Glasanje na jučerašnjem referendumu o nezavisnosti Katalonije obilježili su žestoki sukobi građanki i građana sa španjolskom policijom koja im je otežavala pristup biračkim mjestima, pucala na njih gumenim mecima, tukla pendrecima i uništavala glasački materijal. Više od 850 ljudi je ozlijeđeno, od čega je dvoje u kritičnom stanju.
Potpredsjednik katalonske vlade Oriol Junqueras najavio je prošli tjedan kako će Katalonke i Katalonci moći pristupiti svojim biračkim mjestima i odlučiti o pitanju neovisnosti te španjolske pokrajine. Kako bi se osiguralo 2,315 biračkih mjesta na kojima je 5,3 milijuna građana/ki trebalo ostvariti svoje biračko pravo angažirano je 7200 volontera. Dok su se građani/ke probijali kroz policijske blokade do birališta, došlo je do žestokog sukoba s policijom. Skandalozan način na koji je španjolska vlada desnog centra na čelu s premijerom Rajoyjem pokušala onemogućiti održavanje referenduma, te brutalne metode policije prema građanima mogle bi u Kataloncima izazvati još veći gnjev i otpor prema središnjoj vlasti i daljnje nemire.
Španjolska opozicija osudila je postupke vlade na čelu s premijerom Rajoyem. Pablo Iglesias, predsjednik lijeve stranke Podemos, na svom Twitter profilu napisao je kako se “demokracija ne brani pendrecima”.
Predsjednik stranke lijevog centra PSOE, Pedro Sánchez napisao je kako je ovo “tužan dan za španjolsku demokraciju. Ne sviđa nam se ono što smo vidjeli niti što je cijeli svijet to morao gledati”.
Prema podacima katalonskog novinskog lista La Vanguardia, od 5,3 milijuna registriranih birača/ica na izbore je izašlo 2,2 milijuna što je 42,3% od čega je 90% (2.020.144) glasalo ZA, 7,8% (176.000) PROTIV, te je ostatak nevažećih listića. Španjolska neće priznati referendum o neovisnosti njene pokrajine koji nije održan na nacionalnom nivou, kako bi o tome odlučili svi Španjolci/ke. U slučaju održavanja referenduma na državnoj razini, Katalonija najvjerojatnije ne bi imala nikakve šanse. S obzirom na rezultate, katalonski predsjednik Carles Puigdemont proglasio je pobjedu i rekao kako je Katalonija ostvarila svoje pravo da bude nezavisna država u obliku republike. Ankete su cijelo vrijeme pokazivale kako je narod podijeljen oko pitanja neovisnosti i da im se omogućilo mirno održavanje referenduma i provela kampanja oko toga što sve mogu izgubiti odvajanjem od Španjolske, možda bi i Katalonci/ke rekli NE kao što su to učinili Škoti prije tri godine.
Gdje je Europa?
Europski čelnici i dalje uglavnom šute. Europska komisija proglasila je referendum nezakonitim. Na svojim Twitter profilima oglasili su se jedino slovenski predsjednik Borut Pahor i premijer Miro Cerar koji pozivaju na politički dijalog, vladavinu prava i mirna rješenja. Određene zemlje se boje kako bi nezavisnost Katalonije otvorila Pandorinu kutiju ili kako to popularnije vole nazvati “Balkanizaciju Europe”. Ne žele riskirati potencijalni nacionalistički i separatistički zanos u Flandriji, Baskiji, Bavariji, Madeiri ili Padaniji. Neke stvari se ne mogu spriječiti. Ako oni to doista ne žele, Španjolska ni na koji način neće moći zadržati Katalonce/ke unutar svojih granica. Države se mijenjaju kao i njihove granice, ako samo pogledate koliko se puta slika Europe izmijenila u proteklih 100 godina, i kako su se mijenjale granice Španjolske tijekom stoljeća. Ništa nije vječno, sve je podložno tijeku vremena pa tako i trenutna teritorijalna cjelovitost Španjolske.
Španjolska im svakako može otežati situaciju. Čak i da ostvare neovisnost, Španjolska najvjerojatnije nikad neće priznati Kataloniju kao neovisnu državu, njihov ulazak u EU neće biti automatski već će morati proći cijeli pregovarački proces, a ako to i uspiju, Španjolska će ih sigurno blokirati pri ratifikaciji sporazuma.
Španjolska ima sličan problem i s pokrajinom Baskijom koja je pokušala provesti referendum o neovisnosti još 2008., ali je njegovo održavanje spriječeno. Baskijski predsjednik Inigo Urkulu pozvao je prošli tjedan španjolsku vladu da omogući Baskiji i Kataloniji referendume o neovisnosti po uzoru na Škotsku.
