Sa stavom

19.10.2015. 12:35:44 - Ana Brakus i Jelena Tešija

40 posto i dalje nedosanjani san

To što 'Hrvatska raste' ne znači da raste i broj žena na listama

Nakon što je Državno izborno povjerenstvo ipak upozorilo kako će se kažnjavati predlagatelje kandidacijskih lista za parlamentarne izbore na kojoj ne bude minimalno 40 posto podzastupljenog spola, Libela je još prošlog tjedna kontaktirala dvije najveće političke stranke kako bismo dobile odgovor tko će se pridržavati rodne ravnopravnosti, barem na papiru, a tko će radije platiti ovu 'sitnu nelagodu' i zadržati politiku zatvorenom muškom igrom.

Na upit hoće li poštivati odredbe Izbornog zakona, ali tumačenje Ustavnog suda prema kojem se sankcije aktiviraju već na ovim parlamentarnim izborima odgovor od Hrvatske demokratske zajednice na čiju smo adresu upit poslale, odgovor još uvijek nismo dobile. Međutim, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica jučer je izjavila na skupu Žene zajedno – Za jaku Hrvatsku: "'Dok sam bila mlađa nisam bila zagovornica kvota. Što sam starija, sve sam više za kvote jer se žene same nisu uspjele dovoljno nametnuti osim pojedinačnih slučajeva. Kvote su stoga jedini način da liste budu ravnomjerno raspoređene, ali nisam sigurna da će HDZ ispuniti kvotu od 40 posto žena na listama za Sabor".

"Činjenica je da ima žena, kvalitetnih žena, ali nisam sigurna da ćemo uspjeti ispoštivati postotak od 40 posto. To onda neće biti dobra poruka i žao mi je zbog toga", dodala je kao da priprema i javnost i vlastite birače/ice da HDZ kvote neće ispoštovati.

S druge strane, od SDP–a, točnije, Gordane Sobol, predsjednice Foruma žena u prošlu srijedu, 14. listopada dobile smo odgovor: "SDP će, zajedno sa svojim koalicijskim partnerima, u svim izbornim jedinicama poštivati odredbu o najmanje 40 posto zastupljenosti oba spola. Ova odredba ispoštivala bi se i bez obzira na odluku DIP-a jer smo i do sada bili predvodnici što se tiče broja žena u Saboru, ali i općenito u političkom životu Hrvatske".

Pitale smo i smatraju li u SDP –u kako je predviđena sankcija od 50.000 kuna dostatna te osiguravaju li jednaki tretman takozvanih većih i manjih stranaka čije financijske mogućnosti, zasigurno, nisu na istom nivou.

"Smatramo da je sada bitnije gledati ovu odluku kao konačno jedan konkretan korak u pokušaju da se na ovim izborima poveća i broj žena na listama, a vjerujemo i broj žena u Saboru, mada i dalje smatramo da je najučinkovitija sankcija neprihvaćanje listi. Iznos od 50.000 kn po svakoj izbornoj jedinici i nije mala svota i sigurni smo da će se i veće i manje stranke, kao i nezavisne liste, itekako potruditi da poštuju zakon i time izbjegnu plaćanje kazne", odgovorila nam je tada saborska zastupnica Gordana Sobol.

No, s obzirom na objavljene kompletne liste SDP –a u 10 izbornih jedinica, jasno je  kako obećavano poštovanje kvote nije ispunjeno.

Naime, u X. izbornoj jedinici SDP – ova lista ima samo 28 posto žena. Četiri žene koje se na toj listi i nalaze zauzele su 10. mjesto (Ivana Marković), 11. mjesto (Tonka Ivčević), 12. (Luce Gvozden (kandidatkinja HSU-a)) te 14. mjesto (Ljubica Brailo).

Taj nam je obrat Gordana Sobol danas komentirala riječima kako "u X. izbornoj jedinici nije ispoštovana kvota", no napomenula je i da liste "ovise i o koalicijskim partnerima."

"Ne može samo SDP biti odgovoran", rekla nam je. "Sankcije su rizik koji je stranka preuzela na sebe.", dodaje, a "nada se kako će žene ući kao zamjene".

Žene na začelju lista nije fer pozicija

Tonom poput objave na njezinom Facebook profilu, ovu situaciju za Libelu komentirala je i komunikacijska stručnjakinja Aleksandra Kolarić.

"Deset lista i samo jedna žena na prvom mjestu. Samo se 17 žena nalazi među prvih 9 mjesta na izbornim listama SDP –a od ukupno 68 kandidata/kinja. Uspoređujemo li to s rezultatima iz 2011., a oni sigurno neće biti bolji, barem četiri žene nalaze se na takozvanim marginalnim pozicijama s kojih neće ući u Sabor. Zato možemo govoriti o samo 13 žena koje imaju nekakvu šansu", naglasila je Kolarić.

"Vodstvo SDP-a provodi konzervativnu, patrijarhalnu dominaciju u kadrovskoj politici. Djela to, za razliku od ispraznih riječi, jasno pokazuju. Žene su tretirane kao 'ukras' od vodstva stranke. Baš kao i u drugim slučajevima gaženja socijaldemokratkih vrijednosti i u ovom slučaju, svi šute.  Pozivam Gordanu Sobol, predsjednicu Foruma žena, interesne organizacije žena u SDP-u, da javno objasni članstvu i glasačima što je učinila da se izbori za 'pola neba, pola zemlje i pola moći', tj. za veću prisutnost žena na ulaznim pozicijama na listama", rekla je Aleksandra Kolarić za Libelu.

Prema riječima Kolarić, kvotama se manipulira kako bi određene stranke prikazale kako su one rodno osviještene i podupiru političku participaciju žena, no takvo uključenje podržavaju sve dok se žene nalaze na marginama političkog odlučivanja.

Blago sankcioniranje

Kada smo prije nekoliko tjedana pisale u odluci Ustavnog suda objasnile smo kako postoji i optimističnije tumačenje preseude koje se može očitovati pozivanjem na Zakon o ravnopravnosti spolova koji člankom 35. predviđa financijske sankcije (od 50.000 kuna po izbornoj listi) ukoliko se zakonom nametnute kvote koje bi na svakoj listi trebale osigurati minimalno 40 posto pripadnika, odnosno, pripadnica muškog i ženskog spola.

Naglasile smo kako takvo stajalište ne bi bilo sukladno postojećem shvaćanju Hrvatskog sabora koji je u kontekstu lokalnih izbora 2013. godine zauzeo stajalište da se financijske sankcije propisane Zakonom o ravnopravnosti spolova sasvim sigurno neće primjenjivati do parlamentarnih izbora 2019. godine. Bio je to jedan od glavnih razloga zašto je Vlada predložila, a Sabor usvojio sada ukinutu odredbu o nevaljalosti.

Kako smo tada navele, činjenica da Ustavni sud nije ukinuo dio odredbe koji se odnosi na kvotu od 40 posto te da je ona i dalje važeći dio Izbornog zakona nameće logički zaključak da se sankcije iz Zakona o ravnopravnosti spolova primjenjuju od ovih parlamentarnih izbora.

Pojednostavljeno – s obzirom na to da je u Izbornom zakonu zadržana odredba kojom se propisuje kvota od minimalno 40 posto podzastupljenog spola, automatski se moraju aktivirati sankcije kojima se poštivanje te odredbe i garantira.

Logički se, dakle, nameće zaključak da se 2019. godina kao godina od kada će se primjenjivati kvote (što je određeno shvaćanjem Hrvatskog sabora) više ne može primjenjivati sukladno promjenama Izbornog zakona. Upravo takvo tumačenje može se isčitati iz paragrafa 117.1 odluke Ustavnog suda u kojem je navedeno sljedeće: "Suprotno tome, ZID –om ZIZHS –a/2015 propisana je obaveza sastavljanja kandidacijskih lista s najmanje 40 posto pripadnika svakog spola već na izborima za 8. saziv Hrvatskog sabora, to jest na izborima 2015. godine".

Upravo takvo tumačenje ponudio je Ustavni sud i u Sažetku odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske objavljenom na njihovim stranicama u kojoj se jasno navodi kako je 'u odluci Ustavnog suda određeno da na snazi ostaje zakonska obaveza prema kojoj na kandidacijskim listama mora biti najmanje 40 posto pripadnika svakog spola' te se jasno navodi da 'na parlamentarnim izborima 2015. vrijedi zakonska obaveza (...), a predviđena je i kazna za nepoštovanje te obaveze'.

Prekršajna odgovornost po Zakonu o ravnopravnosti spolova

Za takvo tumačenje odluke Ustavnog suda, očito je, odlučilo se i Državno izborno povjerenstvo (dalje u tekstu DIP) koje je svoje stajalište izrazilo Priopćenjem o zastupljenosti muškaraca i žena na kandidacijskim listama u I. - XI. izbornoj jedinici, objavljenog na službenim stranicama DIP -a.

Naime, u samom priopćenju DIP tvrdi kako će stranačke i neovisne liste na izborima za Hrvatski sabor na kojima ne bude zastupljeno 40 posto pripadnika oba spola podlijegati prekršajnoj odgovornosti kako je to i predviđeno temeljem članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova. 

U odgovoru na pitanje tko je točno zadužen za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede već više puta spomenutog članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, DIP kaže kako će 'o eventualnoj povredi odredbe obavijestiti Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, a u skladu s 38. člankom Zakona o ravnopravnosti spolova te Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje je kao ovlašteni tužitelj, temeljem članka 109. stavka 1. Zakona o prekršajima nadlaženo za pokretanje prekršajnog postupka'.

Takvo tumačenje potvrdila nam je i glasnogovornica Državnog odvjetništva RH Martina Mihordin koja je za Libelu izjavila 'po pisanim obavijestima i podnescima Državnog izbornog povjerenstva postupaju nadležna državna odvjetništva kao jedan od ovlaštenih tužitelja (uz tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima i oštećenike) slijedom čega Državno izborno povjerenstvo obavještava nadležno državno odvjetništvo radi daljnjeg postupanja'.

 Sankcija kao magla koja skriva neravnopravnost

Jasno je, dakako, da prilikom slaganja izbornih lista postoje minimalno dvije kalkulacije – prva, usklađivanje želja i potreba koalicijskih partnera te prihvaćanje njihovog obećanja o poštivanju kvota kao zadane stvari" ali i druga da prvih nekoliko imena na listama, u konačnici, i tako neće sjediti u Saboru već će postati dio izvršne vlasti.

No, sankcioniranje lista koje nisu zadovoljile kvote od najmanje 40 posto podzastupljenog spola na ovakav način ostavlja privid zagovaranja rodne ravnopravnosti u političkoj areni. Ovakav propis, koji se već nekoliko izbornih ciklusa odgađa i fleksibilno tumači od različitih političkih aktera pa do nadležnih tijela, neće nametnuti ili pak osigurati da  stranke koje bi radije platile 'siću' od 50.000 kuna (realno, to su otprilike dvije saborske plaće) daju priliku ženama iz svojih redova.  Upravo je to glavni razlog postojanja kvota – naime, kvote na izbornim listama nisu ni zamišljene tako da automatski povećaju broj žena u Saboru. Zamišljene su na način da tjeraju upravo političke stranke da žene uključuju u proces slaganja izbornih lista, da se žene aktiviraju kao članice stranke. Ideja je da politička stranka dijelom postane 'ovisna' o ženama i njihovoj volji da sudjeluju na izborima – kvote, dakle, osnažuju položaj žena u stranci, a zbog toga što su ključan faktor funkcioniranja stranke povećava se njihov broj u Saboru. Upravo iz tog razloga, uspješnost kvota u zemljama koje ih imaju procjenjuje se nakon drugih, a pogotovo nakon trećih izbora. Razlog je jasan. Žene kroz desetak godina osnaže svoj položaj u stranci i uspijevaju izgurati staru gardu zastupnika koja je dominantno muška.

Kada će političke stranke u Hrvatskoj, lijeve, desne, velike ili malene, to shvatiti i početi primjenjivati neizvjesno je. Jedino što je u potpunosti jasno da će u ovom sazivu Sabora politika i dalje ostati isključivo muška igra.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tagovi: aleksandra kolarić, dorh, državno izborno povjerenstvo, hdz, hrvatska, izbori, izbori 2015, parlamentarni izbori, politička participacija žena, rodne kvote, sdp, ustavni sud

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM