešći simptomi s kojima su suočene i koji imaju negativan utjecaj na njihovu radnu učinkovitost su slabija koncentracija, napadaji vrućine, umor i promjene raspoloženja. Istraživanja pokazuju i da je podrška poslodavca po pitanju navedenog vrlo raznolika, neujednačena te da problem i dalje nije dovoljno prepoznat. Tome u prilog ide i činjenica da su istraživanja usmjerena na ovu tematiku još uvijek malobrojna.
Iako se radi o prvom takvom istraživanju u našoj zemlji, važno je napomenuti da recentno istraživanje koje je proveo CESI i Pstaboo nije recenzirani rad. Kako i same autorice navode, ono može služiti kao osnova za kreiranje edukacija, provedbu javnih kampanja za osvještavanje problema, ali i za zagovaranje boljih politika i uvjeta rada. Buduća istraživanja ove problematike će donijeti – nadamo se – sveobuhvatniji pregled utjecaja simptoma (peri)menopauze na radni život žena.
*Istraživanje će biti uskoro objavljeno javno na stranicama organizacija autorica, nakon grafičke obrade, a za uvid u isto možete se javiti na info@libela.org
*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
