Razgovor

Poduzetnice, iziđite na izbore!

Poduzetnice, iziđite na izbore!

Prenosimo intervju predstojnice Ureda za ravnopravnost spolova mr.sc. Helene Štimac Radin objavljen na portalu poduzetna.hr

PODUZETNA: Kakvo je stanje na lokalnoj razini što se tiče zastupljenosti žena u političkim strankama, odnosno na pozicijama u lokalnoj vlasti?

Vladin ured za ravnopravnost spolova krenuo je s kampanjom za promicanje veće zastupljenosti žena na predstojećim lokalnim izborima u svibnju ove godine. Naziv kampanje, kao i ovog spota je “Uravnotežimo se!”. U njemu pozivamo na ispunjenje zakonske obveze od najmanje 40% zastupljenosti žena na stranačkim listama.
U Hrvatskoj imamo svega 12,9% vijećnica. Toliko ih je izabrano na lokalnim izborima 2005. godine. Nakon lokalnih izbora 2001. bilo ih je 11,5%, a dinamika povećanja za 1,4% po izbornome ciklusu poražavajuća je!
 
Naša je kampanja usmjerena na senzibiliziranje i edukaciju kako javnosti, tako i vodstava stranaka. Na ovim izborima imamo blizu 600 jedinica lokalne samouprave, i u svakoj jedinici će biti veliki broj lista. To je ogroman broj građana koji su uključeni u izborni proces. Želimo podsjetiti sve one koji sad sastavljaju liste, da moraju voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškog i ženskog spola, da moraju poštivati zakonsku obvezu.
Cilj cijele kampanje je da se znatno poveća udio žena u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave nakon izbora u svibnju 2009. godine.

Nedavno smo održali okrugli stol s pitanjem što učiniti da se poveća zastupljenost žena na lokalnoj razini. Na okruglom stolu gotovo je konsenzusom iznesena ocjena da je stanje izuzetno zabrinjavajuće kad govorimo o udijelu žena na lokalnoj razini. Primjerice, u općinskim vijećima sjedi samo oko 8% žena, što znači da su žene zapravo, ako govorimo samo o općinama, gotovo u potpunosti isključene iz procesa donošenja odluka.

PODUZETNA: Što se treba učiniti sada prije lokalnih izbora kako bi se ovaj nezavidan broj povećao, a što dugoročno?

Pri sastavljanju izbornih lista mora se uvrstiti najmanje 40% žena. To je ono što su političke stranke dužne napraviti prema zakonu. Na prošlim izborima 2005. godine bilo je svega 19% kandidatkinja. Dakle, mi sad moramo imati najmanje 40% kandidatkinja da bi došlo do povećanja s ovih 12,9% na značajnije viši postotak.

Mediji bi kratkoročno trebali djelovati informativno-edukativno, u tom smislu da prvo informiraju o postojećoj zakonskoj odredbi, jer mnogi uopće ne znaju da Zakon o ravnopravnosti spolova postoji, a kamoli da su ga pročitali i vidjeli. Dakle, prvo informirati, drugo, educirati, i na kraju, tijekom izbora pratiti i komentirati liste na kojima nisu uvrštene žene. Ako televizija prati medijsku kampanju u svojim programima, bilo bi za očekivati da se, ako na nekoj listi nema žena, pita onoga tko predlaže listu, kako može to tumačiti, zašto nije poštivao zakonsku odredbu. Dakle, tu je važno istaknuti ulogu medija.

Dugoročno je potrebno djelovati u različitim područjima društvenog života, naravno, obrazovanje je tu jako bitno. Važno nam je obrazovanje koje ne uključuje stereotipe o muško-ženskim ulogama. S takvim je obrazovanjem potrebno krenuti od najranije dobi, već od vrtića, kroz osnovno školstvo i tako dalje. Zakon također propisuje ovu obvezu obrazovnim ustanovama, da ne smije sadržajno, u nastavnim planovima i programima, producirati stereotipe o muško-ženskim ulogama. Dugoročno je potrebno djelovati na uspostavljanju stvarnih odnosa ravnopravnosti između muškaraca i žena, primjerice na tržištu rada. Žene čine, kao prvo, većinu nezaposlenih, oko 60%, drugo, uglavnom su sektorski segregirane – rade u društvenim djelatnostima gdje su prosječne plaće manje, ili najniže – tekstilna industrija, školstvo, zdravstvo, administracija.

U Zakonu o ravnopravnosti spolova postoji cijelo jedno tematsko područje koje se tiče upravo zabrane diskriminacije na području rada i zapošljavanja. Također se traže jednake plaće za jednaki posao, te se zabranjuju i drugi oblici diskriminacije, primjerice, s obzirom na pristup zapošljavanju, u samom procesu rada, po pitanju napredovanja, itd.

Novost je da se u državnoj službi sva zanimanja, prema novom Zakonu, moraju navoditi u muškom i u ženskom rodu. Što se tiče radnih mjesta, nedavno smo dobili novu Nacionalnu klasifikaciju zanimanja koja po prvi put navodi sva zanimanja u muškom i ženskom rodu. Važno je uklanjanje i seksizma u jeziku, jer bitno utječe na proces osvještavanja o rodnoj ravnopravnosti.

Ako žene navode zanimanja u ženskom rodu, a ne kao što je to još uvijek prevladavajući običaj u muškom, znači da je svjesna i svoje pozicije u društvu.

PODUZETNA: Za kraj – većina posjetitelja naše web stranice svakako su žene – koja je Vaša poruka, ili preporuka njima?

S obzirom na to da se nedavno raspravljalo kako će jedan od fenomena ovih izbora biti taj da će biti dosta nezavisnih lista koje će predvoditi poduzetnici, moja poruka ženama poduzetnicama je da također razmisle da se možda u pojedinim općinama, gradovima i tako dalje, uključe u izborni proces svojom nezavisnom listom.

Pozivam poduzetnice da iziđu na izbore, da se kandidiraju, predlažem da krenu direktno u borbu sa svojom nezavisnom listom, jer, ako su u stanju uspješno voditi poduzeće i firme, zašto ne bi bile uspješne i na samim izborima kao nositeljice liste? Zašto da govorimo da je fenomen ovih izbora da se pojavljuju muškarci poduzetnici s nezavisnim listama, kad možemo imati i žene poduzetnice s nezavisnim listama? Eto, to je moja poruka.

preuzeto sa: www.poduzetna.hr