Razgovor

02.11.2012. 19:30:37 - Veronika Matijačić

Kvote su samo dio rješenja

Adnan Kadribašić u razgovoru s Libelinom novinarkom

Adnan Kadribašić u razgovoru s Libelinom novinarkom

U lobiju jednog zagrebačkog hotela razgovarala sam s Adnanom Kadribašićem, stručnim savjetnikom u Agenciji za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine. Kako se u svibnju u Hrvatskoj održavaju lokalni izbori tako je 19. listopada započela kampanja Ravnopravne! Sudjelovanje žena u odlučivanju na lokalnoj razini. Na konferenciji koja je tim povodom održana sudjelovao je i Kadribašić, a razgovarali smo o položaju žena u politici BIH.

Kakav je odnos birača/ica prema politici u Bosni i Hercegovini?

Prilično negativan. Političari se ne doživljavaju kao osobe koji čine nešto pozitivno za društvo, već kao nužno zlo i zbog toga je jako teško evaluirati odnos birača prema izabranim zastupnicima.

U Vašoj zemlji je 1998. godine donesena zakonska kvota od minimalno 33 posto podzastupljenog spola na izbornim listama. Kako je to utjecalo na politički utjecaj žena?

Većina žena koje su birači u prvim izbornom ciklusima Bosne i Hercegovine izabrali još su aktivne u politici, a da nije bilo kvote možda i ne bi bile kandidirane. Te žene su prepoznate od strane kritičara kvota kao kvalitetne političarke te i danas rade u zakonodavnim tijelima ili su ministrice.

Kako birači doživljavaju političarke na lokalnom nivou? Naime načelnici/ce općina i gradonačelnici/ce u BIH biraju se izravno.

Na lokalnom nivou više se biraju muškarci dok je toga na državnom nivou manje jer u tom slučaju više glasaju za stranku, a manje za kandidate. Ipak, postoji neki odnos birača prema ljudima kojima mogu direktno dati glas pa tako birači pri novim izborima ostaju vjerni kandidatima koje su prethodno izabrali, uključujući i one slučajeve gdje su izabrali žene.

One izborne liste na kojima nema minimalno 33 posto podzastupljenog spola se ne uvažavaju. Kakav je stav političkih stranaka prema tome? Naime, u Hrvatskoj i u nekim drugim zemljama na listama ne mora biti minimum zakonom propisane kvote, već stranke naknadno snose novčane sankcije.

Za razliku od Hrvatske kvota je u Bosni i Hercegovini donesena vrlo rano i pod pritiskom nevladinih organizacija. Taj pritisak je relativno kratko trajao i bio je potpomognut, tada, poprilično utjecajnom međunarodnom zajednicom koja je i donijela taj zakon te uvela tu kvotu u naš izborni sistem. Možda zbog toga što se nismo izborili nekim dugotrajnim naporom, već nam je, možemo reći, ta kvota nametnuta, političke stranke je doživljavaju kao kaznu. Naime, nisu je izglasale kao što je to bio slučaj u Hrvatskoj. Stoga i postoji objektivan rizik da će žene na listama biti samo zato da stranke ispune kvotu, odnosno vrlo minimalistički.

Žene čine više od 50 posto stanovništva BIH. Gdje prevladava najveća zastupljenost žena u politici?

U sudstvu gdje žene čine preko 65 posto sudaca. Naime, predsjednica Suda BIH je žena, predsjednica Ustavnog suda BIH je žena, a žene su i predsjednice u više od 50 posto sudova te su glavne tužiteljice. Međutim, u Vijeću ministra odnosno generalnoj izvršnoj vlasti žena nema dok na nižim nivoima vlasti žena ima, ali su nedovoljno zastupljene. Isto tako, žene su vrlo rijetke u rukovodstvima stranki.

Na nedavno održanim lokalnim izborima u BIH jedan časopis organizirao je Miss izbora 2012. pozivajući kandidatkinje da mailom pošalju prijave i fotografije te građane/ke da putem SMS poruka glasaju za najljepšu. Što ovo govori o položaju žena u politici Bosne i Hercegovine?

Nažalost, to je pokazalo koliko je naše društvo još uvijek puno stereotipa. Kvote su, na neki način, doprinijele tome da rukovodstva političkih stranaka, koja su uglavnom muška, kandidiraju atraktivne i mlade kandidatkinje vjerojatno smatrajući da će to privući birače kao što je i njih privuklo. Zakon ovo ne zabranjuje, no mi smo pozvali taj list, pa i sve druge listove, da se trude promovirati kandidate i kandidatkinje u smislu njihovog programa, a ne fizičkog izgleda. Bilo je i negativnih kritika od strane drugih medija, međutim, miss izbora je proglašena te je dobila neku simboličnu nagradu.

Koje se mjere provode za unaprjeđenje položaja žena?

Nevladine organizacije mnogo rade na promociji uloge žena u politici i to ciljanim kampanjama o značaju položaja žena. Ove kampanje se provode nacionalno, ali i u lokalnim zajednicama. Osim toga, nevladine organizacije su u zadnje dvije godine pokrenule i akademije za političko usavršavanje koje ciljaju samo žene kandidatkinje. Značajno je i da neke nove stranke ulažu mnogo više u promociju žena kandidatkinja za zakonodavna i izvršna tijela te i da dosta ulažu u njihovu vidljivost.

Prema Vašem mišljenju, kakva je budućnost političarki u Vašoj zemlji?

Napravili smo značajne pomake, ali smo još daleko od cilja kojeg bi trebali postići. Trenutno prevladava neka opća klima koja smatra da je broj žena u politici malen zbog manjkavosti izbornog zakona. Međutim, mislim da je to pogrešno usmjerena pažnja te da se kroz izborni zakon može malo toga popraviti. Jer, izborni zakon je po svim analizama koje smo napravili dobar model kako regionalno tako i u zemljama Vijeća Europe koje imaju slične izborne sisteme. Mislim da bi se i povećanjem kvote na 40 ili 50 posto malo toga postiglo osim što bi imali više kandidatkinja. Da bi se postigle promjene trebalo bi se usmjeriti na obrazovanje te humaniziranje nekih odnosa u okviru političkih stranaka. Smanjenje broja izbornih jedinica i povećanje broja mjesta u Parlamentarnoj skupštini mjere su koje bih ja osobno tražio za povećanje broja žena u politici.

Tagovi: adnana kadribašić, bih, izbori, politika, regija

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM