Nakon intenzivne kampanje na Parlamentarnim izborima, dojam je da su kampanje političkih opcija za Europski parlament znatno slabije. U sivilu s ponekim bljeskom, jedna se lista ipak istaknula. Radi se o nezavisnoj listi Nine Skočak iliti GEN Z listi. Dok u Europskom parlamentu sjedi manje od jedan posto mlađih od 30 godina, političari/ke često spominju mlade u kontekstu budućnosti nacija. No, njihov se glas rijetko čuje na mjestima političkog odlučivanja.
Upravo GEN Z lista, uvjerljivo najmlađa lista ovih izbora, želi da se u Europskom parlamentu počne razgovarati o temama koje su mladima bitne i koje zaista omogućavaju dostojanstvenu i održivu budućnost mladih. Nositeljica liste je Nina Skočak, politologinja i novinarka koja trenutno radi s Europskom komisijom u Briselu. Uz to, prati je više od 220 000 osoba na TikTok-u, a prošle je godine izabrana i kao prva ikad brand ambasadorica Europske komisije gdje je mladima približavala EU politiku. Uz nju kao nositeljicu, na listi su i mlade osobe s iskustvom u zastupanju interesa mladih kroz različite sektore, aktivističkoj borbi za ljudska prava i aktivnog rada na različitim segmentima održivosti.
Njihovi ciljevi sadrže četiri ključna područja – politike za mlade, održivu ekonomiju, digitalno društvo te ženska prava i prava ranjivih skupina. Zanimalo nas je kako je došlo do GEN Z liste, a pričale smo i o potrebama mladih, obrazovanju o rodnoj i spolnoj raznolikosti, menstrualnom bolovanju, „ružičastom porezu“, ali i poziciji kako mladih, tako i žena u politici.
S obzirom na to da ste nezavisna lista, morali ste skupiti barem 5000 potpisa u dva tjedna. Naveli ste na svom TikTok kanalu da taj proces nije bio uopće lagan. U 2024. godini i dalje je sve trebalo biti na papiru pa ste sve te papire sakupljali po cijeloj zemlji. Ipak, sakupili ste čak 8500 potpisa! Kako ste uopće došli na ideju „GEN Z“ liste? Jeste li to dugo planirali?
Tako je, izazovi su veliki, puno toga još nije digitalizirano i vrlo teško je djelovati bez ikakve terenske i financijske infrastrukture. Ipak, ljepota je u tome da nemamo taj teret i ustaljene obrasce stranaka nego apsolutnu slobodu. Naša lista je jedinstvena jer smo jedina opcija koja je okrenuta budućnosti umjesto prošlosti. To nas čini atipičnima u političkoj areni koja konstantno gleda unazad i to je bila jedna od mojih glavnih motivacija pri kreiranju liste. Samo prikupljanje potpisa bilo je baš izazovno, ali podrška koju smo primili bila je izvan svih očekivanja. Svaki potpis bio je potvrda da ljudi vjeruju u našu viziju i žele vidjeti promjene za koje se zalažemo.
U intervjuu koji ste dali za Lider, kazali ste da želite da EU ima konzistentan sustav konzultacija s mladima. Svi koji smo u nekom trenu radili u sektoru mladih, znamo da postoje različiti mehanizmi konzultacija s mladima, no sami prijedlozi sporo i rijetko dolaze na političku agendu. Na koji način planirate osigurati da se potrebe mladih nađu na političkoj agendi? Kako osigurati konzistentnost konzultacija?
To zahtijeva suradnju između različitih razina vlasti, institucija i organizacija civilnog društva, zbog čega je proces možda katkad spor. Ipak, postoje mnogi mehanizmi kroz koje zastupnik u Europskom parlamentu može djelovati po tom pitanju. Npr. razvijanje novih i podržavanje već postojećih EU strategija za mlade te naravno harmonizacija istih s nacionalnim politikama. Organiziranje europskog savjeta mladih s predstavnicima mladih iz svih država članica je vrlo korisno kao i suradnja istih s nacionalnim savjetima mladih.
Erasmus+, o kojemu smo pisali i u svom programu, je odlična prilika za poticanje mladih na savjetovanje kroz zanimljive i interaktivne projekte u koje bi se mogle implementirati konzultacije. Što se tiče same usporenosti procesa, tu su sada na raspolaganju i digitalne platforme koje omogućavaju stalan kontakt s mladima i prostor gdje se oni mogu obratiti, kao i razne ankete i upitnici, za koje bismo se zalagali da se još razvijaju i distribuiraju kroz EU kanale. Što se tiče proširenja na ostale razine djelovanja; tu je ključna suradnja sa školama i sveučilištima, organizacijama mladih, organizacijama civilnog društva koje se kroz projekte i fondove (EU fondovi, Erasmus, Europski socijalni fond za financiranje inicijativa) treba poticati na podizanje svijesti o ovom pitanju.
Vaš se program sastoji od četiri osnovna područja: politike za mlade, održiva ekonomija, digitalno društvo te ženska prava i prava ranjivih skupina. Kako ste detektirali da su baš to prioritetna područja za mlade?
Mi najbolje znamo s kakvim izazovima se suočavaju mladi, jer i sami njima pripadamo. Ipak, smatramo da se i ostale generacije bore sa sličnim problemima. Svakodnevno smo i sami dio razgovora koji se tiču daleko preskupih stanova, nesigurnosti naših podataka u kojima velike kompanije prelaze granice prikupljanja, u kojima su žene i ranjive skupine ugrožene rastom radikalne desnice… Nažalost, to je naša stvarnost i mi smo najbolja opcija za one koji dijele te strahove i žele promjenu u novom smjeru, a mislimo da takvih ima puno.
U cilju ženska prava i prava ranjivih skupina tražite strožu zakonsku regulaciju zaštite žena od seksualnog i fizičkog nasilja, te osiguravanje potpune zaštite prava LGBTQIA+ zajednice i ostalih ranjivih skupina. Navodite i obrazovanje o rodnoj i spolnoj raznolikosti. Upravo obrazovanje o navedenim temama je neprestano područje ideoloških borbi u RH. Trenutno je u tijeku i kampanja #Zaštošutimo 3.0. kojom se traže konkretni rokovi za vođenje sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja u zagrebačke škole. Ono bi uključivalo neke od stvari koje i vi navodite u programu – seksualno nasilje, rodnu ravnopravnost, LGBTQIA+ teme i sl. Kako nam politike koje se donose na razini EU mogu pomoći da djeca i mladi u RH konačno dobiju sveobuhvatnu edukaciju o navedenim temama temeljenu na znanstvenim i stručnim dokazima, statistikama, dokumentima i sl.?
Drago mi je da ste to pitali. EU strategija za rodnu ravnopravnost promovira ravnopravnost spolova u svim državama članicama EU, uključujući i Hrvatsku. Daje okvire i smjernice za uvođenje edukativnih programa u školama koji će podučavati djecu i mlade o ženskim pravima i ravnopravnosti spolova. EU ima i direktive koje osiguravaju minimalne standarde za zaštitu žrtava nasilja u državama članicama. EU fondovi za socijalnu inkluziju, fondovi poput Europskog socijalnog fonda Plus mogu se koristiti za financiranje programa i projekata koji promiču ravnopravnost i zaštitu LGBTQIA+ osoba te drugih ranjivih skupina. Da bi sve te politike bile učinkovito implementirane u Hrvatskoj, postoje razni mehanizmi, npr.; ključno je osigurati da hrvatski zakoni budu u potpunosti usklađeni s EU direktivama koje se odnose na zaštitu žena, LGBTQIA+ zajednice i drugih ranjivih skupina, ali ne samo to, nego i uspostaviti mehanizme za nadzor i provedbu zakona kako bi se osigurala njihova učinkovitost.
Integracija u kurikulum je krucijalna – uvođenje programa o ljudskim pravima, ravnopravnosti spolova i pravima ranjivih skupina u školski kurikulum, ali i obuka nastavnika – kako bi se osigurala kvalitetna edukacija. Isto tako, osigurati financijsku podršku organizacijama civilnog društva koje rade na zaštiti i promociji prava žena, LGBTQIA+ osoba i drugih ranjivih skupina te javna kampanja za podizanje svijesti (tu su društvene mreže itekako korisne, što god neki rekli) plus informacijski centri koji pružaju resurse za edukaciju javnosti o ovim temama.
U istoj točci programa tražite i plaćeno menstrualno bolovanje za žene koje osjećaju teže menstrualne bolove. Postoji li gdje takva praksa i na koji se način provodi?
Da, menstrualno bolovanje već postoji u nekoliko zemalja i korporacija širom svijeta u raznim oblicima. Npr. u nekim zemljama žene imaju pravo na uzimanje slobodnih dana za vrijeme menstruacije, ali poslodavci nisu obavezni isplatiti te dane, u nekima žene mogu samo obavijestiti svoje poslodavce o potrebi za slobodnim danom bez potrebe za medicinskim dokazom. Španjolska je uvela plaćeno menstrualno bolovanje – žene moraju dobiti liječnički certifikat koji potvrđuje potrebu za bolovanjem zbog teških menstrualnih bolova, a poslodavci su obavezni isplatiti te dane. Dakle – vi u većini slučajeva možete doći kod doktora, objasniti mu situaciji i tražiti bolovanje, ali veći problem je u stigmi koju to izaziva kod poslodavaca. Kada bi postojala snažnija javna kampanja i kada bi to bilo efikasno stavljeno na dnevni red, stvari bi bile drugačije – to je ono što mi želimo.
Da je menstruacija i dalje stigma, pokazuje i nedavno istraživanje Udruge Pariter koje je pokazalo da RH ima ozbiljan problem menstrualnog siromaštva. Više od 36% žena kupuje manje kvalitetne uloške jer su jeftini, štedeći tako na vlastitom zdravlju i ugodnosti, a više od 10% nema dovoljno potrepština tijekom menstruacije. Veoma blizu tog problema je i problem koji vi adresirate u kampanji – tzv. pink tax, čiju zabranu tražite. O čemu se točno radi i kako možemo riješiti navedene probleme?
Pink tax odnosi se na višu cijenu proizvoda i usluga koje su marketinški ciljane prema ženama u usporedbi s njihovim ekvivalentima koji se ciljaju prema muškarcima. Uklanjanje pink taxa važno je jer promiče ekonomsku ravnopravnost i sprječava rodno bazirano financijsko opterećenje. Želimo osigurati da proizvodi od običnih crnih čarapa pa do igračaka za djecu, nisu skuplji samo zato što su marketinški predstavljeni kao ‘ženski.’
EU može osigurati financijska sredstva za nabavu i distribuciju besplatnih menstrualnih proizvoda u školama, sveučilištima, javnim ustanovama i sl. kroz fondove kao što su Europski socijalni fond Plus (ESF+) ili npr. kroz direktive koje bi obvezale sve države članice da osiguraju besplatne menstrualne proizvode u javnim ustanovama. Isto tako, EU može predložiti harmonizaciju poreznih stopa na menstrualne proizvode kako bi se osiguralo da su te stope niske ili da se proizvodi oslobode poreza u svim državama članicama. Slično je i s uvođenjem direktive koja zabranjuje diskriminaciju cijena na temelju spola, EU ima mogućnost osigurati financijsku podršku onima koji proizvode bez pink taxa kroz programe kao što su Program za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća. Sigurno bi bilo korisno i organizirati konferencije i radionice za razmjenu najboljih praksi među državama članicama, a države članice trebaju prilagoditi svoje nacionalne zakone kako bi se uskladile s novim direktivama EU.
Mlada ste osoba i mlada ste žena. U političkoj areni nema dovoljno mladih osoba, a vidjeli smo da se i kvote o zastupljenosti žena neprestano krše. Uz to, već na dan konstruiranja Sabora, komentirala se odjeća ono malo žena koje čine novi saziv. Koliko ste vi često na udaru stereotipa i seksističkih komentara? I kako mlada osoba, i kao mlada žena.
Da, do sad nisam bila svjesna koliko je put žena u politici kontroverzan, a pogotovo mladih žena. Posebno kada se kao mlada žena kandidiram za visoku političku poziciju. Iskreno, vrlo je teško nositi se s tim pritiskom, no sada vidim koliko je ovakav angažman ustvari potreban. Trudim se da se s tim nosim održavajući profesionalnost i fokusirajući se na svoj rad i ciljeve. Vjerujem da rezultati i odlučnost mogu prevladati bilo koje predrasude i trudim se podići svijest o tome putem svojih društvenih mreža. Zašto me ne bi mogle zanimati i politika i moda? Čemu ili-ili?
I za kraj – kako motivirati mlade (a i nas malo starije) da izađu na birališta? Kako srušiti mit da su ovo izbori koji nas se „ne tiču“?
Ma svakako sve treba motivirati da izađu na birališta! Ne znam tko bi bio zadovoljan s političkom situacijom u kojoj se sve svodi na prepiranja, ego-natjecanja i podmetanja. Mislim da je ovaj intervju i odgovori ovdje dokaz koliko nas se EU svih tiče! Ako želite nekoga tko ima program i konkretne ciljeve, ako želite promjenu i vjerujete da su mladi budućnost – zaokružite 21. u nedjelju!
Sigurne smo da su vas odgovori GEN Z liste potaknuli na razmišljanje i aktivaciju. No, ako vam treba dodatni podsjetnik zašto je važno 9. lipnja izaći na birališta – kliknite ovdje.
