Iako se o njemu i govori i piše, rekla bih da prijateljstvo svejedno nije dovoljno zastupljeno, uzimajući u obzir težinu i važnost koju ima u našim životima. Primat u literaturi razne vrste uglavnom odnose obiteljski i partnerski odnosi.
A vrlo često su upravo prijateljice one koje svjedoče našim najtežim, najizazovnijim, ali i najznačajnijim i najljepšim trenucima.
Brojni su bili trenuci u kojima su mi upravo prijateljice pružale potrebnu podršku, pomoć, ohrabrenje i ono potrebno, sigurno mjesto. One će na rastanku reći: „Javi kad dođeš doma!“, ponudit će biti jamac za kredit, u nevolji biti prisutne, nudeći konkretnu pomoć, prisutnost, slušanje i ohrabrenje. Zajedno s tobom slavit će tvoje uspjehe, odvajati vrijeme kako bi bile prisutne u onome što ti je važno. Baš kao što ćeš i ti kad zatreba spremiti najnužnije u ruksak i voziti se stotine kilometara kako bi bila potrebna podrška i rame za plakanje.
Pomisao na moje prijateljice, naše povijesti i doživljene trenutke čini me zahvalnom. Uz njih sam naučila da nisam sama. One su ta prihvaćajuća, sigurna mjesta ispunjena razumijevanjem i ljubavlju. Postoje naravno i ona prijateljstva koja nisu opstala, čija dinamika nije bila zdrava, ali su nas svejedno nečemu naučila. Svaka od nas imala bi o prijateljstvima što ispripovijedati, no hajdemo vidjeti što nam na temu prijateljstva nudi literatura.
Prijateljstvo kao nužnost i bogatstvo još od antičkih vremena
Prijateljstva su dio naših života, mogli bismo reći koliko god daleko sezala naša sjećanja na djetinjstvo, u njima ćemo pronaći i prve tragove prijateljstva. Od onih predškolskih, vrtićkih dana kad smo dijelili kantice i lopatice za pijesak, preko adolescentskih dana, do odrasle dobi, pa u budućnost prema zrelim godinama, prijatelji_ice ostaju suputnici_e i svjedoci_kinje našeg postojanja i naših životnih priča.
Još Aristotel je govorio da je prijateljstvo osnova dobrog života i u „Nikomahovoj etici“ mu je posvetio značajnu pažnju, smatrajući ga onim najnužnijim za život. Pisao je da pravi prijatelj dobro želi i dobro čini, zajedno se raduje i zajedno žalosti sa svojim prijateljem. On čak majčinsku ljubav ističe kao ideal prijateljstva.
Ciceron je, također, pisao o prijateljstvu u svom djelu „Lelije o prijateljstvu“: „Što je ugodnije nego imati nekoga s kim bi se usudio razgovarati o svemu kao sa samim sobom? Koja bi bila svrha sreće kada ne bi imao nikoga tko bi se tome radovao kao ti sam? A neprilike je uistinu teško podnositi bez onoga tko bi ih podnosio čak teže nego ti. Prijateljstvo, međutim, sadrži u sebi najviše-gdjegod da se nađeš, uvijek je na usluzi, nema mjesta gdje nije prisutno, nikad nije nepoželjno, nikad tegobno; ni s vatrom ni s vodom, kako kažu, ne služimo se više nego s prijateljstvom.“
Tako se uzvišeno nekoć pisalo o prijateljstvu. Prijateljstvo je u svakom smislu odnos koji ima niz specifičnosti, a posebna se pozornost posvećuje upravo ženskim prijateljstvima, koja se po mnogočemu razlikuju od muških ili muško-ženskih prijateljstava.
Ženska prijateljstva odnos su koji nam pokazuje kako izgleda biti prihvaćen, podržan, kako izgleda izazov, oprost, a ponekad i odustajanje od odnosa.
Bliska prijateljstva značajno utječu na sveukupnu dobrobit
Mohzad Hojjat i Anne Moyer, psihologinje i sveučilišne profesorice svoja su saznanja i istraživanja na temu prijateljstva objedinile u knjizi „The Psychology of Friendship“. U njoj navode da su prijateljstva dobrovoljni, neformalni i uzajamni odnosi, važni, potencijalno doživotni i neophodni za našu društvenu, psihološku i fizičku dobrobit. Prijateljstva su nam značajna od djetinjstva, jer igraju važnu ulogu u psihološkoj prilagodbi kod djece, dok važnost prijateljstva u adolescenciji još više dolazi do izražaja.
Istraživanja pokazuju da upravo prijateljstva između djevojčica karakterizira razmjena ispunjavanja emocionalnih potreba. Djevojke, naime, prijavljuju više emocionalne potpore i intimnosti u prijateljstvu, angažiranost u razgovorima i povjeravanju, te veću razinu privrženosti i validacije.
Za razliku od dječaka, djevojke se više oslanjaju na prijateljstva kao izvor samoodređenja. Istraživanja su pokazala da prijateljski odnosi imaju brojne benefite, daju nam smisao, čine nas sretnijima, imaju snažan utjecaj na naše zdravlje te su izvor potpore i ohrabrenja. Bliska prijateljstva pružaju veću razinu samopoštovanja, lakšu psihološku prilagodbu, manje anksioznosti, donose toplinu, privrženost, intimnost i brižnost, hrane kognitivne i emotivne resurse te potiču dobrobit.
Znanstvena novinarka Lydia Denworth u svojoj knjizi „Friendship“ također piše o utjecaju prijateljstva na naše zdravlje, naime prisutnost prijatelja_ica snižava razinu stresa. Naš krvni tlak i imunitet, također, su pod utjecajem toga koliko su nam ugodni oni_e s kojima provodimo vrijeme. Autorica u knjizi navodi rezultate istraživanja sveučilišnog profesora Jeffa Halla o razlici muških i ženskih prijateljstava.
Ono pokazuju da muškarci češće grade odnose na temelju toga što prijatelji mogu učiniti za njih, koje prilike im mogu otvoriti, kakve resurse mogu omogućiti, dok su žene sklonije u prijateljstvu očekivati emocionalnu potporu i sigurnost.
Neuroznanstvenici_e su istraživali_e kako bliskost izgleda u mozgu, a Edith Warton zaključila je da u životu svakoga od nas postoji jedan prijatelj_ica koji_a se ne čini kao zasebna osoba, ma koliko voljen i drag, već se doima kao produžetak nas samih, kao dio vlastite duše.
Koje su specifičnosti ženskih prijateljstava?
Istraživanja govore u prilog tome da su ženska prijateljstva intimnija i krhkija od muških. Žene imaju veća očekivanja potpore i intimnosti unutar prijateljstva nego muškarci. Također, žene svoje prijatelje_ice integriraju u život kao braću i sestre, a muškarci više kao rođake. S obzirom na takva očekivanja, konflikti u prijateljstvima često znaju biti veliki izazov. Kako navodi psihologinja Marisa G. Franco, često ne anticipiramo konflikte unutar prijateljskih odnosa, a važno je naučiti ih percipirati kao priliku za rast i osnaženje odnosa, a ne kao put u propast. Kao posebno važne temelje ženskog prijateljstva ističe sklad, emocionalnu podršku i povjerljivost.
Sveučilište u Kaliforniji provelo je značajnu studiju o prijateljstvu među ženama koja sugerira da je riječ o posebnim prijateljstvima koja mogu oblikovati to tko smo, kao i to tko ćemo tek postati. Ta prijateljstva pomažu umiriti naš unutarnji svijet i u svakom trenutku nas podsjetiti tko smo.
Doktorica Laura Cousin Klein, profesorica Sveučilišta u Pennsylvaniji smatra da nam prijatelji_ice pomažu ne samo da živimo dulje, već i da živimo bolje. Nadalje, Studija Harvard Medical School pokazala je da što više prijateljica žene imaju, manja je mogućnost tjelesnih tegoba u starijoj dobi, a veća je mogućnost da će voditi radosniji život.
Znanstvenica Ruthellen Josselson zaključuje da su prijateljice jedne drugima važan izvor ohrabrenja i snage, smatrajući to zajedništvo iskustvom koje ima iscjeljujući učinak.
O iscjeljujućoj moći ženskog prijateljstva govori i anketa provedena među studentima IE University, čiji rezultati pokazuju da podrška i prijateljstvo imaju ključnu ulogu u smanjenju stresa i unaprjeđenju dobrobiti. Istraživanje ističe da prijateljstvo nije samo izvor radosti, već biološka nužnost kada je u pitanju žensko zdravlje, stoga se snažna povezanost i potpora smatraju zaštitnim mehanizmom. Rezultati pokazuju da žene osjećaju veći stupanj sigurnosti uzdajući se u podršku prijateljica, potvrđujući ideju da je društvena povezanost odličan mehanizam zaštite. Smatra se ako kronični stres i potiskivanje emocija vode k bolesti, dok povezanost s drugima može imati ljekovit učinak.
Žene često brigu o sebi poistovjećuju s tjelovježbom, prehranom i mindfulnessom, no znanost napominje kako je jedan od najsnažnijih oblika brige o sebi upravo provođenje vremena s prijateljicama.
Ljekovito je iskusiti suosjećajno prisustvo nekoga pred kime možemo biti posve ranjive i znati da smo sigurne od osude, imati nekoga tko će u nas vjerovati više nego mi same vjerujemo u sebe, pred kim ne moramo igrati ulogu, ni biti savršene, dovoljno je da jednostavno budemo ono što jesmo.
*O ostalim aspektima ženskog prijateljstva Iva piše u drugom dijelu teksta.
*Članak je objavljen u sklopu projekta “Uključi ravnopravnost”. Sufinancira ga Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
