Prozor u svijet

08.08.2011. 10:51:42 - Ana Ines Abelenda i Anne Schoenstein (awid.org)

Ključni zahtjevi o razvojnoj suradnji za Busan HLF-4 i izvan njega

Treba stvoriti novu arhitekturu razvojne suradnje koja će biti osjetljiva na prava žena

Prevela Ana Begić

Četvrti po redu Forum na visokoj razini na temu učinkovitosti humanitarne pomoći (High Level Forum on Aid Effectiveness (HLF-4)) koji će se održati od 29. studenog do 1. prosinca u južnokorejskom Busanu bit će ključan trenutak na kojemu će se svi razvojni dionici okupiti ne bi li ocijenili u kolikoj su mjeri prijašnje obveze prihvaćene Pariškom deklaracijom i Programom iz Accre ispunjene i gdje ima mjesta za donošenje novih odluka u vezi razvojne suradnje. 

Zagovornice prava žena i jednakosti spolova – koje su se u velikom broju okupile na briselskom Međunarodnom savjetovanju o razvojnoj suradnji, pravima žena i jednakosti spolova počekom lipnja 2011. [1] – već upozoravaju da je prvi nacrt busanskog dokumenta HLF-4 izostavio uključiti i organizaciju za sveobuhvatni budući razvoj koja također uzima u obzir prava žena i rodne jednakosti.

Ovaj članak sadrži pregled ključnih zajedničkih zahtjeva čije uključivanje u dokument HLF-4 i Forum o razvoju suradnje 2012 organizacije za prava žena i rodne jednakosti smatraju neophodnim. Zahtjevi će poslužiti kao osnovno političko sredstvo koje se može koristiti i usvojiti u svrhu mobilizacije, kao pravna baza, te za debatu i dijalog o razvojnoj suradnji s vladama i pokroviteljima.  

Prvi nacrt dokumenta prepoznaje potrebu za novom paradigmom u razvojnoj suradnji. S druge strane, ni na koji način ne unaprjeđuje trenutni okvir kojemu su u fokusu postojeći međunarodno dogovoreni ciljevi o rodnoj jednakosti, ljudskim pravima, radnim pravima i ekološkoj održivosti. Organizacije za prava žena uvjerene su da HLF-4 mora izraditi dokument koji će stvoriti temelje za novu arhitekturu razvojne suradnje koja će uključivati i biti osjetljiva na pitanja prava žena i rodne jednakosti. Trenutni nacrt busanskog dokumenta neprihvatljiv je skupinama koje se zalažu na pitanja prava žena, a trenutno su uključene u HLF-4 proces.

 

Koja je temeljna feministička vizija na polju promjena?

Dokument s ključnim zahtjevima ističe da iako su jednakost spolova i prava žena temelj razvoja, a Pariška Deklaracija (PD) se uopće ne osvrće na probleme na tom polju. Mali je napredak po pitanju rodne jednakosti učinjen je tijekom Akcijskog plana u Accri (AAA) kao rezultat snažnih napora u pregovorima i mobilizaciji organizacija za prava žena iz nekoliko regija i drugih zagovornika rodne jednakosti tijekom Foruma na visokoj razini u Accri 2008. Zagovornici prava žena zahtijevaju od svih potpisnika Pariške deklaracije i Akcijskog plana u Accri da povuku konkretne poteze i opravdaju potpisom danu podršku rodnoj jednakosti. Vizija koja stoji iza zahtjeva jest svijet u kojemu pomoć više nije potrebna, gdje su odnosi moći promijenjeni i bogatstvo je demokratski raspodijeljeno.

Razvoj je pravo, stoji u Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i Deklaraciji o ljudskim pravima UN-a. U zahtjevima stoji upravo to da su rodna jednakost i prava žena temelj razvoja. Ona predstavljaju izazov instrumentalizaciji kroz mainstream viziju razvojne suradnje koja promiče privatizaciju i militarizaciju pomoći te koji koristi rodnu jednakost i žene kao katalizator za širenje na tržištu, ulaganje i trgovinu. Ova feministička vizija također predstavlja izazov mainstream modelima gospodarskog razvoja i predlaže zamjenu tradicionalnog razvojnog dijaloga održivom, uključivom i pravednom paradigmom.

Žene ne žele biti viđene kao pasivne primateljice ili žrtve koje trebaju zaštitu i spas dok su upravo one nositelji najvećeg dijela neplaćenog produktivnog rada. Žene, feministkinje i organizacije i pokreti za prava žena trebali bi biti organizirani kao ključni razvojni faktori u vlastitoj sferi djelovanja. Njihov je zahtjev potpuna uključivanje prava žena u ljudska prava, što čini osnovu svakog okvira za razvojnu suradnju.

 

Uz već spomenuto, koji su drugi zahtjevi za Busan?

1.       Svaki bi se okvir razvojne suradnje dogovoren u Busanu trebao temeljiti na ljudskim pravima, uključujući i prava žena

To znači da bi se politike razvojne suradnje i nacionalne politike trebale donositi u skladu s međunarodnim odrednicama o ljudskim pravima i rodne jednakosti. Rezultat razlike u gospodarskim (trgovačkim) i socijalnim politikama često dovodi do povećanja nejednakosti i perpetuation spolne nejednakosti te do diskriminacije djevojaka i žena diljem svijeta. Ta bi se razlika trebala u potpunosti ukloniti osiguravanjem koherentnosti vezanih politika. Pravo na razvoj znači da sve zemlje imaju obvezu poštivati, štititi i ispunjavati ljudska prava.

 

2.      Potrebno je stvaranje novog sustava razvojne suradnje za rodnu jednakost i prava žena pod okriljem Ujedinjenih Naroda

Organizacija Ujedinjenih Naroda (UN) trenutno je jedino legitimno tijelo koje osigurava ravnopravno sudjelovanje svih zemalja koje su tradicionalno bile isključene iz procesa donošenja odluka. Stvaraju je također novi tokovi financiranja, primjerice, South-South (Jug-jug) i Trostrana suradnja (Triangular cooperation) [2]. Ženske organizacije pozivaju vlade da se priključe te da primjerima vlastite dobre prakse vezane za strategije za rodnu jednakost i prava žena pruže tehničku pomoć. Isto tako, potrebno je da se UN Žene (UN Women) prepoznaju kao ključni čimbenik u osnaživanju rodne jednakosti i prava žena, kao dio multilateralnog sustava razvojne suradnje te kao potpora učinkovitom sudjelovanju organizacija koje zagovaraju prava žena i integraciju njihovih prijedloga.

 

3.      Razvojna učinkovitost uvjetovana je demokratičnim sudjelovanjem žena i sistematičnim sudjelovanjem civilnog društva, posebice udruga za prava žena i feminističkih organizacija.

Sve bi vlade trebale implementirati mehanizme za učinkovito sudjelovanje svih razvojnih aktera, uključujući i feminističke i organizacije i pokrete za prava žena na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, u svim fazama razvojnog procesa. Organizacije za prava žena zahtijevaju preuzimanje odgovornosti, ubrojivost i transparentnost ulagača i zemalja u razvoju koje nemaju razvijenu politiku koja bi se borila protiv negativnih utjecaja kako na ljudska tako i na prava djevojčica i žena. Kako bi transparentnost bila prepoznata, svi razvojni partneri, uključujući i privatni sektor, trebali bi osigurati automatsko i potpuno razotkrivanje svih relevantnih informacija.

 

4.      Promicanje sustava višestruke odgovornosti za sustave praćenja prava žena i jednakosti spolova

Orgnizacije za prava žena zahtijevaju stvaranje sustava višestruke odgovornosti koji bi uključivali i druge ključne razvojne čimbenike poput: privatnog sektora, organizacije civilnog društva, uključujući feminističke i organizacije za prava žena, članove parlamenata, lokalne vlade i drugih. Odgovornost se ne smije temeljiti sustavima za praćenje nove Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te se ne bi trebali temeljiti isključivo na razini dostavljanja pomoći nego na razini do koje je pružena pomoć efektivno učinkovita u postizanju krajnjih ciljeva. Pomoć i sustavi praćenja razvojne suradnje moraju se popraviti i graditi na postojećim zemljinim indikatorima jednakosti spolova i mehanizmima odgovornosti.  

Tri GENDERNET indikatora rodne jednakosti integrirani su 2011. u Parišku deklaraciju za praćenje, ali nisu obvezni. Organizacije prava žena zahtijevaju da indikatori postanu obvezni i ​​koriste zajedno s drugim indikatorima vezanim za ljudska prava i obvezama kao što su pravila izvješćivanja Konvencije za uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama (CEDAW).


5. Financiranje za razvoj: Rodna jednakost i prava žena izvan osviještene politike
Organizacije za prava žena tvrde da financiranje treba biti raznoliko kako bi se osigurao pristup rodno osviještene politike i  podjela rada koja ne ublažava važnost ženskih prava, niti isključuje druge ciljane poslove koji su presudni za ženska prava, jednakost spolova i smanjenje siromaštva. Integriranje treba uključivati ​​izravnu potporu lokalnih ženskih organizacija. Odgovarajuća ulaganja trebala biti osigurana za potencijalno kontroverzna i osjetljiva pitanjima prava žena, poput seksualnih i reproduktivnih prava, koja uključuju pitanja kao što su pristup planiranju obitelji / kontracepciji, sigurnom pobačaju i spolnoj orijentaciji.
Štoviše, snažno zagovaraju da države postave inovativne mehanizme financiranja razvoja do 2015., poput Robin Hood Poreza[3]. To bi moglo stvoriti demokratski međunarodni sustav financiranja razvoja, koji bi prevladao postojeće razlike inherentne u sadašnjem sustavu razvojne suradnje.

 

6. Širenje razvojne suradnje na krhke zemlje u situacijama sukoba mora prepoznati diferencijaciju i nesrazmjer utjecaja oružanog sukoba na život i prava žena i djevojaka

Organizacije za prava žena zahtijevaju od zemalja donatora zabranu prodaje oružja zemljama u tijeku oružanog sukoba i priznaju razlike i nesrazmjer utjecaja oružanog sukoba na život i prava žena i djevojaka. To znači da treba jamčiti dovoljno financijske pomoći za rješavanje tih pitanja, uključujući i prava na jednakost, pravdu, zadovoljštinu i jamstava ne-ponavljanja za žene žrtve, kao i učinkovito sudjelovanje u mirovnim procesima i nakon sukoba. Donatori i vlade zemalja u razvoju moraju se obvezati da će podržati feminističke i ženske organizacije i prava, posebice branitelje ljudskih prava u opasnosti.

 

Uključite se:

Da biste saznali više i uključili se u pitanja učinkovitost pomoći i srodnih procesa posebno iz perspektive rodne jednakosti i ženskih prava, pridružite Google grupi domaćina AWID-a: the-road-to-accra-and-beyond@googlegroups.com i obratite se na aabelenda@awid.org

BetterAid je raznolika globalna platforma koja okuplja organizacije civilnog društva koje se bave razvojnom suradnjom. Omogućuje dobrovoljno pro-aktivno sudjelovanje u dijalogu i politikama koje utječu na prilike u širok rasponu pitanja koje imaju za cilj produbiti pomoć i razvoj učinkovitosti. Saznajte više o tome kako se uključiti na www.betteraid.org i pristupite ključnim porukama civilnog društva i prijedlozima na putu za Busan, te drugim srodnim radovima i informacijama.

 

[1] Domaćin konzultacija, uz potporu BetterAid-a,  bila je WIDE Nework u suorganizaciji s drugim ženskim organizacijama BetterAid Coordination Grupe: Udrugom za ženska prava u razvoju (AWID), Razvoj afričkih žena i komunikacijske mreže (FEMNET), Asia Pacific forum o ženama, pravo i razvoj (APWLD) i Coordinadora de la Mujer iz Bolivije. UN Žene podržavaju i druge aktivnosti u vezi ove vrste savjetovanja.

[2] Suradnja South-South (Jug-jug) opisuje razmjenu resursa, tehnologije i znanja među zemljama u razvoju, poznatijima kao zemlje Juga. Triangular Cooperation je relativno novi način razvojne suradnje. Obično uključuje tradicionalnog donatora iz redova OECD-ovog Odbora za pomoć u razvoju (DAC), novog donora s juga i zemlje korisnice na jugu. Za daljnje informacije vidi dokument BetterAida Politika South-South razvojne suradnje (Policy Paper on South-South Development Cooperation).

[3] Robin Hood porez podrazumijeva mali porez / porez na (veliki / institucionalnih / poslovni-ne osobni) financijske transakcije, kao što su dionice i udjeli te valute spekulacija. Novac prikupljen na taj način koristi se u borbi protiv siromaštva i klimatskih promjena. Taj je prijedlog dala grupa uglavnom sastavljena od organizacija civilnog društva te je podržan od strane ekonomista, političara i organizacija civilnog društva iz cijelog svijeta. Vidi robinhoodtax.org za više informacija.

Tagovi: awid, razvojna pomoć, rodna ravnopravnost, svijet

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM