U fokusu

rezultati velikog terenskog istraživanja zagreb pridea

Brutalna stvarnost: Svakodnevica LGBTIQ osoba u RH obilježena je strahom od nasilja i diskriminacije

Brutalna stvarnost: Svakodnevica LGBTIQ osoba u RH obilježena je strahom od nasilja i diskriminacije

Ususret Međunarodnom danu borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, 17. svibnja, Zagreb Pride je objavio rezultate istraživanja koji ukazuju na to da je svakodnevica LGBTIQ osoba u Hrvatskoj i dalje obilježena strahom od nasilja i diskriminacije. Riječ je o drugom, velikom, terenskom istraživanju, provedenom u razdoblju od travnja do kolovoza prošle godine, na uzorku od 767 ispitanih LGBTIQ osoba. Dio ispitanih više i ne živi u Hrvatskoj.

Glavni ciljevi istraživanja bili su ispitati iskustva sudionika_ica s nasiljem, diskriminacijom i zločinom iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja te spolnih karakteristika. Rezultati potvrđuju da je naša svakodnevica i dalje prožeta strahom i neizvjesnošću u svim područjima života: od obiteljskog doma od javnih prostora.

“Trgovi, ulice, škole, radna mjesta, ali i obiteljski domovi u Hrvatskoj nisu sigurni za LGBTIQ osobe – nasilje je tamo doživjelo čak 6 od 10 ispitanih osoba. Na pitanje jesu li ikad pokušali_e nauditi sami_e sebi ili počiniti samoubojstvo, 272 sudionika_ce odgovorilo je pozitivno”, pokazuju rezultati istraživanja.

Gotovo dvije trećine sudionica i sudionika barem je jednom od 2013. godine doživjelo nasilje zbog spolne orijentacije, spolnih karakteristika, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja.

Njih 491, odnosno 64% najčešće su doživljavali verbalno zlostavljanje, iza kojih slijede neželjeni seksualni prijedlozi, neželjeno diranje i prijetnje fizičkim nasiljem te praćenje, uhođenje i/ili zastrašivanje.

Odgovori na pitanja o doživljenoj diskriminaciji pokazuju i da je nešto više od 60 posto ispitanih doživjelo neki oblik diskriminacije, bilo u školi ili na poslu, bilo u kontaktu s institucijama poput policije, pravosuđa i zdravstva.

Kad je riječ o prijavljivanju nasilja policiji ili drugom nadležnom tijelu, manje od deset posto osoba koje su doživjele nasilje odgovorilo je pozitivno, a 36 posto ispitanih zbog straha od diskriminacije ili nasilja prilagođava svoje ponašanje.

U školi to čini 37 posto ispitanih, a njih gotovo 40 posto na poslu te više od 43 posto u kafiću. Posebno zabrinjavajući rezultati odnose se na javne prostore poput ulica ili trgova, na kojima čak 61 posto ispitanih prilagođava svoje ponašanje.

“Za visoku razinu nasilja prema LGBTIQ osobama odgovorno je društveno okruženje potaknuto djelovanjem različitih političkih aktera koji sustavno rade na kršenju ljudskih prava LGBTIQ osoba, spolnih i reproduktivnih prava žena te političkih i kulturnih prava pojedinih etničkih i nacionalnih zajednica u RH. Mržnja nije samo posljedica aktivnog djelovanja desno-klerikalnih organizacija i njihove kampanje širenja predrasuda i mržnje protiv LGBTIQ osoba, već i diskriminatorne politike Vlade RH, neprimjena postojećih zakona te sporo i neučinkovito pravosuđe. Sve to doprinosi stvaranju atmosfere mržnje i netrpeljivosti posljednjih nekoliko godina. Zagreb Pride je svih tih godina upozoravao na odgovornost svih razina vlasti na nedovoljnu zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj, a sada smatramo da je krajnje vrijeme da i cjelokupna javnost prepozna da je nasilje prema LGBTIQ osobama značajan i urgentan društveni problem”, smatra Zagreb Pride.{slika}

“Iako je zakonski okvir za kažnjavanje zločina iz mržnje znatno poboljšan, provedba zakonskih odredbi je neučinkovita jer policija i državno odvjetništvo većinu zločina iz mržnje tretira kao prekršaje protiv javnog reda i mira. Zbog pogrešne kvalifikacije kaznenog djela zločina iz mržnje i kažnjavanje počinitelja u prekršajnom postupku posve je onemogućeno daljnje pokretanje kaznenog postupka. Sve to posljedično dovodi do nepovjerenja u policiju i državno odvjetništvo te trenda neprijavljivanja zločina iz mržnje koji je među najvišima u Europi. To sve omogućava i vlastima da, baš kao i u slučaju nasilja protiv žena, manipuliraju vlastitim statistikama koje ne odgovaraju stvarnom životu kako LGBTIQ osoba, tako i žena”, dodaje.

Zagreb Pride poziva Predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Hrvatskog sabora, Gordana Jandrokovića da povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije promisle o svojoj odgovornosti za društveni položaj u kojem se LGBTIQ osobe nalaze zajedno s ostatkom građana i građanki te što mogu napraviti da se situacija popravi.
“Naš prijedlog je da kod svakog oblika nasilja protiv LGBTIQ osoba, uključujući i govor mržnje za početak najoštrije i nedvosmisleno osude napad na LGBTIQ osobe. Važno je da se to nasilje imenuje homofobijom i transfobijom kako bi se dala jasna poruka javnosti da su to u našem društvu nedopustive i kažnjive pojave. Apeliramo na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast da u sklopu potrebnih sveobuhvatnih promjena u pravosuđu uključe i sistemske mjere usmjerene ka prevenciji i adekvatnom sankcioniranju homofobnih i transfobnih zločina iz mržnje kao i govora mržnje. Ne smije se sve zaustaviti na zakonskim normama nego na osiguranju da se one i primjenjuju”, zaključuje Zagreb Pride.