Sa stavom

17.05.2016. 10:47:31 - Gillian Branstetter (everydayfeminism.com)

Što učiniti?

Predrasude koje odbijaju djevojke i žene od STEM - a

Nećete svaki dan dobiti savjet o odgoju djeteta od čovjeka "teškog" 36 milijuna dolara. Ali upravo se to dogodilo Darlene Hackemer Loretto koja je odgovorila na Facebook objavu Marka Zuckerberga kako želi izgraditi dom kojim će u potpunosti upravljati umjetna inteligencija.

"Uporno potičem svoje kćeri da izađu sa štreberom iz škole", napisala je Loretta u dobroj namjeri. "Možda ispadne da je idući Mark Zuckerberg!" 

Zuckerberg, možda svjestan velike rodne raznolikosti u svojoj tvrtki, odgovorio joj je poticajno i iznenađujuće:"Bilo bi još bolje potaknuti ih da 'budu' štreberice u svojoj školi", odgovorio je Zuckerberg, "pa da postanu iduće uspješne izumiteljice!"

To nisu samo riječi izvršnog direktora Facebooka i novopečenog oca. Nakon objave izvješća o rodnom diverzitetu, prema kojem je u Facebooku 69 posto zaposlenika muško, div društvenih mreža razotkrio je ambiciozan plan poboljšanja sustava zapošljavanja i suradnju sa sveučilištima kako bi u svoje redove uveo raznolikiju radnu snagu. To uključuje mrežu od preko 200 fakulteta s ciljem izgradnje sustava "Lean In Communities" koji bi okupljao žene čiji su glavni predmeti iz područja STEM-a* i poticao pozitivniju atmosferu (odnosi se na kontroverznu kovanicu Sheryl Sandberg, direktorice proizvodnje u Facebooku, koja potiče žene da na radnom mjestu budu asertivnije).

Okupljanje inženjerki i programerki iznenađujuće je važan korak u nastojanju da se promijeni demografija Silicijske doline. Proteklih nekoliko godine brojne su utjecajne tehnološke kompanije – poput Googlea i Twittera – objavile statistike vezane uz rodnu i rasnu raznolikost. Prema njima ispada da su brojke mnogo niže nego što bi se očekivalo od ekonomskog sektora koji se tradicionalno smatra progresivnim. U Googleu žene zauzimaju tek 30 posto radnih mjesta, a ni Twitter nije ništa bolji. U starijim kompanijama te vrste, poput Microsofta i Intela, omjer je otprilike jedna žena na četiri muškarca.

Iako žene čine više od polovice sveukupne radne snage, prema Ministarstvu trgovine (Department of Commerce), zauzimaju samo jednu četvrtinu radnih mjesta s područja STEM-a. Razlozi nejednakosti brojni su i kompleksni, ali se generalno mogu svesti na ideju da "cure ne mogu biti štreberice za tehnologiju". Ovo se možda čini kao pretjerano pojednostavljivanje problema, ali upravo su zbog toga Zuckerbergove riječi podrške tako moćne.

Prema izvješću The American Association of University Women, jedan od ključnih faktora koji žene odvraća od STEM-a je uvjerenje (i kod muškaraca i kod žena), da studentice postižu ispodprosječne rezultate iz matematike i srodnih područja. Prema tom izvješću "djevojke smatraju da su njihove matematičke sposobnosti niže nego li to smatraju dječaci sa sličnim matematičkim sposobnostima". Dakle, čak i u visokoškolskom okruženju, gdje muškarci i žene pokazuju jednaku razinu uspješnosti, žene se i dalje doživljavaju kao manje sposobne od svojih muških kolega. "Ističući da djevojke i dječaci postižu jednake uspjehe u matematici i srodnim znanostima, roditelji i učitelji/ce mogu poticati djevojke da ispravnije procijene svoje sposobnosti", stoji u izvješću. 

Taj lažan osjećaj ispodprosječnosti dovodi do rodnog jaza koji se proteže kroz cijelu industriju tehnologije. Prema prošlogodišnjoj studiji, koju je objavila Organization for Economic Development (OECD), manja je vjerojatnost da će djevojke koje postignu jednako visoke rezultate na testovima kao i dječaci, pokazati interes za karijeru vezanu uz STEM. OECD smatra da je to velikim dijelom zbog nedostatka roditeljske podrške – roditelji iz zemalja u kojima je rodni jaz u području STEM-a veći, češće sumnjaju da bi njihove kćeri bile uspješne u takvoj industriji.

Pa, zašto cure ne mogu biti tehnološke štreberice? To zapanjujuće uvjerenje je ključni faktor u odvraćanju mladih žena od karijera u tehnologiji. Također, to dovodi do pretežito muškog tehnološkog sektora s kakvim smo danas suočeni/e. Najveća indikacija da je neko dijete budući/a inženjer/ka je rani interes za STEM predmete, i to već u nižim razredima osnovne škole. Ipak samo 2100 od 42 000 srednjih škola u Sjedinjenim Državama nudi napredne satove informatike. Također, vrlo malo žena, Latinoamerikanaca/ki ili Afroamerikanaca/ki na kraju odluči polagati test – 2014. godine u državi Montana test iz napredne informatike polagali su isključivo bijeli muškarci.

Što ranije bilo koja demografska skupina učenika dođe u doticaj s informatikom, veća je vjerojatnost da će se odlučiti baviti nekim područjem STEM-a. Zbog toga su se u posljednjih nekoliko godina organizacije poput Code Academy i Girls Who Code borile za organizaciju satova posvećenih osnovama kodiranja već u vrtićima. Istraživanja posvećena rodnom i rasnom jazu u tehnološkom sektoru često koriste izraz "propuštajuća cijev" – žene i manjine postepeno odustaju od akademskog obrazovanja koje bi ih vodilo prema karijeri u tehnologiji i mnogo im je teže takvu karijeru započeti kasnije.

Međutim, studija sveučilišta Duke, provedena prošle godine, kaže da je taj jaz u razini upornosti nestao, ako ga je ikad i bilo. To je dobra vijest ne samo iz očitih razloga, već i zbog toga jer znači da rano usmjeravanje na STEM područja ima veću šansu "uhvatiti" se kod mladih žena, a time se povećava i vjerojatnost da će nastaviti u tom smjeru kod odabira fakulteta i u potrazi za karijerom. Time se ne želi reći da mlade djevojke moraju samo vjerovati u sebe – posao je roditelja i učitelja da učenicama usade vjeru da i one mogu sve što mogu dječaci. Nedostatak samopouzdanja koji žene odvraća od tehničkih područja je kulturološki problem – studija American Economic Association pokazala je da su djevojčice druge generacije imigranata, čiji su roditelji iz zemalja u kojima vlada izraženija rodna nejednakost, postizale ispodprosječne rezultate u usporedbi s dječacima istog društvenog profila.

U Sjedinjenim Državama taj se problem perpetuira što se više implicitno i eksplicitno djevojčice odvraća od karijera u područjima u kojima je veća vjerojatnost bolje zarade i nude se brojnije mogućnosti. Prvi korak u dopuštanju da djevojke budu "štreberice", kao što Zuckerberg potiče, jest osiguravanje da im se uopće pruži ta mogućnost i to kroz proširivanje nastave iz kodiranja i napredne informatike diljem zemlje. Ipak, unatoč poticajima "s vrha", samo jedna od deset škola nudi predmete iz računalnog programiranja.

Žene sputava uvjerenje da postižu ispodprosječne rezultate u STEM područjima. Silicijska dolina je poznata po rodnoj diskriminaciji koje ima u izobilju, a započinje na sveučilištima. Prema izvješću Yalea iz 2012., postoji veća vjerojatnost da će profesori i profesorice dati nižu ocjenu kandidatkinjama za diplomska i postdiplomska zvanja. Uz rodni jaz, Silicijska dolina je postala ozloglašena i po svojoj "bro" kulturi, s brojnim tužbama za maltretiranje i diskriminaciju, koje su zaljuljale tlo pod nogama velikih tehnološki kompanija poput Tindera i Kleiner Perkins, fonda rizičnog kapitala.

Razbijanje tih lažnih pretpostavki i kulture otrovnog ponašanja na radnom mjestu može utjecati na ravnopravnije sudjelovanje žena u tehnološkom sektoru, ali sve to započinje od djevojaka. Zuckerbergov jednostavan ohrabrujući savjet nije samo tu da nas utješi – to je pravi ekonomski savjet koji ide na ruku borbi protiv rodne pristranosti putem STEM edukacije.

Danas, roditelji i učitelji/ce mogu pomoći u borbi protiv rodnog jaza u tehnološkoj industriji ne samo poticanjem djevojaka da budu "štreberice", nego i osiguravajući im mogućnost da iz toga stvore karijeru.Time se radi na diversifikaciji industrije koja je ustrajno muška te se pruža ženama više mogućnosti u traženju poslova sutrašnjice.

*STEM – science, technology, engineering, mathematics

Prevela i prilagodila: Petra Kos 

Tagovi: aauw, facebook, google, mark zuckerberg, predrasude, rodna diskiminacija, stem područja, sveučilišta, tehnologija i žene, twitter

Vezani članci:

Facebook komentari

Iz drugih medija

AEM