U ponedjeljak, 4. srpnja u Kući ljudskih prava održan je okrugli stol povodom dvadesete godišnjice osnivanja Antiratne kampanje koja je tijekom rata glasno zagovarala mir i nenasilje. Sudionici okruglog stola iznijeli su svoja sjećanja na 4. srpnja 1991., dan kada je nekolicina aktivista Zelene akcije odlučila pokrenuti Antiratnu kampanju te na događaje i inicijative koji su potom uslijedili.
Vesna Teršelič iz Documente prisjetila se samih početaka i metoda zagovaranja prigovora savjesti i civilne službe, kao i utjecaja ARKZIN-a, koji je jedini pisao o ratnim zločinima.
Mirjana Bilopavlović iz pakračke udruge Delfin istaknula je važnost volonterskog projekta u Pakracu koji je u to doba bio vrlo značajan kako zbog povezivanja razdvojenih obitelji, tako i zbog širenja vrijednosti nenasilja i solidarnosti, čime je civilni sektor dokazao svoju snagu.
Goran Božičević (MIRamiDA, Grožnjan) osvrnuo se na vrijednosti koje je Antiratna kampanja zagovarala – nenasilje, tolerancija, poštivanje ljudskog života i dostojanstva, pravednost – te zaključio kako u tom smislu ARK nije trebala biti “alternativa”, već mainstream u tada militariziranom i nasilnom okružju.
Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti istaknuo je važnost suočavanja s prošlošću i naglasio kako se trajni mir može postići trokutom civilnog sektora , države koja je na strani mira i međunarodne organizacije.
Zaključak svih sudionika i sudionica okruglog stola jest vrlo značajan trag Antiratne kampanje na ovim prostorima, kako za proces izgradnje mira i promicanja nenasilja tako i za učvršćivanje civilnog sektora. U to ratno doba, ARK je uistinu bio ispred svog vremena, no predstoji još mnogo posla kako bi se ratničko naslijeđe zamijenilo svim vrijednostima na kojima se tolerantno i nenasilno društvo mora temeljiti.
