Razgovor

03.11.2015. 14:12:26 - Dolores Marčetić

festival počinje danas

Glasovi Vox Feminea o devetom festivalu

Danas počinje 9. Vox Feminae festival, a o planu i programu razgovarale smo s Marinom Čajdom, zaduženim za umjetnički i izvedbeni dio festivala, Noah Pintarić pričao nam je o filmskom programu, a o tome zašto i kako baš tema zločinki govorile su Barbara Gregov, Tihana Bertek i Gabrijela Ivanov.

Nakon osam uspješnih godina festivala, deveti po redu Vox Feminae, osim što se izgradio u jedan od najvažnijih festivala ženskog stvaralaštva u našoj regiji, i tematski je pomaknuo svoje granice. Zašto tema 'Zločinke' i koje vrste umjetničkog područja su bile najzanimljivije za sastavljanje ovogodišnjem programa festivala?

Tihana Bertek: Povijesno gledano, muškarci su puno češće bili počinitelji zločina od žena. Pokušajte, recimo, na prste jedne ruke nabrojiti muške serijske ubojice, a onda ženske – kojih je više? U većini društava, muškarci su i dalje ti koji vrše nasilje, dok su žene tradicionalno percipirane kao "nježniji" spol i samim time manje sklone zločinu. U Republici Hrvatskoj, primjerice, prijestupi žena primarno su vezani uz imovinu (iako se može primijetiti porast broja nasilničkih kaznenih djela i djela vezanih za zloupotrebu droga). Uz to, kada govorimo o metodama ubijanja, prevladava uvjerenje da muškarci ubijaju hladnim oružjem, a žene otrovom ili kuhinjskim nožem. Međutim, rodne razlike u učestalosti i tipu zločina ne proizlaze iz toga što su žene inherentno manje nasilne ili zaziru od zločina, već iz kompleksnog materijalnog i društvenog konteksta (a i možemo se našaliti da im je kuhinjski nož naprosto pri ruci). Kada su žene počiniteljice nasilja, ono se najčešće događa u okviru obiteljske ili intimne sfere, često uslijed siromaštva, a u mnogo slučajeva one su i same bile žrtve nekog oblika zlostavljanja. Cilj ovogodišnjeg festivala je stoga propitati društveno uvjetovane pretpostavke o univerzalnoj ljudskoj prirodi koja muškarce definira kao aktivne i agresivne, a žene kao pasivne i poslušne. Taj isti stereotip navodi nas na pomisao da su počiniteljice zločina na neki način prekoračile okvire vlastite ženstvenosti, čime se pak perpetuira patrijarhalna binarna podjela na vještice i svetice. Mi želimo razbiti te predrasude i pokazati da su i vještice – žene!

Gabrijela Ivanov, Foto: VoxFeminae

Gabrijela Ivanov, Foto: VoxFeminae

Gabrijela Ivanov: Što se tiče samog umjetničkog programa, na natječaj je pristigao zaista velik broj radova, no izabralie smo one koji su ovogodišnju temu najbolje obradili. Festival će otvoriti Nicole Hewitt koja će izvesti sedmu epizodu svog epizodalnog video projekta "Ova žena se zove Jasna" naslovljenu "Sjene", a u srijedu će u Galeriji Miroslav Kraljević Adela Jušić izvesti performans "Svilena košulja boje lavande" koji tematizira život Biljane Plavšić, bivše predsjednice Republike Srpske optužene za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Oba rada na neki način problematiziraju kompleksan odnos osobne i društvene povijesti te zadiru u vezu između  roda/spola i same prirode zločina.

Festival je ove godine dobio na težini te se bavi ozbiljnijim društvenim problemima poput centralne teme 9. VF-a koja govori o položaju zatvorenica i njihovih prava u hrvatskom pravosudnom sustavu. Tko sve sudjeluje u programu i koji je cilj najavljenih panela?

Barbara Gregov: Prvi panel se održava u srijedu, 4. studenog, i bavit će se, kao što si rekla, posebnim izazovima s kojima se susreću žene zatvorenice u postupku suđenja, izvršenja kazne zatvora, probacijskog nadzora i resocijalizacije. Sugovornici/e su nam Ivana Zanze iz udruge RODAKsenija Ivenčnik Blažević, voditeljica Odjela tretmana zatvorenica kaznionice u Požegi, Dijana Todosiev, djelatnica Uprave za kazneno pravo i probaciju, Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Đurđa Petran iz Centra za socijalnu skrb Zagreb te odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko i novinarka Matea Grgurinović.

Nakon kraće stanke panelu će se pridružiti Luiza Bouharaoua iz udruge Skribonauti, koja je provela uspješan projekt tzv. biblioterapije među zatvorenicama, te fotografkinja Marina Paulenka, koja će iznijeti vlastita iskustva boravka u zatvoru za vrijeme umjetničkog projekta te dokumentiranja života zatvorenica.

Barbara Gregov, Foto: H.G.

Barbara Gregov, Foto: H.G.

Drugi je panel organiziran u suradnji sa Ženskom sobom i održava se u srijedu, 5. studenoga. Tematski će se nastaviti na 1. međunarodnu konferenciju o seksualnom nasilju u Hrvatskoj, održanu u Hrvatskom Saboru krajem listopada ove godine. Razgovarat ćemo o postojećim praksama, sustavu javnih politika i dostupnosti podrške za žrtve seksualnog nasilja te ćemo nastojati definirati preporuke za njihovo poboljšanje. Sugovornice su nam Paula Zore, Sanja Bezbradica, Lana Peto Kujundžić i Branka Žigante Živković.

Na trećem panelu koji se održava u petak, 6. studenog, problematizirat ćemo pitanje kontrole ženskog tijela i pobačaja kao zločina te utjecaja Crkve na definiranje društvenih stavova. Sugovornice su nam predstavnice udruge CESI, pokretačice inicijative Znaj znanje te predstavnici inicijative liječnika za odgovoran pristup prizivu savjesti u medicini.

Također, u četvrtak, 5. studenoga, aktivistkinje Tea Vidović i Sara Kekuš iz Inicijative "Dobrodošli" za podršku izbjeglicama govorit će o iskustvu rada na terenu te aktivističkom radu na promjeni restriktivnih migracijskih politika Europske unije.

Popratni edukativni program ovogodišnjeg Festivala 'Žene s videokamerama' u fokus stavlja dokumentarne i kratke igrane filmske forme, te radionicu osviještene filmske kritike. Kako je koncipiran program i tko sve sudjeluje u projektu?

Noah Pintarić: Budući da u zadnjih par godina možemo govoriti o pravom malom boomu domaćih autorica, odlučilie smo ih sve okupiti na jednom mjestu i saznati što ih motivira, zašto su im baš ove filmske forme i teme interesantne, vide li i misle li da je nužno odrediti svoje filmove kao "ženske" itd.

Razgovarat ćemo s Anom Opalić, Evom Kraljević, Danom Budisavljević, Tihom K. Gudac, Hanom Jušić, Sonjom Tarokić, Barbarom Vekarić i Lanom Kosovac, kao i s producenticom Zdenkom Gold.

Također, gošće su nam i Marie-Françoise Plissart, belgijska fotografkinja i redateljica i Marie Vermeiren, redateljica i voditeljica belgijskog filmskog festivala Elles Tounent  posvećenog filmskom stvaralaštvu žena. Razgovor će dijelom biti fokusiran na umjetinički rad spomenutih redateljica, a dijelom na pitanje rodne ravnopravnosti u filmskoj industriji u Europi. Posebno ćemo se osvrnuti na izazove s kojima se kulturne manifestacije posvećene umjetničkom stvaralaštvu žena susreću.

Prvog dana festivala bit će prikazana projekcije filma 'Još Jednom' iz 2013. godine pod redateljskom palicom Ane Opalić i tebe. Kako je nastao vaš zajednički projekt i koja je tema filma?

Noah Pintarić: Film prati živote četiri lezbijke i jedne transrodne osobe tijekom pet godina, od 2007. do 2013. godine.

Ideja za film datira iz 2007. godine kada smo Gabrijela Ivanov, Ana Opalić, Dana Budisavljević i ja gledali film Jennifer Fox 'Flying: Conffesions of a Free Woman'. Svi smo bili oduševili tim filmom i zaključilie da je šteta da ona u svojim putovanjima po svijetu i istraživanjima ženskih identiteta nije predstavila nijednu lezbijku. Odmah je pao komentar da takav film treba snimiti o nama. To je bio trigger.

Prvi dogovor je pao između nas četvero, bila je ideja da svatko snima ono što se događa s njegovim/njenim životom. Sasvim spontano, zato jer smo se u to vrijeme intenzivno družile, složila se finalna ekipa filma: Ivana Kovačić, Mima Simić, Helena Janečić, Ana Opalić i ja. Negdje 2011. godine se pojavila producentica Dijana Mlađenović koja se za ideju odmah "zakačila". Shvatila je da je materijal vrijedan i da ima mnogo potencijala. Zatražili smo i dobili sredstva za postprodukciju od HAVC-a i onda je sve postalo službeno.

Noah Pintarić, Foto: VoxFeminae

Noah Pintarić, Foto: VoxFeminae

Međunarodni filmski program bogat je zanimljivim kratkometražnim i dugometražnim uradcima inozemnih redateljica poput 'Indian's daughter', 'Ej viaje de las reinas', 'La voz de Esperanza'... Što je bilo ključno za odabir filmova koji će biti prikazani na ovogodišnjem izdanju Festivala?

Noah Pintarić: Dio filmova tematski se nadovezuje na ostatak programa, no, kao i svake godine, prikazat ćemo i neke koji od teme možda odudaraju, a za koje vjerujemo da su vrijedna umjetnička ostvarenja te da će se iznimno dopasti publici. Posebno bih izdvojio film "Lađa" koji donosimo u suradnji s inicijativom Znaj znanje, zatim "KOD: Ispravljanje rodnog jaza" koji govori o rodnom jazu u IT industriji, hvaljeni indie film "Gayby Baby" te "Prekrasna je kad se ljuti" – dokumentarac koji revitalizira zaboravljenu povijest odvažnih žena feminističkog pokreta druge polovice 60ih.

Umjetnički dio 9. Vox Feminae započinje izvedbom Nicole Hewitt 'Sjene' iz serije radova 'Ova žena se zove Jasna' koji su koncetrirani na izvedbu jezika kroz fikciju, recitaciju i testimonium. Što Jasna propituje u sedmoj epizodi koja će u Zagrebu biti prikazana u suradnji s Jasminom Ravnjak, Vidom Guzmić i Ivanom Slipčevićem doznat ćemo već danas na otvorenju 9. Vox Feminae festivala. Zanimljivi performans umjetnice Adele Jušić, osim što intrigira naslovom i postratnom tematikom koja se krije u pozadini cijele priče, jedan je od najvažnijih umjetničkih djela ovogodišnjeg Voxa. Kako je započela vaša suradnja?

Marino Čajdo: Adela Jušić pobjednica je natječaja za umjetnički program devetog Vox Feminae Festivala te nas izrazito raduje što će upravo na njemu, u četvrtak u Galeriji Miroslav Kraljević premijerno biti izveden njen rad "Svilena košulja boje lavande". Rad Adele Jušić odlično se uklopio kako u temu festivala, a bez da zazvučim kustoski pretenciozno reći ću samo da divno povezuje istu središnju temu s onim detaljima iz njenog umjetničkog i privatnog života u koherentnu i intimnu cjelinu – tako da će biti interesantno nazočiti durativnom performansu koji publiku očekuje.

Vezano za spomenuti umjetnički natječaj, moram spomenuti i izvedbu Nicole Hewitt "Ova žena se zove Jasna 07: Sjene"  na prvi festivalski dan u Dvorani Müller, ali i odlične vizuale ovogodišnjeg Voxa koje su izradile Barbara Bjeliš i Ivana Hrabar (Bjeliš&Hrabar) kao i fantastične ilustracije Tee Jurišić (KVAR Illustrations) koje krase ovogodišnje promo materijale. Slične natječaje, u smjeru razvoja VF Platforme planiramo i ubuduće, kako za Vox Feminae Festival, tako i za Mrežu kulturnih rodnih praksi.

Marino Sorel, Foto: VoxFeminae

Marino Sorel, Foto: VoxFeminae

Cijeli umjetničko-izvedbeni program ovogodišnjeg Voxa oslanja se na Vox Feminae platformu 'Vox Informativka/Info baza' koju čine profili umjetnica, udruga i inicijativa sa zajedničkim nazivnikom kreativnosti, aktivizma i stvaralaštva. Kako je nastala VF platforma i koji je glavni cilj projekta?

Marino Čajdo: Vox Feminae Platforma je, ukratko, rezultat želje tima K-zone da se malo intenzivnije okrene domaćoj kulturnoj rodno osviještenoj i društveno angažiranoj produkciji kako bi u svoje djelovanje još više uključili kreativne i strašne žene koje djeluju na području različitih umjetnosti. Rad unutar NGO sektora često karakterizira usmjerenost na projektne i zagovaračke aktivnosti, kako iz želje za društveno odgovornim radom, ali i (suočimo se) potrebom da se održi stabilnost udruga i radna mjesta. Kako je Vox Feminae Festival u svojim prvim izdanjima postojao upravo zahvaljujući strašnim ženama s regionalne kulturno-umjetničke scene, ovom aktivnošću želimo njihov rad vratiti u zagovarački i produkcijski fokus udruge.

VF informativka tako na jednom mjestu okuplja niz glazbenica, književnica, dizajnerica pa čak i poduzetnica u kulturi. Osim što podiže njihovu vidljivost, ona omogućava kako zainteresiranima za njihov rad da lakše stupe u kontakt tako i samim umjetnicama da sebe prezentiraju, ali i povremeno u neformalnoj atmosferi druže i razmjenjuju ideje. VF platforma u tom kontekstu služi kao svojevrstan kreativni hub kako za prezentaciju tako i za razvoj novih ideja, a VF tim tu uskače u pomoći pri organizaciji i eventualnoj produkciji.

Sama priča se ozbiljno zakotrljala u posljednjih godinu dana, a baza umjetnica trenutno broji njih gotovo sto. Naravno, pozivam sve zainteresirane da nam se priključe jer nakon devetog Vox Feminae Festivala nastavljamo s daljnjim razvijanjem baze: putem kreativnih druženja, informiranja članica baze o aktualnim umjetničkim natječajima, edukacijama i drugim logističkim aspektima umjetničkog rada koji će im omogućiti da se više mogu posvetiti svom stvaralaštvu. 

Više informacija i najave programa možete pratiti i na Facebook eventu 9. Vox Feminae festivala ovdje.

Tagovi: barbara gregov, feminizam, gabrijela ivanov, hrvatska, marino sorel, noah pintarić, otvorenje vox feminae festivala, tihana bertek, vox feminae festival, voxfeminae, zagreb, zločinke

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM