U tjednu pred održavanje ovogodišnje Povorke ponosa u Zagrebu, zabilježeno je nekoliko slučajeva skidanja zastava duginih boja izvješenih na nekim od najfrekventnijih zagrebačkih trgova.
Pritom se u nekim objavama na društvenim mrežama kao i u medijskim napisima sugeriralo da je riječ o činu revolta protiv samovolje aktualne gradske uprave, odnosno “nametanja LGBT ideologije pod svesrdnim pokroviteljstvom Možemo i gradonačelnika Tomaševića” (1,2,3).
Postavljanje zastava duginih boja na gradske jarbole vrlo se često povezuje isključivo s trenutnom gradskom upravom koja je u Gradu Zagrebu na vlasti od 2021. godine. Upravo smo zato odlučile provjeriti povijest prakse postavljanja zastava duginih boja u Gradu Zagrebu.
Zastave se na gradske jarbole postavljaju od 2007. godine
Sličnu poveznicu o tome da stranka Možemo i gradonačelnik Tomašević nameću “svoju ideologiju” kroz postavljanje zastave duginih boja na Trg bana Jelačića prošle je godine tijekom kampanje za lokalne izbore uspostavio Mislav Herman, tadašnji HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba (1,2,3). Na to je reagirala udruga Zagreb Pride istaknuvši da je Herman “u ožujku 2021. osobno odobrio i potpisao, tada kao predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, svečano pokroviteljstvo 20. Povorci ponosa LGBTIQ zajednice kao manifestaciji važnoj za sve njene građanke i građane i za naš grad” (1,2,3).
Pritom su napomenuli da “Zagreb Pride zastave na Trg bana Jelačića ističe, uz suglasnost svih gradskih uprava, kontinuirano od 2007. godine“ (1,2,3).
Pregledom arhive medijskih napisa utvrdile smo da su spomenute 2007. godine, točnije 4. srpnja, organizatori šeste Povorke ponosa podignuli četiri zastave duginih boja na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, označivši početak petodnevne manifestacije, za što im je prethodno izdana dozvola Grada Zagreba (1,2,3). To je ujedno bilo i prvo njihovo javno postavljanje na gradskim trgovima u povijesti Hrvatske. Pritom treba napomenuti da je navedena dozvola gradske uprave bila tek naknadno izdana kao rezultat različitih političkih, medijskih i društvenih pritisaka, nakon što je najprije bila uskraćena (1,2).
Daljnjim pregledom pronašle smo i objave u kojima se vidi kako su se zastave duginih boja postavljale na zagrebačkim trgovima i u razdoblju nakon 2007., i to za vrijeme nekih drugih gradskih uprava predvođenih Milanom Bandićem (1,2).
Zastave su se skidale i oštećivale i prije aktualne gradske vlasti
Kao dodatni dokaz o tome da su se zastave postavljale prije prvog mandata aktualne gradske vlasti služe i medijski izvještaji o njihovom skidanju ili uništavanju (1,2,3,4). Tako je u 2016. godini zabilježen slučaj paljenja zastave udruge Zagreb Pride koja je bila podignuta na Trgu bana Jelačića. Prema navodima Zagreb Pridea, očevidac je uočio jednog muškarca koji se penjao na gradski stijeg, polio zastavu zapaljivom tekućinom i zapalio je, dok je drugi muškarac sve snimao. Uz to su priložene fotografije na kojima je vidljivo oštećenje zastave (1,2).
Nadalje, 2020. godine zabilježen je slučaj skidanja zastave duginih boja od strane nepoznatih počinitelja na Trgu kralja Tomislava (Tomislavcu), na istom mjestu na kojem je skinuta zastava ove godine (1,2). Zagreb Pride je tada od policije zatražio podnošenje kaznene prijave “za kazneno djelo krađe i vandalizma potaknuto mržnjom na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta” (1,2).
Pritom su istaknuli kako je to već peti put iste godine „da su LGBTIQ zastave silom skinute, istrgane ili potpaljene, i to na najfrekventnijim trgovima i ulicama glavnoga grada.
Napomenuli su kako je u proljeće iste godine „sa stjegova na Tomislavcu jedna spaljena, druga strgnuta, a ispred Mimare su pak silom skinute još dvije“ (1,2). U jednom od tih slučajeva policija je podnijela kaznenu prijavu „za „oštećenje tuđe stvari“ i to „počinjeno kao zločin iz mržnje“ na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta“ (1,2).
U tom kontekstu iz Zagreb Pridea su istaknuli da se uoči svake Povorke ponosa od 2016. godine redovito bilježe slični slučajevi (1,2).
I naredne godine, 17. svibnja, na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT) zabilježen je slučaj pokušaja uništavanja zastave duginih boja izvješene ispred Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Prema medijskim napisima, dvojica muškaraca u popodnevnim su satima istrgnuli dio zastave na navedenoj lokaciji, nakon čega su pobjegli kada su uočili da ih snimaju kamere (1,2). Povodom obilježavanja tog dana obično se postavljaju zastave LGBTIQ+ zajednice na zagrebačke trgove (1,2).
Ni podizanje ni oštećivanje zastava duginih boja ne može se vezati isključivo uz aktualnu gradsku vlast
Zaključno, pregled dostupnih medijskih izvještaja i arhivskih izvora pokazuje da postavljanje zastava duginih boja na zagrebačke gradske jarbole nije praksa koju je uvela aktualna gradska vlast. Zastave se, uz odobrenje Grada Zagreba, postavljaju kontinuirano još od 2007. godine. Tijekom tog razdoblja Zagrebom su upravljale različite političke opcije, što upućuje na kontinuitet ove prakse neovisno o promjenama u gradskoj vlasti.
Također, slučajevi skidanja, oštećivanja i uništavanja zastava duginih boja nisu novost vezana uz posljednje godine. Brojni zabilježeni incidenti potvrđuju da su se slični događaji odvijali i za vrijeme prethodnih gradskih uprava.
Stoga, tvrdnje koje sugeriraju da je postavljanje zastava duginih boja na zagrebačkim trgovima povezano isključivo s aktualnim gradonačelnikom i strankom Možemo ne odgovaraju utvrđenim činjenicama. Dostupni podaci pokazuju da je riječ o dugogodišnjoj praksi povezanoj s obilježavanjem Povorke ponosa i drugih događanja posvećenih pravima LGBTIQ+ osoba, koja se provodi u Zagrebu već gotovo dva desetljeća.
Aktualni slučajevi skidanja zastava stoga se ne mogu promatrati izvan šireg povijesnog konteksta koji pokazuje kontinuitet njihova postavljanja, ali i ponavljanja incidenata usmjerenih protiv njih i LGBTIQ+ zajednice.
