Prozor u svijet

16.09.2013. 08:00:00 - Hannah Loewentheil (policymic.com)

Revolucionarni film

Film 'Vadžda' - poruka nade za žene Saudijske Arabije

Haifaa Al-Mansour možda nije htjela bazirati glavnu junakinju svog filma na sebi, ali uzevši u obzir da je prva žena u Saudijskoj Arabiji koja je napravila film, svakako dijeli odlučnost, hrabrost i prkos svoje protagonistkinje.

'Vadžda' je prvi film koji je u potpunosti sniman na tlu Saudijske Arabije. Ovaj je revolucionarni film već dobio brojne nagrade. Dobio je nagradu za najbolji međunarodni film na Los Angeles Film Festivalu ove godine, kao i tri nagrade na Venice Film Festivalu, uključujući i nagradu Cinema for Peace. Također je bio i u službenom izboru na ovogodišnjem Tribeca i Toronto filmskim festivalima.

'Vadžda' priča priču o iskustvu mlade djevojke u Riyadhu, u Saudijskoj Arabiji, u kulturi koja, riječima Al-Mansour, "može biti osobito brutalna i neopraštajuća prema ljudima koji ne idu ukorak s društvom". Desetogodišnja Vadžda odrasta u religioznom i konzervativnom društvu kojim upravlja šerijat i koje nudi vrlo malo mogućnosti za žene. Prkosna i revolucionarna protagonistkinja Vadžda odlučna je da će kupiti bicikl, iako je vožnja bicikla djevojčicama zabranjena. Umjesto da poklekne pred ograničenjima koje joj društvo nameće, Vadžda dokazuje da njena upornost nema granica te se pridružuje natjecanju u recitiraju Kur'ana kako bi osvojila novčanu nagradu za svoj bicikl.

Al-Mansourina priča o želji mlade djevojke da vozi bicikl govori o puno većim problemima koji se tiču različitih mogućnosti za žene, fundamentalizma i prevladavanja prepreka konzervativnog i opresivnog društva. Dok se njena priča odnosi konkretno na Saudijsku Arabiju, film također daje primjer na univerzalnoj razini. Prije svega, 'Vadžda' je slika ograničenja koja se nameću ženama i snage koju žene posjeduju da ih prevladaju.

Al-Mansour kaže kako je htjela "dati detaljan prikaz situacije u kojoj se žene u Saudijskoj Arabiji nalaze" uz pomoć "uvjerljivih likova koji/e moraju prolaziti kroz sistem na jedini način na koji znaju". Vadžda, njena majka, njeni vršnjaci/kinje i učitelji/ce dopuštaju Al-Mansour da prikaže raznolikost izazova s kojima se žene u Saudijskoj Arabiji suočavaju svaki dan, bez obzira na dob, kao i nejednaku raspodjelu moći između žena i muškaraca.

U Saudijskoj Arabiji žene ne smiju upravljati vozilima, biti viđene bez pokrivene glave u javnosti ili čak razgovarati s muškarcima za koje nisu udane. Žena koja prijeđe bilo koju od ovih granica ne samo da se smatra nepristojnom, već i grešnom. Neudane ženske junakinje u 'Vadždi' za koje se otkrije da se povezuju s muškarcima u privatnosti predmet su izrugivanja i tračeva, pa čak i procesuiranja od strane religijskih autoriteta. Al-Mansour također daje komentar o ugovorenim brakovima u islamskom društvu kroz priču o Vadždinoj majci.

'Vadža' sadrži puno snažnih ženskih likova, ali predstavlja više od feminističke priče. Film prikazuje kulturu Saudijske Arabije i govori o iskustvu odrastanja autorice u takvom restriktivnom i tradicionalnom okruženju, u kojem svi igraju određenu ulogu u održavanju postojeće društvene strukture. Prema Al-Mansour, "i muškarci i žene u filmu se nalaze u istoj situaciji, prisiljeni od sistema da se ponašaju na određeni način". Zbog toga, autorica je željela da se s filmom može poistovjetiti bilo tko, žena ili muškarac, tko je obilježen kao izopćenik jer želi nešto što se ne poklapa s onim što je tradicionalno prihvatljivo.

Iako film nije autobiografski, Al-Mansour svakako ima puno zajedničkog sa svojom protagonistkinjom, budući da su obje žene koje nastoje slomiti rodna ograničenja u Saudijskoj Arabiji. Kao što je vožnja bicikla smatrana neprimjerenom za Vadždu, snimanje filmova je tradicionalno smatrano poslom za muškarce. Al-Mansour je iskustvo snimanja Vadžde nazvala "istovremeno izazovnim i izuzetno nagrađujućim", budući da se borila kako bi našla odgovarajuće izvore financiranja, kao i glumice koje bi igrale tako kontroverzne uloge. U nekim se trenutcima tijekom produkcije Al-Mansour morala i skrivati jer konzervativci nisu odobravali njeno profesionalno i javno miješanje s muškarcima.

Iako je Al-Mansour odgojena u liberalnoj obitelji, i dalje je morala polagati račune konzervativnom društvu. Budući da u Saudijskoj Arabiji nije bilo kazališta, njen se otac pobrinuo da ima pristup knjigama i filmovima, koji su joj donijeli svijet izvan njenog rodnog grada. S vremenom je Al-Mansour naputila Saudijsku Arabiju kako bi studirala na američkom sveučilištu u Kairu u Egiptu te na Sveučilištu u Sydneyju u Australiji.

U svom govoru na Tribeca Film Festivalu u travnju, Al-Mansour je rekla publici da je "pokušala napraviti film o nadi, prihvaćanju promjene i kretanju prema naprijed", kako izvještava Time. Definitivno je uspjela u svom naumu. Umjesto da pasivno čekaju da im se otvore vrata, Al-Mansour i Vadžda su utrle svoj vlastiti put i pomaknule granice koje im je društvo nametnulo. Njihova im je ustrajnost i hrabrost omogućila da se suoče s rizicima i slijede svoje snove. Al-Mansour i njena protagonistkinja su primjer ženske snage i trebale bi inspirirati žene diljem svijeta.

Prevela i prilagodila Tea Stipan 

Tagovi: djevojčice, film, islam, patrijarhat, saudijska arabija, šerijat, svijet, tradicija, vadžda, žene

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM