Prošloga tjedna Državno odvjetništvo RH (DORH) na svojim internetskim stranicama izvijestilo je da neće nadležnim državnim odvjetništvima dostavljati obavijest Državnog izbornog povjerenstva (DIP) o neispunjavanju zakonom propisane kvote o najmanje 40 posto žena na izbornim listama i to zbog toga što su zaključili kako ne postoji zakonski osnov za pokretanje prekršajnih postupaka. Nakon njihove objave započeo je otvoreni sukob s Ustavnim sudom koji je do svojega vrhunca došao danas.
Podsjećamo, najprije se oglasio Ustavni sud koji je zaključio suprotno stajalištu DORH-a da je na prošlim parlamentarnim izborima vrijedila zakonska obveza prema kojoj je na kandidacijskim listama moralo biti najmanje 40 posto pripadnika svakog spola.
Zaključak DORH-a nazvali su arbitrarnim i ustvrdili da je DORH svoj zaključak utemeljio na selektivnom i pogrešnom tumačenju njegove odluke kojom je ukinuta posljednja rečenica članka Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, odnosno dio članka izmijenjenog Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Ukidanjem tog dijela članka ukinuta je sankcija nevaljalosti lista ukoliko nije ispoštovana kvota od minimalno 40 posto pripadnika svakog spola na kandidacijskoj listi.
U dopisu poslanom iz Ustavnog suda DORH-u stoji i kako “osnovano očekuju da DORH povuče sporni zaključak”, na što se danas posebno osvrnuo Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan u svojem odgovoru Ustavnom sudu.
U dopisu objavljenom na stranicama DORH-a, Cvitan piše kako će upravo zbog gore navedenog dijela, ali i nazivanja samog dopisa kojeg je Ustavni sud uputio DORH-u “upozorenjem”, obavijestiti Hrvatski sabor i Vladu Republike Hrvatske “o narušavanju Ustavom propisane samostalnosti državnog odvjetništva kao neovisnog pravosudnog tijela” od strane, ni više ni manje, nego Ustavnog suda.
Odluku DORH-a da neće pokretati prekršajne postupke protiv političkih stranaka, odnosno, predlagatelja lista na proteklim parlamentarnim izborima komentirala je i SDP-ovka Gordana Sobol.
“Žene su postale loptice za “šutiranje” između Sabora, Ustavnog suda i DORH-a jer nema volje da se problem riješi”, rekla je Sobol, inače predsjednica SDP-ovog Foruma žena, ali i predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova pri hrvatskom Saboru.
Kritizirajući odluku DORH-a kako neće primjenjivati financijske sankcije, Gordana Sobol našla se u poprilično kompliciranoj situaciji.
Naime, volje za ‘rješavanje problema’ prilikom slaganja lista za protekle izbore nije imala ni koalicija Hrvatska raste. Zaključak je to koji se vrlo jednostavno može izvući iz činjenice da ta koalicija koju je predvodio upravo SDP nije ostvarila takozvanu rodnu kvotu na čak 5 od ukupno predanih 10 kandidacijskih lista. Više o tome pisale smo u tekstu ‘To što ‘Hrvatska raste ne znači da raste broj žena na listama’.
Pitamo se, stoga, hoće li SDP biti ustrajna i dosljedna politička stranka koja neće samo kritizirati DORH, već hoće li i (s obzirom na naputke koji dolaze iz Ustavnog suda) sami sebe prijaviti DORH-u?
Samostalna prijava DORH-u kojom bi SDP de facto priznao prekršajnu odgovornost, a tako potencijalno i snosio sankciju koju bi mu zbog nepoštivanja obveze uravnotežane zastupljenosti žena na svojim kandidacijskim listama odredio prekršajni sud sasvim sigurno bi, barem minimalno, doprinijela, kako je to rekla sama gospođa Sobol, ‘rješavanju problema’.
S druge strane, moguća je i interpretacija kako istup Gordane Sobol prvenstveno ide u smjeru kritike i vlastite političke stranke (iako ona izrijekom nije spomenuta) želeći na takav način poručiti kako žene u SDP-u u svojim rukama imaju i više moći no što im se najčešće pripisuje. Osnovna ideja uvođenja takozvanih rodnih kvota i sankcija za nepoštivanje minimalnih kvota jest ojačavanje uloge žena u političkim strankama, budući da se pretpostavlja da nemaju dovoljno snažnu poziciju moći (u patrijarhalnim sredinama poput Republike Hrvatske) u samim strankama kako bi se izborile za uravnoteženije liste.
Iako je druga interpretacija nevjerojatnija, ona svejedno mora postojati kao opcija, ako ni zbog čega drugog, onda zbog činjenice da kada do sukoba dođe, baš kao što je to ovaj aktualni na relaciji Ustavni sud – DORH, glavnu ulogu braniteljica preuzimaju žene. No, kada se rezultati postignu, iako se procesu vrlo često aktivno protive, zasluge preuzimaju muškarci. Jasnijem iščitavanju onoga što se događa iza zatvorenih vrata, u ovom slučaju SDP-a, kada govorimo o tome što doprinosi, a što oteževa političku participaciju žena ili njihovo probijanje staklenog stropa i zauzimanje pozicija donositeljica odluka, sasvim sigurno doprinijelo bi kada se ti razgovori ne bi vodili isključivo iza baš takvih – zatvorenih vrata.
Zajednički nazivnik i jednoj i drugoj interpretaciji je ono što vidim kao temeljne nedostatake SDP-ove politike: manjak dosljednosti, jasne političke vizije te konstantno demagoško podizanje letvice u, za društveno-politički kontekst Republike Hrvatske, nebeske visine dok zapravo (i naočigled) ni sami ne udovoljavaju minimalnim standardima zahtjeva koje postavljaju. U ovom konkretnom slučaju ocrtava se to dvojako – najprije tvrdeći kako je SDP stranka koja se apsolutno zauzima za propagiranje vrijednosti ravnopravnosti spolova, a onda zanemarujući upravo Zakon o ravnopravnosti spolova na 50 posto kandidacijskih lista koalicije Hrvatska raste. Drugo, i ne toliko jasno vidljivo, dok brojni političari i političarke SDP-a priznaju kako je politička participacija žena na iznimno niskoj (i sramotnoj) razini, dok prepoznaju i priznaju sveprisutnost seksizma u politici i u drugim političkim strankama, gotovo nitko neće javno izgovoriti da problem postoji i u samom SDP-u.
