U fokusu

JAZ U PRIMANJIMA

Anketa o prvoj plaći: Više od 65 posto ispitanih ispod 4.000 kuna

Anketa o prvoj plaći: Više od 65 posto ispitanih ispod 4.000 kuna

Prema anketi koju je proveo MojPosao na 6.000 ispitanika, samo osam posto ispitanih radnika/ca može se pohvaliti svojom prvom plaćom većom od 6.001 kuna za puno radno vrijeme.

Većini ispitanika/ca (51 posto) prva plaća za puno radno vrijeme iznosila je između 2.001 i 4.000 kuna. U ovoj skupini ispitanici/e navode kako je bila riječ o sezonskim ili poslovima u državnoj službi.

“Radilo se i više od punog radnog vremena, kao i danas. Prekovremenih je bilo ‘na izvoz’ ali nisu bili plaćeni”, prisjeća se jedan od ispitanika.

Jedna ispitanica je dodala: “Radila sam bez dana odmora dva i pol mjeseca za 3.000 kuna”.

Prve plaće u iznosu od 4.001 do 6.000 kuna imalo je 26 posto ispitanika/ca. Ovdje je prije svega riječ o visokoobrazovanima i poslovima u struci. 

Međutim, za 15 posto ispitanih prva plaća za puno radno vrijeme iznosila je manje od 2.000 kuna. Među ovim ispitanicima nalaze se i oni/e koji/e su radili/e na mjerama stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Ukoliko su prva primanja ispod minimalca, koji je svakako mizeran, postavlja se pitanje kako će se ti mladi ljudi u budućnosti ekonomski osamostaliti, kao i kamo vodi takvo rezanje cijena rada. Naime, mjere zapošljavanja dovode do pada cijena rada, a time i do pada primanja, što vodi siromaštvu radnika/ca. Opseg posla ne smanjuje, a troškovi života rastu iz mjeseca u mjesec. Hrvatska jest formalno izišla iz recesije, ali i dalje prednjači po nezaposlenosti u Europskoj uniji. Ukoliko uzmemo u obzir nedavna mijenjanja radnog zakonodavstva na štetu radnika, svijet rada u Lijepoj našoj ne izgleda kao sretno i spokojno mjesto. 

Nadalje, prosječna neto isplaćena plaća na razini prošle godine iznosila je 5.507 kuna i u odnosu na godinu dana ranije porasla je za 38 kuna, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prosječnim plaćama prema stupnju stručne spreme i po djelatnostima. Nekvalificirani/a radnik/ca prosječno je zaradio/la 2,4 puta nižu plaću od radnika/ce s visokom stručnom spremom.

Prema podacima Porezne uprave iz listopada prošle godine, svaki/a sedamnaesti/a radnik/ca u Hrvatskoj radi za minimalnu plaću ili plaću koja je niža od 3.017,16 kuna bruto. Uz prosječni prirez od 12 posto radnik/ca na minimalcu na ruke primi nepunih 2.385 kuna. Takvu plaću u Hrvatskoj prošle godine imalo je oko 80.000 radnika. 

Radnik/ca na minimalnoj plaći dnevno na raspolaganju ima 79,5 kuna za sve troškove, od stanovanja, hrane, prijevoza, obrazovanja, zdravstva, kulture.