“Nikako nećemo natrag”, poručile su jučer s Markova trga članice Ženske mreže Hrvatske, ogorčene najavom ukidanja Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te ostala dva posebna pravobraniteljstva – za djecu i osobe s invaliditetom, koja bi se donošenjem novog zakona trebala pripojiti Uredu pučkog pravobranitelja. Naime, Vlada zbog EU želi hitro zaključiti poglavlje o pravosuđu, a jedno od mjerila je i jačanje uloge pučkog pravobranitelja, po svemu sudeći, nauštrb tri demokratska instituta koja su osnovana kako bi štitila prava najugroženijih skupina društva i pomagala u suzbijanju diskriminacije.
Nitko ih nije pitao
Prema riječima koordinatorice Autonomne ženske kuće Zagreb Neve Tolle, tijekom dugogodišnjeg rada tri pravobraniteljstva pokazala su se korisnima za građane pa nema razloga za njihovo pripajanje pučkom pravobranitelju koji se nikada u svojemu radu nije bavio problemima žena, invalida ili zlostavljane djece.
– Zahtijevamo da se prijedlog povuče iz hitne procedure – rekla je Tolle.
Jasna Petrović iz Ženske sekcije SSSH upozorila je da je riječ o poigravanju sa 52 posto stanovnika Hrvatske, sa ženama koje su tek počele ostvarivati nešto višu razinu. – Prije nekoliko mjeseci tražili su da ojača Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u sklopu poglavlja 19., a sada bi ga u sklopu poglavlja 23. ukinuli. Tko se tu igra i s kime? – upitala je.
Ukidanjem neovisnog ureda zaštita ženskih prava i sprečavanje diskriminacije na temelju seksualne orijentacije, upozoravaju aktivistice, past će na znatno nižu razinu od dosadašnje.
Ista sudbina, čini se, čeka i preostala dva ureda. Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić požalila se da još uvijek nije dobila na uvid prijedlog zakona i da ne zna što u njemu piše. Također nije imala priliku sudjelovati u pripremi zakona niti se nju pitalo za mišljenje o modelu zaštite prava djece ubuduće. Takvu priliku nisu, otkriva, dobile ni druge pravobraniteljice.
– Gubitak nezavisnosti pravobranitelja korak je nazad u zaštiti prava djece. Bojimo se da dječja pitanja neće doći do izražaja ako ih se tretira u masi slučajeva koji se odnose na odrasle. Gledajući svjetska iskustva, pravobranitelji za djecu izrazito su personalizirane funkcije, što je također vrlo važno za postizanje prepoznatljivosti među djecom – upozorila je. Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, izjavila je da “takvo rješenje onima koji su diskriminirani u svim segmentima življenja šalje poruku da su njihovi problemi za državnu upravu – minorni”.
Gubitak fokusa
Gordana Lukač Koritnik također ističe da ona, kao i druge pravobraniteljice, nije uključena u radnu skupinu Ministarstva pravosuđa čime će ih “dovesti pred svršen čin”.
– Utapanje jedne institucije u drugu neizbježno dovodi do gubitka fokusa i smanjenja kontrole onih koji bi trebali provoditi Zakon o ravnopravnosti spolova. Ne razumijem kako će se suzbijanju spolne diskriminacije pridonijeti ukidanjem neovisnog tijela koje se primarno time bavi – kaže.
Pučki pravobranitelj Jurica Malčić podupire ideju da radom svojeg ureda obuhvati i tri pravobraniteljska jer vjeruje da će predmeti iz tih resora imati i “jaču snagu nego do sada”.
MILA JELAVIĆ, pravobraniteljica za djecu
“Dječja pitanja neće doći do izražaja ako ih se tretira u masi ‘odraslih’ slučajeva”
GORDANA LUKAČ KORITNIK, ravnopravnost spolova
“Ovako se zasigurno neće pridonijeti suzbijanju spolne diskriminacije”
ANKA SLONJŠAK, osobe s invaliditetom
“Onima koji su diskriminirani šalje se poruka da su im problemi minorni”
JURICA MALČIĆ, pučki pravobranitelj
“Dolaskom u moj ured ovi će resori imati i jaču snagu nego dosad”
