Prozor u svijet

31.05.2013. 01:27:28 - Souleymane Maâzou (ipsnews.net)

znanje vs. religija

Potrebno je cijelo selo kako bi se obrazovala djevojčica

Prije jednog desetljeća, manje od trećine djevojčica đačke dobi pohađalo je nastavu u Nigeru. U današnje vrijeme,  iako značajna kulturna i vjerska oporba postoji, gotovo dvije trećine djevojčica ide u školu.

"Godine 2003. na nastavu je dolazilo samo 15 djevojčica od 150 učenika. Sada imamo 104 djevojčice od 175 učenika",  rekao je Ibrahim Sani, koji je 17 godina predavao u gradu Agadezu, na sjeveru zemlje.

Ista se priča ponavlja i u ostalim dijelovima zemlje. Salouhou Adou predaje u selu u okolici Tahoua, glavnom gradu središnje regije istoga imena.

"Kada sam stigao u Kollamu 2003. od 130 učenika, samo njih 29 su bile djevojčice. U današnje vrijeme broj se utrostručio. Dakle, danas nastavu sluša 87 djevojčica od 137 učenika", izjavio je za IPS.

Postotak djevojčica iz Tahoua i više je nego udvostručen. Naime, on je 'skočio' s 21 posto iz 2001. godine do 45 posto 2011. Godine. Između 2001. i 2011. godine ukupna stopa upisanih djevojčica u školu u Nigeru porasla je s 29 na 63 posto, tvrdi Ministarstvo obrazovanja.

Usklađen napor


Dramatičan napredak zasluga je silnog uloženog truda administrativnih i tradicionalnih vlasti, učitelja/ica, roditelja/ica i civilnog društva kako bi podigli svijest o važnosti  školovanja djevojčica.

"Naša intervencija omogućila je smanjenje rodne razlike u školama", izjavila je Hadiza Moussa, učiteljica u Téssaoua na jugu države, gdje službene statistike također potvrđuju porast djevojčica upisanih u školu.

"Išao sam od vrata do vrata kako bi razgovarao s obiteljima koja se protive obrazovanju njihovih djevojčica", rekao je Maman Zakari, trgovac u svojim šezdesetim godinama, iz grada Maradijam na jugu države. Nakon toga je dodao: "I ja sam bio protiv uključivanja djevojčica u škole, ali sam na kraju shvatio kroz razne kampanje i preko radio programa koliko je bitno da se djevojčice školuju".

 Od svojih pet kćeri, dvije je upisao u školu.

UNICEF također podržava razne inicijative za uključivanje djevojčica u sustav obrazovanja.

"Učitelji i učiteljice iz ruralnih sredina, koji sudjeluju u ovim kampanjama, dobivaju materijalnu podršku od strane UNICEF-a, kao dodatak plaćama. Novčanu potporu također dobivaju i obitelji koje pošalju svoje kćeri u školu", pojasnio je Kadri Yacouba, direktor osnovnih škola u Maradi.

Bez obzira na porast broja djevojčica u učionicama i dalje postoji očit rodni jaz u školskim klupama. Naime, razlika između djevojčica i dječaka koji pohađaju školu i dalje je golema. Između 2001. i 2011. godine broj upisanih dječaka porastao je sa 36 na 86 posto. Ta razlika postoji iz tog razloga što u mnogim manjim sredinama ljudi zbog raznih društvenih i kulturalnih uvjerenja ne šalju svoje kćeri u škole.

"Mnogo je roditelja koji smatraju da škola nije prioritet djevojčicama, oni smatraju da je njihova sudbina postati dobra žena svome mužu, te dobra majka svojoj djeci", izjavio je za IPS umirovljeni školski inspektor Aboubabcar Amadou.

Roditelji često povlače svoje kćeri iz škole zbog udaje, kako u ruralnim, tako i u urbanim područjima . Članica radne skupine za opći pristup edukaciji Nana Hadiza pojasnila je kako čak i u obiteljima u kojima djevojčice pohađaju nastavu, prioritet su dječaci. Preciznije, obiteljima je važnije djevojčicu naučiti kućanskim poslovima nego da piše ili množi i dijeli.

Prepreke

Kampanja je naišla na prepreku u studenom 2012. kada je Zakon o obrazovanju, koji je između ostalog trebao razviti mehanizme kako da zadrži djevojčice u školi, naišao na snažno neodobravanje od strane Ulama – muslimanskih klerika i udruge Muslimanskih žena. Te grupe vrše pritisak na zakonodavce s namjerom se Zakon ne usvoji.

Srž sukoba bio je članak 14. u kojem je navedeno da svatko tko pristane na udaju djevojčica koje pohađaju školu, bez prethodnog odobrenja suca, bit će obavezan odslužiti kaznu između šest mjeseci do dvije godine zatvora, platiti novčanu kaznu od 500.000 do 1.000.000 CFA franaka (između 1.000 do 2.000 dolara ), ili oboje.

Prema riječima dotičnih udruga, u zemlji kao što je Niger, takav zakon nije primjenjiv budući da je većina populacije islamske vjeroispovijedi, u skaldu s kojom, prema njihovim riječima, djevojčicama nije prioritet škola.

"Islam roditeljima dozvoljava  sva prava i autoritet nad njihovom djecom. Otac ne treba dozvolu suca za udavanje svoje kćeri," izjavio je Malam Abdou Garba, propovjednik iz Niameya, glavnog grada Nigera.

"Odredbeni zakon treba izmijeniti, tako da se ukloni sve što nije u skladu sa islamom. Ti bi članci mogli navesti mlade djevojke na nepokornost i neposlušnost prema roditeljima, također, navelo bi mnoge roditelje da odbiju upisati svoje kćeri u školu", istaknuo je Mamane Sani iz Nigerska udruga za zaštitu ljudskih prava.

Hadiza Saley iz kampanje 'We can' (pokret ženskih zajednica iz Nigera koji se bori protiv nasilja i diskriminacije nad ženama) pozvala je vlasti da donesu planirane zakone i provedu ih.

"Moramo ići dalje od razmišljanja o djevojkama koje pohađaju školu, kako bi uključili sve ostale. Odredbeni zakon u svom sadašnjem obliku diskriminira mlade djevojke koje ne pohađaju školu", zaključila je.


Prevela i prilagodila Martina Špoljarić

Tagovi: djevojčice, edukacija, islam, muslimani, niger, obrazovanje, škola, svijet, vjera, zakon

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM