Nedavno je završeno Javno savjetovanje o novoj Strategiji za rodnu ravnopravnost Europske komisije (EK) za razdoblje 2026.-2030. kojim se nastojalo prikupiti dokaze (znanstvena istraživanja, analize i podatke) o područjima u kojima su potrebne dodatne mjere za jačanje rodne ravnopravnosti na razini Europske unije (EU). Savjetovanje je bilo otvoreno za komentare i prijedloge dvanaest tjedana, od 19. svibnja do 11. kolovoza.
Najviše komentara stiglo je iz Poljske i Belgije
U tom periodu Komisija je zaprimila 346 valjanih povratnih informacija (jedan komentar je odbačen). Statistički podaci prema državama pokazuju da je više od trećine ukupnih komentara (37%) poslano iz dvije države – iz Poljske 65, i iz Belgije 63. Dok brojčanost komentara iz Belgije slijedi iz činjenice da je Bruxelles sjedište mnoštva europskih nevladinih organizacija, većina priloga pristiglih iz Poljske anonimna je te uglavnom naglašava pitanje diskriminacije muškaraca. Ti komentari u velikoj mjeri slijede primjer poljskog Udrženja za mladiće i muškarce, a koja je, uz objavljivanje svojeg priloga Javnom savjetovanju, pozvala podržavatelje da i sami upute slične prijedloge.
Tako se u anonimnim komentarima, među ostalim, ukazuje i poziva na ukidanje “sustavne diskriminacije očeva u sudskim postupcima koji se odnose na djecu pred obiteljskim sudovima; diskriminacije obrazovnih kompetencija muškaraca na javnim mjestima (internetski forumi, uredi liječnika, škole); sustavne diskriminacije muškaraca u obvezi zarađivanja novca i uzdržavanja djece” te “uvođenje ‘plave’ linije za muškarce koji se suočavaju s psihičkim i fizičkim nasiljem žena”.
U ostalim pristiglim prijedlozima iz Poljske prisutna su i razmišljanja o ulozi muškaraca i mladića kao »pokretača promjena« i »ključnih saveznika« u izgradnji rodno ravnopravnijih društava, a kroz poticanje »pozitivnih, pravednih i uključivih« maskuliniteta, empatije i nenasilja, posebice u »školama, sportu i na internetu«.
S obzirom na kategoriju/vrstu aktera, najviše komentara poslano je od strane individualnih građana i građanki EU (132) te od strane nevladinih organizacija (131), a što zajedno obuhvaća tri četvrtine (76%) svih poslanih informacija. Ostatak se odnosi na komentare primljene od akademskih/istraživačkih ustanova, sindikata, trgovačkih društava/poduzeća, tijela javne vlasti, poslovnih udruženja, udruga potrošača, te građana i građanki izvan EU-a.
Komentare je poslao i Ordo Iuris
Od međunarodno poznatijih organizacija svoje komentare poslali su UN Women – Tijelo Ujedinjenih naroda za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena, EIGE – Europski institut za rodnu ravnopravnost, Europski ženski lobi, ali i Ordo Iuris – Zaklada za pravnu kulturu.
Ordo Iuris u svojim glavnim porukama “preporučuje temeljitu reviziju Strategije za razdoblje 2026.-2030. na temelju analize dosadašnjih rezultata politike jednakosti Komisije”, a za koje smatra da “ti rezultati jasno ukazuju na neučinkovitost rodnih politika, što dodatno potvrđuje i rastuće društveno nezadovoljstvo”. Usto, navode i da “rodna ravnopravnost, shvaćena u kontekstu rodne ideologije, nije borba protiv diskriminacije; naprotiv, često je osnova za nju”.
Komentari međunarodno poznatih organizacija
S druge strane, UN Women, uz opsežni prilog stručnih znanja, poziva EU “da osigura da Strategija za rodnu ravnopravnost bude ambiciozna i usmjerena na budućnost, da se nadovezuje na Pekinšku Platformu za djelovanje 30+, da bude istinski uključiva, da nijedna žena ili djevojčica ne bude zapostavljena te da poveća i operacionalizira obveze iz Plana za prava žena”. Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) i Europski ženski lobi (EWL) također su poslali svoje iscrpne ekspertize.
Usto, EWL ukazuje na nedostatke u Planu za prava žena koje je potrebno riješiti: “ponovno preuzimanje obveze za Pekinšku platformu za djelovanje; procjena utjecaja umjetne inteligencije na žene; zaštita žena u kulturnom i umjetničkom sektoru; borba protiv siromaštva žena i beskućništva u okviru mjera za borbu protiv siromaštva; povezivanje budućih strategija za nediskriminaciju (antirasizam, LGBTIQ osobe, invaliditet, Romi) kako bi se osigurala kohezija; te, među ostalim, unapređenje horizontalne Direktive o jednakom postupanju”.
EIGE pak, u svojem prilogu, naglašava potrebe za “jasnom i zajedničkom definicijom rodne ravnopravnosti; kontekstualizacijom rodne ravnopravnosti; strateškim predviđanjem koje uzima u obzir rodnu ravnopravnost; intersekcionalnim pristupom; dvostrukim pristupom koji uključuje integriranje rodne perspektive u sve politike i provođenje specifičnih ciljanih mjera za rješavanje rodnih nejednakosti; učinkovitom komunikacijom i angažmanom dionika; te ugrađivanjem praćenja i evaluacije u institucionalne procese”.
Sadržajno, teme koje su višestruko prisutne u poslanim komentarima odnose se na eksplicitnije uključivanje osoba s intelektualnim poteškoćama te osoba s invaliditetom, na naglašavanje područja seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, kao i na prioritizaciju pitanja dojenja, menstrualnog zdravlja, seksualnog rada, menopauze, mentalnog zdravlja, rodne nebinarnosti, i »digitalne mizoginije«.
Što kažu komentari pristigli iz Hrvatske?
Iz Republike Hrvatske upućena su dva pojedinačna komentara. Jedan je stigao od novo osnovane udruge “Paritet sada za ravnopravnost spolova” koja predlaže uvrštavanje prava na paritetnu (50:50) zastupljenost muškaraca i žena u svim sustavima odlučivanja, a sukladno CEDAW Općoj preporuci br. 40. Drugi prijedlog, za eksplicitno uključivanje područja sporta u novu Strategiju, poslan je od strane Sveučilišta u Zagrebu.
Ipak, moguće je da su i neke druge organizacije civilnog društva iz Hrvatske pridonijele ovom Javnom savjetovanju kao članice međunarodnih mreža. Jedan od takvih primjera je ASTRA – Mreža za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava u srednjoj i istočnoj Europi i srednjoj Aziji čije su članice B.a.B.e., CESI, PaRiter, i Ženska Soba, a koja je svoj doprinos za razvoj nove Strategije objavila i na svojim internetskim stranicama. ASTRA zagovara snažnu i praktičnu predanost seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima kao središnjem elementu postizanja rodne ravnopravnosti diljem EU-a.
Na čemu se temelji nova Strategija za rodnu ravnopravnost?
Nova Strategija nastavljat će se i temeljiti na nekoliko dokumenta: Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020.-2025., Izvještaju o rodnoj ravnopravnosti u EU za 2025., Planu za prava žena i povezanoj Deklaraciji o načelima za rodno ravnopravno društvo (1,2,3,4). Plan za prava žena i pripadajuća Deklaracija, doneseni u ožujku 2025., utvrđuju dugoročnu viziju, ciljeve i okvir politike, kao i temeljna načela za postizanje rodne ravnopravnosti u EU. Postavljena načela upućuju na strateške prioritete i fokuse nove Strategije: Život bez rodno uvjetovanog nasilja; Najviši zdravstveni standardi; Jednake plaće i ekonomsko osnaživanje žena; Ravnoteža između poslovnog i privatnog života i ravnopravna raspodjela obaveza skrbi; Jednake mogućnosti zapošljavanja i primjereni radni uvjeti; Kvalitetno i uključivo obrazovanje; Političko sudjelovanje i jednaka zastupljenost; te Institucionalni mehanizmi za promicanje prava žena.
Također, u Pozivu na očitovanje najavljeno je da će Strategija uključivati kombinaciju ciljanih mjera/aktivnosti (kao što su poboljšanja pravnih okvira za provedbu i izvršavanje postojećeg zakonodavstva EU-a; informativne kampanje; pružanje financijske potpore organizacijama civilnog društva; prikupljanje i korištenje podataka o rodnoj ravnopravnosti) i daljnjeg uključivanja rodne osviještenosti u sve politike EU-a. S obzirom na intersekcionalnost kao međusektorsko načelo za provedbu Strategije, posebice se navodi poticanje sinergije s ostalim ključnim inicijativama koje doprinose postizanju “Unije ravnopravnosti”: nova Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba; nova Strategija za borbu protiv rasizma, Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030.; i Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma za razdoblje 2020.–2030. (1,2,3,4).
Kada se očekuje donošenje strategije?
U roku od osam tjedana od završetka Savjetovanja objavit će se izvještaj sa sažetkom najvažnijih elemenata, a donošenje nove Strategije planirano je za prvo tromjesečje 2026. godine. Strategija će sadržavati konkretne aktivnosti, mjere i inicijative koje EK namjerava provesti u sljedećih pet godina radi jačanja rodne ravnopravnosti, povećanja prava žena i suzbijanja rodne diskriminacije.
*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
