Snježana Mekota, vijećnica u trećem mandatu u Gradskom vijeću Poreča rođena je 1949. u Rijeci, gdje je završila prvi stupanj Ekonomskog fakulteta. Još u gimnaziji je 1967. godine primljena u SK i odmah su joj povjerili dužnost blagajnice. Kaže da joj je bila fora odlaziti u zbornicu i naplaćivati članarinu od profesora. Radila je u opatijskom Kvarner expressu, riječkom Gradšpedu, koparskom Triglav osiguranju, gdje je bila sekretar organizacije SK jer je, kaže, tada sekretarica značila nešto sasvim drugo. U Poreč je došla uhodati novu poslovnicu, upoznala budućeg supruga i ostala, a danas je regionalna voditeljica Generali osiguranja. I potpredsjednica gradske organizacije SDP-a, te konstantno najaktivnija vijećnica, s najviše postavljenih pitanja i izrečenih kritika i replika, čak i u vrijeme kada je SDP bio koalicijski partner lokalnom IDS-u.
Kaže da je prvi puta bila kandidatkinja na listi na prvim izborima u samostalnoj Hrvatskoj jer nije bilo dovoljno kandidata, pa je uskočila učiniti uslugu. “Naši najjači igrači u stranci su se razbježali i ostala je samo mala jezgra nekadašnjih članova SK. Mislim da sam bila na posljednjem mjestu na listi, u svakom slučaju negdje na kraju. Od tada sam u dva mandata birana za tajnicu, pa zamjenicu predsjednika gradske organizacije, a s tim je funkcijama išlo i bolje mjesta na listi”, ironično priča Mekota koja je na lokalnim izborima prošle godine nosila stranačku listu. Članica je gradskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova.
Kako ocjenjujete politički, društveni i ekonomski položaj (većine) žena u Vašoj županiji?
U 2007.g. provedeno je u Hrvatskoj istraživanje o tome kako se doživljava idealna žena. Odgovori su se razlikovali po regijama, a Istra je, nažalost, imala najslabiji postotak od svih regija (35%), kod odgovora koji je pretpostavljao poslovnu, politički i javno angažiranu ženu kao idealnu. Stoga nije čudno da nemamo niti jednu gradonačelnicu. U predstavnička tijela je izabrano više žena nego u prošlom mandatu, što je donekle zasluga i kampanje koju je prije sastavljanja lista proveo Centar za građanske inicijative uz pomoć članica povjerenstava za ravnopravnost spolova širom Istre. Međutim, patrijarhalni mentalitet u Istri se očito sporo mijenja. To je najvidljivije na seoskim domaćinstvima, gdje žene uz radove na okućnici i oko stoke, obavljaju sve kućanske poslove, jer je za muškarce to sramota, a odluke oko proizvodnje i investicija donose uglavnom muškarci. Žene u Istri imaju u prosjeku 14% manje plaće od muškaraca, a u tijelima odlučivanja sudjeluju sa 29%, iako u strukturi stanovništva participiraju sa 51%.
Koje su, po Vašem mišljenju, prioritetne aktivnosti koje treba poduzeti za poboljšanje položaja žena u Vašoj županiji (gradu)? Što će se od toga naći u proračunu za 2010. godinu?
Da bi se ženi omogućilo bolje uključivanje u društveni život, treba je osloboditi dijela svakodnevnih kućanskih obveza. To je moguće na dva načina: podjelom poslova sa životnim partnerom i aktivnošću zajednice na svim nivoima oko organiziranja brige za djecu i starije članove obitelji. Nedostatak jaslica, vrtića i škola veliki je problem cijeloj obitelji, ali ako zbog toga netko treba napustiti posao, to će, naravno, biti žena. U Poreču već godinama čekamo na gradnju škole i vrtića, jer je stara škola prekapacitirana, a mnogo djece ostaje neupisano u vrtiće. Ja se zalažem za sufinanciranje privatnih vrtića kako bismo im omogućili da se razvijaju i funkcioniraju na isti način kao i gradski vrtići, jer rade isti posao i zadovoljavaju dio potreba za smještajem. U proračunu su osigurana sredstva za sufinanciranje plaća zaposlenih u privatnim vrtićima, ali za školu ni u ovoj godini nije bilo sredstava. Pokušava se pronaći model financiranja, međutim Grad je prošlu godinu završio s debelim gubitkom i treba pričekati prihode od prodaje zemljišta da bi se počelo razmišljati o novoj školi. Kao članica gradskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova, mogu se pohvaliti da smo prvi u Istri organizirali sklonište za žene, žrtve nasilja i da se to sklonište financira iz proračuna. Također smo još 2005.g. pokrenule program besplatnih mamografskih pregleda za žene. Danas sve žene iznad 40 g. života imaju pravo na besplatan pregled koji se također financira iz gradskog proračuna.
S obzirom na novi odnos između predstavničke i izvršne vlasti, jeste li zadovoljna ulogom gradskog vijeća u kreiranju lokalnih politika?
Svi se još učimo i privikavamo na novi način funkcioniranja gradske vlasti. Članovi vijeća do sada nisu bili dovoljno informirani o aktivnostima gradonačelnika između dvije sjednice. To sam pitanje pokrenula na zadnjoj sjednici vijeća i gradonačelnik je obećao da će ubuduće objavljivati svoje aktivnosti i odluke na službenim stranicama Grada. Sastav vijeća, nažalost ne omogućuje konstruktivnu raspravu, jer koalicija ima 15 od 19 vijećnika, pa se sve dogovara na stranačkom klubu IDS-a. Ipak mi se čini da je u ovom mandatu manje napetosti (ja sam članica vijeća u trećem mandatu) i da su vladajući skloniji prihvatiti sugestije oporbe. Možda je razlog tome loša financijska situacija, koju je oporba prognozirala, a vladajući negirali do zadnjeg časa. Sada je potrebna suradnja svih u vijeću da bi se prevladali problemi.
Žene čine 40-ak posto vijećnika u porečkom Gradskom vijeću. Kako surađujete, pogotovo kod donošenja odluka koje bitno utječu na ravnopravnost spolova?
Pokušala sam lobirati među ženama u vijeću da zajedno tražimo rodno osjetljiv jezik u novom gradskom Statutu, ali nisam uspjela. Članice vladajuće koalicije su tražile mišljenje svoga kluba, umjesto da su se međusobno dogovorile i zahtijevale od muških članova da ih podrže. Kada se na Vijeću o tome glasovalo, niti jedna nije podržala prijedlog. Dakle, u našem vijeću žene nisu dovoljno osviještene da oko nekih pitanja surađuju bez obzira na stranačku pripadnost.
