Prozor u svijet

08.04.2011. 11:36:00 - Karmela Gajdek

Išao sam, išao, dugim putovima

Povodom Međunarodnog dana Roma

Romska djeca na putu u školu

Romska djeca na putu u školu

PORIJEKLO

Kroz svoju povijest, Romi su migrirali na različite kontinente što je rezultiralo stvaranjem različitih grupa, odnosno plemena koja su potom dobila nazive, ovisno o zemlji u kojoj su se nastanili, npr. Gitanos u Španjolskoj, Manouche u Francuskoj, Sinti u Njemačkoj i središnjoj Europi, Romnichals u Velikoj Britaniji, Boyash u Rumunjskoj i Romi u istočnoj Europi i na Balkanu. U SAD-u također postoji jedna skupina Roma, ali oni se tamo jednostavno nazivaju "gypsy" (narod).

Točno porijeklo ili postanak Roma ne zna se i postoje oprečna mišljenja. Uglavnom, u Europu su stigli s istoka, pa je zavladalo mišljenje da su stigli iz Turske. Neki su pak mislili da su stigli iz Egipta, te su bili prozvani "Gyptains", odakle je i nastala riječ "gypsy". Najpopularnije uvjerenje među znanstvenicima jest da su Romi stigli iz Indije. No, čak i njihov početak u Indiji je zbrkan i postoje nesuglasice. Zbog toga, temelj postanka Roma u Indiji ima nekoliko verzija.

Jedna verzija govori o Lurima – nomadima, zabavljačima i glazbenicima. No, oni su poznati i po različitim plemenskim imenima: Zot, Jot, Nuri, Dom, Sinta i drugima.

Druga verzija priče govori o tome da su Romi Abrahamovi potomci iz njegovog drugog braka sa suprugom Keturom. Oni su imali šest sinova: Zimrana, Jokšana, Medana, Midjana, Jišbaka i Šuaha. Kada su Izraelci napuštali Egipat, legenda kaže da su ova djeca otišla s njima.

Iako je podrijetlo nejasno, velikom seobom Romi su se raspršili po cijelom svijetu. Procjenjuje se da ih danas ima između četiri i šest milijuna.

U drugoj polovici 18. stoljeća, europski znanstvenici proučavajući Rome utvrdili su da romski jezik, njegove osnovne riječi, uključujući brojeve, odnose u obitelji i drugo ima korijen u istočno indijskom jeziku, odnosno u sanskrtu, povijesnom jeziku Hindusa.

Iako je službeni jezik Roma romski, on ima mnogo dijalekata. No, svaki dijalekt ima mnoštvo zajedničkih riječi. Tako su na temelju jezika Romi podijeljeni u tri podskupine: Domari (Dom) na Bliskom istoku i istočnoj Europi, Lomari (Lom) u srednjoj Europi i Romi u zapadnoj Europi.

 

SIMBOLI

Simbol Roma je crveni kotač koji je razdjeljen na 16 poprečnih dijelova. Ti poprečni dijelovi simboliziraju čakre. Čakre su poveznica na Rome indijskog porijekla (Indija u svojoj zastavi ima krug od 24 čakre) i simboliziraju kretanje prema naprijed i stvaranje.  Osim povezanosti s hinduističkom čakrom, ovaj kotač simbolizira i vagon, odnosno kola, koja su služila i kao dom i kao prijevozno sredstvo za lutanje romskim obiteljima.  Crveni kotač sa 16 čakri kao simbol Roma usvojen je na Prvom svjetskom kongresu Roma u Londonu 1971. godine.

Romska zastava

Romska zastava

Iz ove podloge nastala je plavo-zelena zastava s crvenim kotačem u sredini. Plava boja simbolizira nebo, a zelena zemlju pokrivenu travom. Crvena boja kotača simbolizira krv pobijenih Roma tijekom povijesti, a napose tijekom Drugog svjetskog rata.

Na Kongresu je za himnu izabrana poznata romska pjesma "Gelem, gelem" (ili "Djelem djelem", a ima i drugih izvedenica), uz moto "Opre Roma", što u prijevodu znači: "Ustani Rome".

Kongres je održan 08. travnja, te je stoga taj datum izabran za Međunarodni dan Roma.

 

ŽENE ROMKINJE I BRAK

Romkinje su, na žalost, često slabog obrazovanja. Dijelom je tome razlog rana udaja, a dijelom roditeljsko nepodržavanje školovanja. Još uvijek se dešava da se udaju s 15 ili 16 godina, što je tradicija koja se teško mijenja.

Čini se da Romkinje često nemaju priliku birati ono što žele.

Kada se udaju, obično žive s obitelji svog muža. Obzirom da nemaju obrazovanje, prisiljene su ovisiti o mužu i njegovoj obitelji.

Razvod često nije opcija, budući da nemaju obrazovanje, znaju da vjerojatno neće moći zaraditi za život.

Za Rome je brak velika stvar. Tradicionalno da bi se žena udala mora imati odobrenje ili suglasnost zajednice. Ukoliko ne dobije suglasnost bit će odbačena. Osobu za koju se netko uda ili oženi, a da nije iz zajednice Roma, Romi nazivaju Gadjo (neciganin ili poganin). Rom ili Romkinja koja se uda za takvu osobu bit će odbačena iz zajednice. Stoga, u većini slučajeva, roditelji malih Romkinja sami biraju budućeg supruga  svom djetetu. U zalog ovom dogovoru ili obećanju djevojčica dobija dicklo (maramu) za nositi. Dicklo djevojka može nositi oko vrata ili oko glave, kako želi.

Ako, pak, neki otac dozvoli svojoj kćeri slobodu izbora supruga, događa se da je takva obitelj osuđivana od ostatka romske zajednice kao netko tko ne poštuje važnu tradiciju.

Nedostatak obrazovanja je veliki problem romske zajednice. Vrlo malo je onih koji završe školu te ta djeca odrastaju na ulicama. Njihove obitelji ih gotovo tjeraju na to, smatrajući da je važno raditi i zaraditi, makar to bilo i prosjačenje. To je važnije nego škola. Roditelji čak misle kako će njihova djeca puno toga naučiti na ulici. Obično kažu: "Ulica je dobra škola. Mnogo možete naučiti od ulice."

 

ROMI U HRVATSKOJ

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. u Hrvatskoj živi 9.463 Roma, no procjenjuje se da ih je gotovo 40.000. Najbrojniji su u Međimurskoj županiji, gdje ih živi 2.887. U Zagrebu ih živi 1.946, u Osječko-baranjskoj županiji 977, te u Sisačko-moslavačkoj 708.

Prvi pisani dokument u kojem se spominju Romi u Hrvatskoj potječe iz 1362. godine s područja grada Dubrovnika. Desetak godina kasnije (1373.) Romi se spominju i na području grada Zagreba. Dakle, ako je vjerovati ovim zapisima, Romi su izgleda u to vrijeme živjeli samo u ova dva grada, i to u Dubrovniku njih oko 130, a u Zagrebu oko 50-ak.

U vrijeme Habsburške monarhije, uredbom iz 1783. godine Romi su dobili pravo bavljenja lovačkim zanatom i glazbom, a bilo im je zabranjeno prosjačenje.

A kakav je danas status Roma u Hrvatskoj?

Što se tiče obrazovanja, vrlo mali je broj onih koji imaju završenu barem neku strukovnu školu, stoga su Romi teško zapošljiva skupina. Niska zaposlenost Roma može biti i rezultat (prikrivene) diskriminacije prilikom traženja posla. Romi su i znatno češća skupina od svih ostalih koja prima socijalnu pomoć. Veliki dio Roma živi u stanju siromaštva u kojem su ugrožene temeljne egzistencijalne potrebe.

Dodatni problem je što su Romi nastanjeni na periferijama gradova. Takva romska naselja izdvojena su iz grada i prostorno izolirana, što uvjetuje slab kontakt s lokalnim stanovništvom. Većina tih naselja nema urbanu infrastrukturu, a kvaliteta socijalnih usluga je iznimno niska (nedostaje vrtića, škola, zdravstvenih ustanova, javnog prijevoza i sl.).

Dio Roma u Hrvatskoj još uvijek nema hrvatsko državljanstvo, obzirom da su doseljeni s područja bivše države.

Prije nekoliko godina usvojena su dva važna dokumenta za poboljšanje položaja Roma u Hrvatskoj i njihovu uspješniju socijalizaciju. To su Nacionalni program za Rome, donesen 2003. godine i Akcijski plan desetljeća od 2005 do 2015. godine, kojim bi se trebao postići napredak na svim područjima, a osobito u obrazovnom i zdravstvenom sustavu.

No, još dugo će trebati da se prevladaju predrasude prema Romima. Romi se smatraju manje vrijednim, a često umjesto da se razgovara o problemima s kojima se Romi suočavaju priča se o "ciganskom problemu" i "ciganljuku".  Stoga, potrebno je Rome, s jedne strane više  integrirati u društvo, a s druge strane suzbijati predrasude i diskriminaciju kod lokalnog stanovništva njihovim boljim upoznavanjem s Romima.

 

POZNATI ROMI

I na kraju, na svijetu postoje mnogi slavni Romi. No, većina ljudi niti ne zna da su te osobe Romi ili da su romskog porijekla. Evo nekoliko primjera: Adam Ant (britanski glazbenik), Albert Lee (britanski rock gitarist), Irina Merkouri (grčka pop pjevačica), Yul Brynner (američki glumac), te legendarni Charlie Chaplin (američki glumac). Sa ex jugoslavenskog prostora ovdje valja izdvojiti: makedonsku pjevačicu i humanitarku, Esmu Redžepovu, poznatog trubača Bobana Markovića te nezaobilaznog pokojnog pjevača Šabana Bajramovića.

Tagovi: međunarodni dan roma, nezaposlenost, obrazovanje, romi, romkinje

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM