Sa stavom

razbijmo tabue: informacije i znanje mogu vam sačuvati zdavlje

Što zapravo znamo o HPV-u?

Što zapravo znamo o HPV-u?

Većina nas zna ponešto o HPV-u. Prve su nam asocijacije rak, seks i cjepivo s upitnikom. Kako bismo otklonili barem neke od upitnika, donosimo kratak informativni tekst[1] o tipovima humanog papiloma virusa, njegovim posljedicama i mjerama prevencije.

Humani papiloma virus (HPV) je najčešća viralna infekcija reproduktivnog sustava kojom se većina seksualno aktivnih osoba zarazi tokom života, čak i po nekoliko puta. HPV se prenosi putem vaginalnog, analnog ili oralnog seksa sa zaraženom osobom, ali i genitalnim kontaktom bez penetracije.

Postoji preko 100 vrsta HPV virusa, od kojih mnoge ne izazivaju nikakve probleme te se organizam od njih spontano očisti unutar nekoliko mjeseci do dvije godine. Neki tipovi HPV-a, tzv. nisko-rizični, uzrokuju genitalne bradavice i druge zdravstvene probleme, uključujući cervikalne intraepitelne neoplazije prvog stupnja (CIN1), dok mali dio visoko-rizičnih tipova uzrokuje većinu zloćudnih novotvorina na vratu maternice, a prvi se znakovi često pojavljuju dugo nakon zaraze.

Većina žena i muškaraca virusom se zarazi kratko nakon što postanu seksualno aktivne/i, a zarazne su i osobe koje ne pokazuju nikakve simptome.

Najčešći zdravstveni problemi uzrokovani nisko-rizičnim tipom HPV virusa – primjerice tipovi 6 i 11 – uključuju genitalne bradavice i respiratorne papilomatoze (tumore u respiratornom sustavu). Genitalne bradavice su vrlo zarazne, a njihova je pojava vrlo česta i u žena i u muškaraca, no mogu biti lako dijagnosticirane pregledom genitalija.Iako su genitalne bradavice i respiratorne papilomatoze rijetko smrtonosne, mogu izazvati značajne zdravstvene probleme.

Oko 13 tipova HPV virusa mogu u organizmu ostati dugotrajno te u konačnici uzrokovati karcinom, a oko 70 posto pretkancerogenih lezija i karcinoma vrata maternice uzrokovani su dvama vrstama HPV virusa – 16 i 18. U žena sa zdravim imunološkim sustavom karcinom vrata maternice razvija se 15-20 godina nakon zaraze virusom, dok se u žena s oslabljenim imunološkim sustavom, primjerice zbog zaraze HIV virusom, može razviti unutar 5-10 godina. Pretkancerogene lezije razvijaju se u karcinom ukoliko se ne počnu na vrijeme liječiti.

Karcinom vrata maternice je najčešća bolest povezana s HPV virusom, a gotovo svi slučajevi karcinoma vrata maternice uzrokovani su upravo zarazom HPV-om. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 270 tisuća žena umrlo je od karcinoma vrata maternice 2012. godine, od čega je do više od 85 posto smrti došlo u zemljama nižeg i srednjeg dohotka, budući da su karcinomi često dijagnosticirani u kasnijim stadijima zbog ograničenog pristupa testiranju. U razvijenim zemljama se pak pravovremenim otkrivanjem i liječenjem sprječava razvitak oko 80% slučajeva karcinoma raka vrata maternice. Upravo su zato važni redoviti pregledi, jer se pravovremeni reagiranjem mogu izbjeći značajne komplikacije.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da, prema epidemiološkim podacima iz 2011. godine, incidencija raka vrata maternice u Hrvatskoj iznosi 14,5/100.000 žena, a iste je godine 111 žena, odnosno 4,9/100.000, umrlo od raka vrata maternice. Nadalje, u publikaciji iz 2014. godine navode da je stopa incidencijeabnormalnosti u stanicama (carcinomain situ) vrata maternice koje mogu napredovati do invazivnog raka najviša u žena u dobi između 25 i 29 godina.

Osim karcinoma vrata maternice, postoje sve brojniji dokazi o povezanosti HPV-a s karcinomima anusa, penisa, vagine i vulve.

Dijagnoza

Pojava genitalnih bradavica najčešće upućuje na zarazu HPV virusom, no tipovi virusa koji uzrokuju bradavice  (nisko-rizični) najčešće ne uzrokuju i karcinome.

Najčešći način otkrivanja pretkancerogenih promjena i karcinoma na vratu maternice je putem Papa-testa. Ukoliko su takve promjene otkrivene, provode se daljnji testovi koji pokazuju jesu li one uzrokovane zarazom HPV virusom, te kojom vrstom virusa. Također, ukoliko su rezultati Papa-testa abnormalni, stanice vrata maternice se dalje testiraju kako bi se otkrilo jesu li abnormalnosti uzrokovane HPV virusom, odnosno tipovima HPV virusa koji uzrokuju karcinom. Ako se na Papa-testom utvrdi pojava cervikalne intraepitelne neoplazije (CIN 1 – blaga displazija, CIN 2 – srednje izražena displazija i CIN 3 – teška displazija), provode se daljnje pretrage kako bi se odredio adekvatan način liječenja.

Kod muškaraca genitalne bradavice također ukazuju na zarazu HPV virusom. Trenutno ne postoje redovni testovi na zarazu visoko-rizičnim tipovima HPV virusa za muškarce, no potiče se redovito provođenje analnog Papa-testa za muškarce koji stupaju u seksualne odnose s muškarcima, kako bi se na vrijeme spriječilo potencijalno oboljenje od karcinoma anusa.

Prevencija

Kao mjere prevencije, zdravstvene organizacije predlažu promociju i edukaciju o sigurnim seksualnim praksama, koje uključuju korištenje kondoma, naglašavanje mladima da ne postanu seksualno aktivni u preranoj dobi, te upozorenja o konzumiranju duhanskih proizvoda za koje se vjeruje da predstavljaju faktor rizika za razvitak karcinoma. Nadalje, neki predlažu i cirkumizaciju muških osoba te seksualnu ekskluzivnost pri upuštanju u seksualne odnose bez kondoma.

Od 2006. godine, dostupna su i cjepiva protiv HPV virusa, a do sredine 2016. godine 65 država omogućava takvo cijepljenje.

Cjepivo protiv HPV-a

Trenutno su dostupne tri vrste cjepiva protiv HPV-a koja štite od tipova HPV-a 16 i 18, koji uzrokuju karcinom – Cervarix,Gardasil (koji se još naziva i Silgard) i Gardasil 9. Uz to, Gardasil i Gardasil 9 štite i od tipova 6 i 11 koji su najčešći uzročnici genitalnih bradavica, a Gardasil 9 štiti i od dodatnih pet tipova koji uzrokuju karcinome.

Ova se cjepiva primaju u tri doze kroz period od 6 mjeseci. Daju se osobama između 9 i 26 godina starosti, s time da su puno efektivnija u organizmima koji nisu prethodno bili zaraženi HPV virusom, pa se preporuča cijepljenje mladih ljudi koji još nisu stupili u seksualni odnos, najčešće djevojčicama starim 11 i 12 godina, te dječacima od 9. pa sve do 26. godine života.

Kontroverze

Prema riječima Shobhe S. Hrishnan, liječnice i autorice nagrađivane knjige The HPV VaccineControversy: Sex, Cancer, God andPolitics, otkada je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) 2006. godine odobrila HPV cjepivo, njegovo je uvođenje bilo upleteno u medicinsku, društvenu, kulturnu i političku kontroverzu. Internet je otada preplavljen svjedočanstvima mladih djevojaka i njihovih roditelja koji tvrde da je zdravlje djevojaka teško narušeno te njihova kvaliteta života drastično smanjena nakon cijepljenja Gardasilom.  Medicinska struka je i sama podijeljenog mišljenja, pa dok neki uporno pokušavaju smiriti javnost i uvjeriti ljude u sigurnost i uspješnost ovog cjepiva, drugi tvrde kako ono može biti štetno te kako se opravdava zbog velikog profita farmaceutske industrije. Debata se nastavlja i desetljeće nakon što su prva cjepiva odobrena, te je 2016. godine izbila velika kontroverza oko Gardasil cjepiva, posebice u Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu.

HPV cjepivo u Hrvatskoj

Cjepivo protiv HPV-a stiglo je u Hrvatsku 2007. godine, kratko nakon što je izbačeno na svjetsko tržište, te se i hrvatska javnost i struka uključila u debatu o njegovoj efikasnosti odnosno štetnosti. Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr.sc. Ivana Pavić Šimetin tvrdi kako se odaziv cijepljenju u Hrvatskoj bitno razlikuje u različitim dijelovima Hrvatske, pa je u posljednjih sedam godina odaziv u Gradu Zagrebu dosegao 14 posto, a u Primorsko-goranskoj županiji čak 50 posto. U nadi da će se u Hrvatskoj postići 80-postotni odaziv kao u nekim zapadnoeuropskim državama, Hrvatski zavod za javno zdravstvo nabavio je 14 tisuća doza cjepiva protiv HPV-a, te uputio građanima javni poziv na besplatno cijepljenje.Naime, do kraja 2016. godine besplatno se Silgardommogu cijepiti sve osobe između 9 i 25 godina starosti, dok će od školske godine 2017./2018. besplatno (ali ne i obavezno)biti samo za učenice/ke 8. razreda osnovne škole. Nadalje, do kraja 2016. godine cijepljenje Cervarixom je besplatno za sve osobe starije od 25 godina.

______________________________

*Cilj ovog članka nije propagirati niti odgovarati ljude od cijepljenja, te upitnike vezane uz dobit i štetu HPV cjepiva nećemo ovdje rješavati. Namjera je bila generalno informiranje o HPV-u te poticanje zainteresiranih na daljnje istraživanje.