Razgovor

27.05.2013. 00:47:40 - Maja Celing Celić (Civilnodruštvo.hr)

'to je neprihvatljivo, neustavno i protivno međunarodnim konvencijama'

'Ne možete raspisivati referendum o ljudskim pravima'

Sanja Juras

Sanja Juras

Koordinatorica udruge Kontra, Sanja Juras komentira aktualne događaje i potpisivanje peticije koju je pokrenula inicijativa U ime obitelji ističući kako je problematika najavljivanog referenduma protuustavna jer zadire u ljudska prava. Osim toga, ova udruga traži da se kroz obiteljski zakon omoguće jednaka prava istospolnim parovima u pogledu prava na brak i bračnu zajednicu, no ne nailaze na razumijevanje resornih ministarstava.

Ovaj su tjedan prikupljeni potpisi za raspisivanje referenduma kojim bi se u Ustav RH unijela odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca, a koju je pokrenula inicijativa U ime obitelji. Mnogi su komentirali kako se ovdje radi o zadiranju u temeljna ljudska prava, odnosno pravo na životnog partnera, odnosno partnericu. Bi li prema tome raspisivanje referenduma o ovoj temi bilo kršenje jednog od ljudskih prava?

Da, to bi značilo raspisivanje referenduma o ljudskim pravima što je neprihvatljivo, neustavno i protivno međunarodnim konvencijama. Ne možete raspisivati referendum o ljudskim pravima. To je i stav Vlade Republike Hrvatske kao i predsjednika Ive Josipovića. Odbor za Ustav Hrvatskog sabora su problematiku ovoga referenduma također ocijenili protuustavnim jer, ponavljam, zadire u ljudska prava.

Odvjetnik Krešimir Planinić, predstavnik pravnika koji su pripremali referendumsko pitanje, istaknuo je važnost prevencije 'francuskog slučaja', odnosno ozakonjenja istospolnih brakova i mijenjanja tradicionalnih hrvatskih vrijednosti zakonskim izmjenama. Prema vašim saznanjima, je li  u još kojoj zemlji pokrenuta ovakva inicijativa i koji je bio njezin ishod?

Na žalost slične inicijative političkih stranaka, ali i od strane Crkve potiču slične aktivnosti svugdje u svijetu. To je negativan trend kojim se pokušavaju ograničiti ljudska prava jedne skupine ljudi. No, tada je potrebno da država odigra glavnu ulogu i stane u zaštitu ljudskih prava svojih građanki i građana.
Potrebno je jako mnogo raditi na edukaciji javnosti vezano za ljudska prava, obitelj i zaštitu obiteljskog života, te samu diskriminaciju LGBT osoba i njihovih ljudskih prava. Važno je da država preuzme vodeću ulogu. To smo i tražili od Vlade RH da uvede u svoj posebni Nacionalni program za suzbijanje diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta, a na sastanku s Ministarstvom pravosuđa u siječnju prošle godine. Ministar je tada rekao da će pokrenuti inicijativu vezanu za to. Nakon toga smo saznali da je taj prijedlog preusmjeren u Ured za ravnopravnost spolova kako bi ondje radili na njemu. No, već više od godinu dana nema pomaka u tom smjeru, a smatramo da je potrebno da se taj program što prije realizira.

Kako Hrvatska diše po tom pitanju? Mislite li da svi oni koji budu dali svoj potpis zaista znaju o čemu se tu radi?

Dosta nam se građana i građanki javilo otkrivši kako su potpisali nešto što nije ono što su mislili da su potpisali ili da su vidjeli i čuli da se ljudi uvjeravaju da je ta peticija nešto što nije. Zato mislim da je važno educirati ljude o čemu se tu radi, ali i svakako više raditi na edukaciji javnosti vezano za ljudska prava.

Zastupnici/ice Europskog parlamenta, članovi/ice Odbora za građanske slobode još su krajem prošle godine tražili Europske komisije i Vijeća Europe snažniju intervenciju protiv homofobije, nasilja i diskriminacije na temelju seksualne orijentacije. Njihovo je pojašnjenje bilo kako će prava LGBT osoba, odnosno istospolnih obitelji vjerojatnije poštovati ako imaju pristup pravnim institucijama, kao što su izvanbračna zajednica, registrirano partnerstvo i brak. Je li do sada došao kakav komentar iz Europskog parlamenta o ovom slučaju prikupljanja potpisa za referendum?

Nismo ni tražili posebne reakcije jer se radi o nečemu što je neustavno pa strane institucije u svemu tome nemaju ulogu. U slučaju ako država ne bi zaštitila prava svojih građanki i građana i kada bi dopustila takav referendum tu bi bila važna uloga međunarodnih institucija.

LGBT zajednica u Hrvatskoj traži zakonsku zaštitu za svoje obitelji kroz Obiteljski zakon i jednakost u pravima koja su dostupna heteroseksualnim obiteljima kroz institucije braka i izvanbračne zajednice. Smatrate kako se izradom Zakona koji bi regulirao prava istospolnih brakova ne bi trebalo baviti Ministarstvo uprave već Ministarstvo socijalne politike i mladih. Tko trenutno radi na izradi tog dijela zakona i jeste li zadovoljni razvojem situacije?

Mi tražimo potpuno ukidanje diskriminacije istospolnih obitelji, da se izmjeni postojeće obiteljsko zakonodavstvo i da se kroz obiteljski zakon omoguće jednaka prava istospolnim parovima u pogledu prava na brak i bračnu zajednicu. Tražimo da se time bavi resorno ministarstvo koje se bavi pitanjem obitelji, odnosno Ministarstvo socijalne politike i mladih. Tražimo potpunu ravnopravnost i ukidanje diskriminacije. Kroz instituciju braka i izvanbračne zajednice hetero parovima dostupan je cijeli niz prava i obveza koje nisu dostupne istospolnim parovima i to uzrokuje diskriminaciju u svakodnevnom životu. Primjerice, istospolni par može živjeti i više od 30 godina zajedno, no ukoliko se jednoj osobi nešto dogodi, partner ne može donositi odluke o hitnim medicinskim postupcima, ne može uzeti besplatan godišnji odmor da se brine o svom partneru ili partnerici. Postoje brojne druge životne situacije koje se događaju upravo zbog toga što postoji diskriminacija kroz zakonodavstvo. No, ništa se ne događa više od godinu dana. Stoga smo i imali prosvjed na Dan protiv homofobije ispred zgrade Vlade RH, a naziv prosvjeda je bio "Ljudska prava ne mogu čekati", a samo zato što sve inicijative koje je najavila Vlada čekaju: od uklanjanja diskriminativnih sadržaja iz školskih udžbenika, izrade nacionalnog plana za suzbijanje diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta, izmjena zakonodavstva vezana za zaštitu obiteljskog života istospolnih parova, apsolutno ništa.

Isto je što se tiče promjena izmjena Zakona o državnim maticama vezano uz transrodne osobe i  izmjenu podataka na osobnim dokumentima. Zakon o državnim maticama je vraćen nakon prvog čitanja u Ministarstvo uprave, a prošlo je već nekoliko sjednica Sabora RH na kojima se on nije pojavio. I oko ove inicijative Vlada je dodijelila zadatak izrade izmjena zakonodavstva za pravo istospolnih parova Ministarstvu uprave i najavila da neće biti izmjena u obiteljskom zakonu što je  samo po sebi diskriminatorno jer se šalje izrazito negativna poruka i diskriminatorno postupanje. Treba se ukazati i na činjenicu da jedan jedini sastanak radne skupine na kojega su bile pozvane udruge civilnog društva održan još u desetom mjesecu prošle godine i nakon toga nismo dobili nikakve obavijesti o takvim sastancima, a kamo li prijedlog izmjene.

Udruge Lezbijska grupa Kontra i Iskorak – Centar za prava seksualnih i rodnih manjina povodom javne kampanje Prijavi zločin iz mržnje organiziraju radionice diljem Hrvatske, a koje su namijenjene LGBT osobama. Kakav je odaziv na radionice, smatrate li ovu kampanju uspješnom?

Kampanja Prijavi zločin iz mržnje je prva javna kampanja koju u partnerstvu organiziraju LGBT organizacije, udruge Kontra i Iskorak u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova. Kampanja je uključivala postavljanje promotivnih materijala, jumbo plakata, city light plakata u četiri hrvatska grada kao i javne akcije. Sama kampanja je otvorena press konferencijom na kojoj je sudjelovao ministar unutarnjih poslova i pozvao sve LGBT osobe da prijave zločine iz mržnje. Letci su distribuirani po LGBT friendly mjestima u cijeloj Hrvatskoj i također su distribuirani od strane MUP-a u policijskim postajama u cijeloj Hrvatskoj. Naš je cilj bio pozvati LGBT osobe da više prijavljuju zločine iz mržnje. Naime, često ih ne prijavljuju jer nemaju povjerenja u državne institucije i jer se boje otkriti svoju spolnu orijentaciju ili rodni identitet. Zato je bilo važno da se uključi MUP u kampanju i da aktivno i javno sudjeluje u njoj. To što je ministar otvorio press konferenciju, poslao je izrazito pozitivnu poruku. Osim što pozivamo sve osobe da prijavljuju zločin iz mržnje kako LGBT organizacijama tako i policiji, naglašavamo i da je naša pravna pomoć povjerljiva te sve podatke držimo u povjerljivosti. Naravno, imamo slučajeva gdje ljudi žele u javnosti ispričati svoje slučajeve. No, važno je da slučajevi za koje javnost i ne zna, dođu na hrvatske sudove kako bi počinitelji bili kažnjeni te kako bi državne institucije obrađivale što veći broj slučajeva i na taj način senzibilizirali javnost. 

Bilježite li veći broj prijava nakon kampanje?

Ne, ne mogu reći da se taj broj od početka kampanje povećao. Ali, smatram da u proteklih nekoliko godina imamo sve veći broj slučajeva. Posljednjih nekoliko godina su se pojedine osobe odlučile javno progovoriti o svom iskustvu nasilja i smatram da je to izrazito bitno. Najveći broj slučajeva još uvijek ostaje neprijavljen. Kako vrijeme prolazi i što su više udruge vidljive i što se o toj temi razgovara, ljudi prijavljuju zločine iz mržnje, ali je to neusporedivo s onim stvarnim, crnim brojkama koje još uvijek postoje. Ovo sve za sada su neki manji pomaci.

Ovaj je mjesec osnovana prva studentska LGBTIQ udruga u Hrvatskoj AUT, na Filozofskom fakultetu, a cilj im je promicanje prava i vidljivosti LGBTIQ studenata i studentica. Očekujete li ovakve inicijative i na drugim fakultetima u Hrvatskoj?

Da, to je pozitivna praksa koja postoji u mnogim europskim državama. Smatram da će se vrlo vjerojatno slične inicijative pokrenuti i na drugim fakultetima i da će to biti u što kraćem roku kako bi mladi imali mjesto za razgovor i druženje  jer to studentima puno znači.

Kako teku pripreme za ovogodišnju zagrebačku Povorku ponosa i splitski Split Pride? U Zagreb Prideu najavljuju da će ova godina biti velikom prekretnicom za položaj LGBTIQ osoba u našoj zemlji. Slažete li se?

Ovo je prva godina u kojoj Split Pride organizira lokalna organizacija za zaštitu ljudskih prava LGBT osoba iz Splita, Rišpet. U Splitu se dogodio velik napredak u posljednjih nekoliko godina. Imamo i dvije registrirane udruge koje organiziraju filmske festivale, partije, sportske aktivnosti, društvene događaje. To je veliki korak naprijed. Ove godine u Split možda neće doći ljudi iz cijele Hrvatske kao prošle godine, ali će sigurno biti puno više ljudi iz Splita što nam je drago. Naravno, očekujemo uspješan Pride.

Što je s drugim hrvatskim gradovima? Sa Slavonijom?

Nažalost,  osim u Zagrebu, Rijeci i Splitu u kojima postoje LGBT organizacije i različite vrste aktivnosti, u drugim gradovima još nije tako. No, nadamo se da će se i to promijeniti. Ni u Splitu se ništa nije događalo do prije nekoliko godina. Nadam se da će Split biti dobar primjer za druge gradove. S vremena na vrijeme organiziramo aktivnosti i u drugim gradovima, posebno u sklopu kampanje. No potrebno je da se aktivira i lokalna zajednica.

Tagovi: kontra, lgbt prava, ljudska prava, pride, referendum o braku, sanja juras, u ime obitelji, ustav, zakon

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (12)

Stari komentari

Mario:
"Država koja odbija prihvatiti homoseksualnu ili lezbijsku bračnu zajednicu time ne krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima", kaže se u ovotjednoj presudi Europskog suda za ljudska prava

Pošto se ova gospođa u nekoliko navrata u raznim javnim raspravama upoznala s tom odlukom postavlja se pitanje zašto uporno iznosi laži da se izuzimanjem homoseksualnih osoba iz braka krše ljudska prava? I ono što je meni čudno, zašto novinari ne reagiraju na uporno iznošenje takvih laži?
27.05.2013. 10:37
andrea:
Mario, presuda ESLJP kaže da brak nije ničije ljudsko pravo. Ni heteroseksualno ni homoseksualno. Brak se uređuje zakonima pojedine države, ne Ustavom. Hrvatskim Obiteljskim zakonom brak je uređen kao zajednica muškarca i žene. Time postaje jasno da je zahtjev za unošenjem u Ustav nečega što već postoji u Zakonu zapravo zahtjev da se manjini najvišim državnim dokumentom onemogući ikakav pristup pravima koje ima većina. Brak je semantička kategorija, ovo je borba za prava.
28.05.2013. 10:19
kosee:
Da razjasnimo još jednom - ESLJP je rekao da brak ne da nije ljudsko pravo homoseksualaca već da pitanje braka nije NIČIJE ljudsko pravo. Dakle, niti ljudsko pravo da se heteroseksualci organiziraju i unesu takvu odrednicu u Ustav. Ono što je ESLJP presudio jest da se to mora riješiti unutar zakona pojedine države - upravo kao što je to i riješio hrvatski Ustavotvorac - riješio je to unutar Obiteljskog Zakona. Isto je potvrdila predstojnica Katedre za ustavno pravo u Rijeci u svome intervjuu Glasu Istre.
Dakle, brak nije ljudsko pravo, ali neostvarivanje prava jedne skupine koja ulazi u zajednicu koja se zove "XY", u odnosu na prava druge skupine koja ulazi u zajednicu koja se zove "brak" - jest kršenje ljudskih prava.
28.05.2013. 12:48
hrt:
Kosee, pročitaj Opću deklaraciju o ljudskim pravima, članak 16. Pravo na sklapanje braka jest ljudsko pravo
28.05.2013. 23:26
kosee:
hrt, kako ti onda tumačiš odluku ESLJP-a?
29.05.2013. 11:38
andrea:
ESLJP donosi odluke ne samo na temelju pravnih akata i deklaracija već i na temelju konteksta u kojem je odluka koja se pobija pred sudom donesena. to isto tako znači da pri nekom drugom slučaju ESLJP nema vezane ruke odnosno da može donijeti i drugačiju odluku. ako netko ESLJP utuži diskriminatorno unošenje formulacije brak=ž+m u hrvatski ustav, ESLJP može tu odluku proglasiti kršenjem ljudskih prava, uzevši u obzir kontekst.
31.05.2013. 17:59
miki:
Još malo pa će tražiti da se njih troje mogu vjenčati...
01.06.2013. 22:10
hrt:
kosee, da bih znao što je ESLJP točno rekao morao bih vidjeti izvorni tekst njihove odluke, kao i zahtjev na koji su se referirali, a nisam vidio ni jedno ni drugo. Način na koji hrvatski mediji prenesu neku informaciju je katastrofalan, stoput sam se uvjerio da potpuno krivo tumače. Prema svim važećim europskim pravnim aktima brak je zajednica muškarca i žene i ni jednoj punoljetnoj osobi sklapanje braka ne smije biti spriječeno. Po pitanju homoseksualnih brakova, stvar se prepušta državama pojedinačno da o tome odlučuju, ali se homoseksualni brak ne smatra ljudskim pravom. To je sud u Strasbourgu dva puta jasno i glasno izrekao. A s obzirom da se ne smatra ljudskim pravom, njegovo onemogućavanje se ne smatra diskriminacijom. Da bi nešto bilo definirano kao diskriminacija, mora postojati ljudsko pravo koje se krši. Sve ostalo je lepetanje u prazno.

andrea, potpuno krivo, uvijek su dužni i uvijek donose odluke u skladu s pravnim aktima koji ih obvezuju. Ne zanosite se glupostima koje su potpuno pravno neutemeljene. Da je unošenje u Ustav formulacije brak=m+ž diskriminatorno, to bi značilo da je sadašnji Obiteljski zakon diskriminatoran, prouustavan i da po europskim propisima krši ljudska prava. No, to nije točno. Doduše, ti se ne moraš složiti s tim, ali je pravno gledano to tako.
02.06.2013. 00:44
Nedjeljni Komentar Blog:
U LGBT organizacijama u RH nažalost dominiraju socijalisti koji su s SDP-ovm šurovali prije izbora iako su mogli i morali znati da će ih SDP prvom prilikom gurnuti pod autobus.

Liberalni (u izvornom smislu riječi) LGBT ljudi trebali bi osnovati anarho-libertarijansku LGBT organizaciju koja bi promicala neposluh i prekinula svaku suradnju s vladom.

Uopće nije bitno što kažu "zakoni", bilo domaći bilo europski, pravo svakog čovjeka je na život, slobodu i potragu za srećom, što ne znači da se on mora obazirati na bilo kakve zakone, nego samo da ne može kršiti prava drugih.
Vjerski autokrati nemaju nikakvo pravo da drugima zabranjuju da svoj građanski ugovor nazivaju "brakom". Gotova priča!

Moji postovi na temu LGBT prava:
nedjeljnikomentar.wordpress.com/tag/lgbt/
18.11.2013. 08:34
Provokator:
Evo što piše u ODOLJP-u:

"Članak 16.
1. Punoljetni muškarci i žene imaju pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji bez ikakvih
ograničenja glede rase, nacionalnosti ili vjere. Oni imaju ista prava prilikom sklapanja braka,
u braku i tijekom razvoda.
2. Brak se može sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak osoba koje stupaju u brak.
3. Obitelj je prirodna i temeljna društvena jedinica, i ima pravo na zaštitu društva i države."

Sad se događaju dvije stvari: prva je razvoj liberalne ideologije koja je distinkciju između ljudskih (prirodnih) prava i društvenoga ugovora (društvenih prava) zapravo ukinula ili ukida. To je po meni vrlo opasna stvar. Jer time, paradoksalno, dolazimo u situaciju da društveni ugovor, sam po sebi, više nije konvencionalan, ali njegova definicija postaje proizvoljna.

Po trenutnoj definiciji brak između muškarca i žene jest ljudsko pravo. Istospolni brak nije - ali samo zato što je u ODOLJP-u trenutno to tako definirano.

E, sad, ako brak jest ljudsko pravo (po meni nije, nego je društveni ugovor), onda to jest diskriminacija.

18.11.2013. 12:23
kosee:
Punoljetni muškarci i žene imaju pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji bez ikakvih ograničenja glede rase, nacionalnosti ili vjere. Oni imaju ista prava prilikom sklapanja braka, u braku i tijekom razvoda.

Možemo to i drugačije interpretirati. I istospolni brak bi sklapali punoljetni muškarci i žene, samo ne međusobno, zar ne?
18.11.2013. 13:30
Provokator:
Da, možemo. Premda, očito je da pisci deklaracije nisu to imali na umu.

Samo problem je taj da brak nije prirodno pravo. Niti između muškarca i žene niti kada bi se promijenila njegova definicija.

On je društveni ugovor, a za društveni ugovor treba konsenzus većine. Ako govorimo o demokraciji. U aristokraciji ili autokraciji, naravno, ne treba.
18.11.2013. 13:36

Stup srama

Iz drugih medija

AEM