Razgovor

05.09.2013. 18:36:27 - Maja Celing Celić (civilnodruštvo.hr)

Predsjednica Savjeta za razvoj civilnog društva i potpredsjednica Zelene akcije:

Veće udruge trebaju stvarati partnerstva s manjima

Savjet za razvoj civilnog društva, kao tijela Vlade RH osnovan je u studenom 2009. godine, a u srpnju ove godine na njegovo je čelo, kao predsjednica izabrana Željka Leljak Gracin koja je ujedno i potpredsjednica Zelene akcije i voditeljica Programa prava okoliša te udruge. Koja je uloga Savjeta, kakva je budućnost financiranja udruga iz sredstava fondova EU i za što bi se Savjet u ovom mandatu trebao zalagati, neka su od pitanja o kojima smo razgovarali u ovom intervjuu.  

Suradnja

U srpnju ste imenovani predsjednicom Savjeta za razvoj civilnog društva, tijela Vlade RH, a kojemu je zadaća provođenje Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, razvoju filantropije, socijalnog kapitala, partnerskih odnosa i međusektorske suradnje. Što je konkretna uloga Savjeta i na koji način on utječe na odluke pri donošenju zakona i propisa?

Savjet za razvoj civilnoga društva je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje djeluje na razvoju suradnje Vlade Republike Hrvatske i organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj na provođenju spomenute Nacionalne strategije za razvoj civilnog društva. Upravo to i jest konkretna uloga Savjeta jer se u spomenutoj strategiji pokušalo okvirno odrediti ciljeve koje Republika Hrvatska u sferi razvoja civilnoga društva želi postići u narednom petogodišnjom razdoblju (2012-2016.). Dakle, članovi/ice Savjeta prate postiže li se napredak prema postizanju tih ciljeva na način da se primjerice raspravlja o svim promjenama zakonodavstva vezanog za organizacije civilnog društva (npr. ako se mijenja Zakon o udrugama, ako se mijenjaju pravilnici o financiranju udruga i sl.). Međutim, isto tako, naravno da nije uloga Savjeta samo pratiti ostvaruju li se ciljevi određeni Strategijom, već  je to platforma koja služi ostvarenju bolje suradnje između organizacija civilnog društva i raznih tijela državne uprave. Naime, Savjet ima 27 članova, i to: 12 predstavnika/ica nadležnih tijela državne uprave i ureda Vlade Republike Hrvatske, 12 predstavnika/ica udruga i drugih organizacija civilnoga društva i 3 predstavnika civilnoga društva iz reda zaklada, sindikata i udruga poslodavaca/ki. Do sada se pokazalo kako  već i same sjednice Savjeta doprinose boljem razumijevanju između članova/ica koji dolaze iz različitih sektora.  Što se tiče pitanja kako Savjet utječe na odluke o donošenju zakona i propisa, mora se shvatiti kako se radi o jednom savjetodavnom tijelu što znači da odluke takvog tijela nisu obvezujuće, pa bi tako i uključivanje u zakonodavne procese bilo vrlo ograničeno. Isto tako, nisam sigurna da bi, obzirom na to da članovi/ice zastupaju vrlo različite sektore, pa tako i različite interese, Savjet mogao davati konkretne komentare na neki propis. Međutim, kada su u pitanju propisi kojima se izravno ili neizravno utječe na   postojanje i djelovanje udruga, savjet svakako igra važnu ulogu jer opet, služi kao platforma za razgovor među predstavnicima raznih sektora.  

Najuspješnije kampanje

Aktivno ste sudjelovali u kampanji za ukidanje Zakona o igralištima za golf. Kako ste se postavili prema slučaju golfa na Srđu? Hoćete li kao predsjednica Savjeta pokušati promijeniti tijek događaja oko izgradnje golf resorta na Srđu? Kakav je vaš stav o tome?  

Kampanja za ukidanje Zakona o igralištima za golf, po mom je mišljenju, jedna od najuspješnijih kampanja Zelene akcije i ponosna sam što sam bila dio tima i mišljenja sam da su pravni instrumenti kojima smo se koristili odigrali bitnu ulogu u cijeloj priči. Zelena akcija je to radila u suradnju s još nekoliko drugih organizacija, dakle, tu su još bili i GONG, Transparency International Hrvatske, a u pojedinim segmentima kampanje i druge OCD kao npr. Zelena Istra. Na samom kraju podršku kampanji dala je i Platforma 112 koja okuplja 65 OCD-a iz raznih sektora, što je svakako dalo dodatan pridonijelo uspješnosti kampanje.  Moram napomenuti da, iako sam iznimno ponosna na ukidanje Zakona o igralištima za golf, činjenica da sam bila članica savjeta, nije imala s tom kampanjom nikakve veze. Naprosto, Savjet se ne bavi (i mislim da se ni u budućnosti ne bi trebao baviti) pojedinačnim kampanjama  ili slučajevima posjednih OCD-a. Taj Zakon nije imao nikakve veze s djelovanjem civilnog društva. Međutim, bila bi druga stvar kada bi uslijed kampanje neke organizacije, primjerice došlo do povrede prava na okupljanje ili bi neka ODC bila šikanirana radi svog djelovanja ili nešto slično. Smatram da o takvim slučajevima Savjet treba raspravljati, uz uvijek da se procijeni kako se radi o slučaju koji bi mogao imati velike posljedice na civilno društvo. Što se tiče pitanja oko izgradnje golf resorta na Srđu, smatram da se ponovo radi o slučaju  koji nema veze sa zadaćama Savjeta, te nemam namjeru koristiti se pozicijom predsjednice Savjeta u svrhu utjecaja na tijek događaja oko izgradnje golf resorta na Srđu.  

Novi model financiranja udruga

Na šestoj sjednici Međuresornog povjerenstva za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna raspravljano je o budućem financiranju udruga koje bi trebale koristiti sredstva fondova EU. Hoće li se udruge u Hrvatskoj snaći s novim modelom financiranja?  

Iskreno se nadam da će se OCD-i u RH snaći s novim modelom financiranja, no svi moraju biti svjesni kako se ulaskom u EU svih zemljama članicama stvari u tom segmentu mijenjaju. Čini mi se da su velike OCD spremne, te uspijevaju i to vrlo uspješno, koristiti sredstva EU, bez obzira na konstantne promjene pravila u procedurama. Nisam sigurna hoće li opstati male udruge jer jednostavno neće biti konkurentne budući da je njihov kapacitet za provedbu EU projekata jednostavno znatno manji od kapaciteta većih udruga. Smatram kako je uloga tih većih OCD-a da  što više stvaraju partnerstva s manjim udrugama, te ih pomognu ojačati kapacitete za korištenje sredstava EU fondova.  

Koji segment civilnog društva je u Hrvatskoj najmanje pokriven? Što smatrate prioritetom organizacija civilnog društva, a slijedom aktualnih zbivanja u Hrvatskoj?  

Mislim da bi se Savjet u ovom mandatu trebao zalagati za što bolju i dosljednu primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenje zakona, drugih propisa i akata. Kodeks savjetovanja pruža smjernice za učinkovito savjetovanje državnih tijela i zainteresirane javnosti u postupku donošenja zakona i drugih akata, kao i postojeće dobre prakse savjetovanja koja već provode pojedina tijela državne uprave. Treba se konstantno raditi na tome da se sudjelovanje javnosti u donošenju odluka napokon prihvati kao prednost i potreba, a ne kao nužno zlo. Uz to, OCD-i trebaju raditi na tome da što više javnost educiraju kako bi njihovo sudjelovanje u donošenju odluka bilo što kvalitetnije i svrhovito. Isto tako smatram da će se Savjet dosta baviti pitanjima provođenja Odluke o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele prostora u vlasništvu RH na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro. Problematika transparentnosti dodjele prostora udrugama i pitanja cijene najma tih prostora pitanje je kojim smo se puno bavili u prošlom sazivu Savjeta,  a sigurno ćemo i u ovom sazivu.  I naravno, pored navedenog, mislim da će apsolutni prioritet biti sve vezano uz financiranje djelovanja udruga jer su problemi uvijek isti kao primjerice, sve veća složenost natječaja, nedosljednost raznih tijela koja provode nadzor nad poslovanjem OCD-a, problematika sufinanciranja i slično.  

Tagovi: civilno društvo, dubrovnik, eu, savjet za razvoj civilnog društva, srđ, udruge, zelena akcija

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM