Razgovor

13.12.2012. 17:18:13 - Andreja Žapčić (GONG)

daj i ti svoj doprinos društvu

Volonterstvo prelazi sve uobičajene barijere među ljudima

Ivana Kordić

Ivana Kordić

Volonterstvo je najefikasniji način pretakanja univerzalnih ljudskih vrijednosti u svakodnevni život građana i građanki. No, osim što prelazi sve uobičajene barijere među ljudima, prema istraživanju izrađenom na razini Europske unije 2011. godine, volontiranje daje i ekonomski doprinos društvu i do pet posto BDP-a godišnje. A nije riječ o "Mrsićevom" modelu. Povodom Međunarodnoga dana volontera i volonterki, 5. prosinca , o volontiranju i novim oblicima te problemima s kojima se susreću volonteri u Hrvatskoj i što je potrebno za kvalitetan pravni okvir cijele priče – razgovarali smo s Ivanom Kordić, savjetnicom za zagovaranje i organizacijski razvoj u Volonterskom centru Zagreb.

Kome je potrebno volonterstvo i u čemu leži njegova važnost?

 Volonterstvo je najefikasniji način pretakanja univerzalnih ljudskih vrijednosti u svakodnevni život građana. Solidarnost, odgovornost, povezanost, prepoznavanje vlastitih i tuđih potreba i spremnost na njihovo odgovaranje, aktivizam, cjeloživotno učenje – ovo mogu biti tek velike riječi koje čujemo s televizijskih ekrana i iz govora političara/ki, ali mogu postati i dijelom svakodnevice i životnog stila bilo kojeg čovjeka. Posebna vrijednost volonterstva ogleda se u tome što ono prelazi sve uobičajene barijere među ljudima. Volonterke i volonteri dolaze iz svih nacionalnih i etničkih skupina, rasa, vjeroispovjesti i filozofskih uvjerenja, socijalnih pozadina, dobnih skupina i zajednički rade na odgovaranju na konkretne potrebe društva. Prema istraživanju izrađenom na razini Europske unije 2011. godine, volontiranje daje i ekonomski doprinos društvu u visini do pet posto BDP-a godišnje. Tako da bih, ukratko, rekla da je volontiranje potrebno svima – od društva koje putem njihova rada doživljava demokratizaciju u pravom smislu te riječi, preko izravnih korisnika volonterskog rada do samih volonterki i volontera koji rastu i obogaćuju se kroz svoj volonterski rad.

O čemu je riječ u kampanji VIV - Very Important Volunteers? "Aktiviraj volontera u sebi!"

Kampanja "Aktiviraj volontera u sebi!'' provodit će se, tradicionalno, tijekom čitavog prosinca. Obuvaća informatičke radionice i opremanje učionica za korisnike i korisnice dječjeg doma Laduč, kao i Doma za starije i nemoćne osobe Trešnjevka, prikupljenje poklona i druženje za klince iz socijalno ugroženih obitelji na Peščenici, održavanje tradicionalne "Volonterijade", tuluma zahvale svim volonterima i volonterkama, kao i raspisivanje natječaja "Volonterski Oskar" . No, posebno bih istaknula projekt pod nazivom "VIV - Very Important Volunteers" kroz koji ćemo svakog dana od 1. prosinca do Božića objavljivati po jednu fotografiju volonterke ili volontera zajedno s porukama koje su im poslali njihovi korisnici, putem Facebooka i naše internetske stranice.

S kojim se problemima i zašto susreću volonteri i volonterke u Hrvatskoj?

Iako je volontiranje posljednjih godina postalo znatno više prepoznato u Hrvatskoj, čak i od strane društvenih institucija, poput medija ili političke vlasti, koje ranije gotovo uopće nisu uočavale ulogu volontera i volonterki u društvu, oni se još uvijek susreću sa znatnim ograničenjima u svome radu. Prvenstveno bih istaknula nedovoljno vrednovanje važnosti volontiranja u obrazovnom procesu i procesu razvoja ljudskog kapitala. Volonterski centar Zagreb, kao i ostale članice Hrvatske mreže volonterskih centara, zagovaraju filozofiju volontiranja kao aktivnosti koja ima obostrani pozitivni učinak – i na osobu koja ga obavlja i na korisnike/ice, odnosto svrhu volontiranja. Znanja, vještine i kompetencije koje ljudi stječu kroz volontiranje u Hrvatskoj su još uvijek premalo prepoznati od strane kako obrazovnih institucija, tako i potencijalnih poslodavaca.

Gdje se sve može volontirati u Hrvatskoj?

Najčešći organizator volontiranja u Hrvatskoj su organizacije civilnog društva, no u porastu je i broj javnih ustanova koje otvaraju svoja vrata volonterima i volonterkama, osobito od 2007. godine i donošenja Zakona o volonterstvu. Za početak je najbolje da osoba zainteresirana za volontiranje potraži volonterski centar, ako takav djeluje u njegovoj/njezinoj zajednici, s obzirom da će tamo naći najpotpunije informacije. Svaki volonterski centar mora voditi bazu podataka neprofitnih organizacija koje nude volonterske programe. Ukoliko ga nema u njihovoj sredini, najbolje je da se raspitaju o neprofitnim organizacijama koje djeluju u njihovoj zajednici, uz što se mogu javiti i najbližem Regionalnom volonterskom centru (Osijek, Zagreb, Rijeka i Split) koji će im moći dati dodatne informacije.

Što možete reći o e-volontiranju i korporativnom volontiranju u Hrvatskoj kao novim oblicima?

Ta su dva koncepta kod nas još uvijek dosta podzastupljena. Primjeri poput španjolskog Cibervoluntarios koja je u posljednjih 11 godina rada okupila iznimno velik broj volontera i volonterki koji koriste informatičku tehnologiju za volontiranje te je odabran kao jedna od svega 50 partnerskih organizacija od strane Google GiveBack programa, ili makedonske organizacije"Konekt" koja se specijalizira u razvoju korporativnog volontiranja, kod nas još uvijek nisu zastupljeni. Zakon o volonterstvu ne poznaje pojam korporativnog volontiranja, tako da poklanjanje radnog vremena djelatnika od strane privatnog sektora nije uređeno.


Može li se volonterstvo u Hrvatskoj usporediti s onime u svijetu?

"Svijet" je poprilično širok pojam, tako da bih rekla da uvijek možemo naći i bolje i lošije primjere, pa se pozicionirati prema njima. Ako pogledamo infrastrukturu za podržavanje volontiranja u anglosaksonskom kulturnom krugu ili pojedinim zemljama zapadne Europe poput Nizozemske, shvaćamo da imamo još mnogo, mnogo posla na razvoju naše. No, ono čime se možemo pohvaliti i čime odskačemo od većine zemalja jest činjenica da smo uspjeli uspostaviti široku mrežu institucija koje rade na razvoju volonterstva – od civilnodruštvene do upravne i političke scene. Volonterstvo je postalo stalna tema u strateškim dokumentima vezanim uz razvoj civinog društva, zakonodavni okvir postoji i usavršava se, povećava se broj volonterskih centara, postoji stalno tijelo koje prati razvoj volonterstva – Nacionalni odbor za razvoj volonterstva. Usporedno s time raste i broj volontera i volonterki te organizacija koje razvijaju volonterske programe u Hrvatskoj.

Koga najčešće nalazimo među volonterima i volonterkama ti koliko oni u prosjeku volontiraju?

Od zadnjeg istraživanja o volonterstvu prošlo je više od pet godina, i to ključnih pet godina koje su, prema podacima kojima raspolažu volonterski centri, donijele vrlo veliku pozitivnu promjenu u segmentu volontiranja. Prema istraživanju AED-a (Academy for Educational Development) i Jasminke Ledić provedenom 2007. godine, najzastupljenija dobna skupina je ona od 31 do 35 godina, s podjednakom zastupljenošću muškaraca i žena.

No, sociološka istraživanja nisu jedini izvor podataka o volonterstvu u Hrvatskoj. Primjerice, podaci iz baze podataka Volonterskog centra Zagreb govore da su od 7.343 volontera registriranih na dan 5. prosinca, 81 posto žene, a tek 19 posto muškarci. Među njima, 40 posto su studenti/ce, 17 posto zaposleni, 16 posto nezaposleni/e, sedam posto srednjoškolci/ke, jedan posto umirovljenici/e, dok se 19 posto nije izjasnilo. Što se najzastupljenije dobne skupine tiče, u trećem kvartalu 2012. godine zabilježili smo 61 posto volontera i volonterki u dobnoj skupini od 18 do 30 godina.

Prema spomenutom istraživanju oko 20 posto ljudi volontira na tjednoj bazi, no znatna većina ispitanika i ispitanica isticala je sudjelovanje u nekim prigodnim aktivnostima na godišnjoj osnovi. Učestalost volontiranja jedna je od osnovnih značajki kvalitete volontiranja u nekoj zemlji, tako da ovdje svakako imamo puno prostora za poboljšanje. Prema podacima Volonterskog centra Zagreb, od navedenih 7.343 volontera čak 48 posto je iskazalo spremnost za volontiranjem na tjednoj osnovi, no upitno je koliko se to i ostvaruje.

Kako se Hrvatska kao država i kao društvo odnosi prema volonterstvu?

Vrlo je bitan pomak donijela je 2007. godina i donošenje Zakona o volonterstvu koji je otvorio znatan prostor za kvalitetniji razvoj volontiranja. Po njegovom donošenju usvojeni su i brojni drugi propisi i strateški dokumenti koji su podigli razinu prepoznavanja društvene važnosti volontiranja. Isto tako, nadležno Ministarstvo uspostavilo je unatrag tri godine sustavniji okvir partnerske i financijske podrške radu volonterskih centara, koji radi iznimno efikasno usprkos nevelikim sredstvima koja stoje na raspolaganju. Ono što još uvijek manjka jest još sustavniji pristup koji bi dosegao volonterke, volontere i neprofitne organizacije i u ruralnim i manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Što se društvenog priznanja tiče, mišljenja su načelno vrlo pozitivna, no, kako sam već rekla, smatram da neke ključne instance poput obrazovnog sektora i poslodavaca i poslodavki još uvijek ne prepoznaju puni potencijal volontiranja.

Što je s pravnim okvirom - je li on zadovoljavajući i ako nije, što je potrebno da bi takvim postao?

Zakon o volonterstvu postavio je neke osnovne uvjete za razvoj volonterstva i adekvatniju zaštitu kako volontera, tako i korisnika volontiranja. No, kroz njegovu primjenu pokazalo se da su brojna rješenja više nego problematična – pred organizatore volontiranja postavljeni su znatni administrativni zahtjevi nespojivi s prirodom dobrog dijela volonterskih poslova. Zakon isključuje mogućnost volontiranja u profesionalnom kapacitetu s obzirom da propisuje da se volontere i volonterke ne može angažirati na poslovima za koje se treba zasnovati ugovor o radu, nije usklađen s brojnim drugim propisima, od poreznih do kaznenih i prekršajnih propisa, i slično. Stoga je i pokrenut proces njegove izmjene koja je upravo u tijeku te očekujemo široku i obuhvatnu javnu raspravu koja će omogućiti prikupljanje iskustava njegove primjene.

Tagovi: ivana kordić, pomoć, vcz, volonteke, volonteri, volonterski centar, volonterstvo, volontiranje

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM