Okrugli stol “Žene na poslu u Hrvatskoj: Izazovi i prilike” održan je 8. ožujka u zagrebačkom hotelu Sheraton povodom obilježavanja stogodišnjice Međunarodnog dana žena. Rasprava o utjecaju krize na ženska radna mjesta, ravnopravnom participiranju u političkom životu, diskriminaciji žena i brojnim ostalim temama organizirali su UNDP, MInistarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Međunarodni klub žena Zagreb i Global Compact Network.
Kako to obično biva, uvodne govore su održali sami organizatori. Nakon što nas je ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić pozdravio u ime premijerke, Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a, prisjetila se događaja koji su obilježili borbu žena za ravnopravnost, ali naglasila da ta borba traje i dalje. Konstatirala je da su cvijeće i bombonjere jednom godišnje dobri, no jednake plaće svaki dan su bolje, aludirajući pritom kako žene i muškarci još uvijek nisu jednako plaćeni za isto radno mjesto.
Sudionice okruglog stola bile su: predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Turističkog ureda Drniš Ana Lokas, saborska zastupnica Vesna Pusić, gradonačelnica Knina Josipa Rimac, voditeljica obiteljskog imanja i udruge Hoću Kući Zdenka Šimpraga, glavna ekonomistica Svjetske banke u RH Sanja Mađarević Šujster te predavačica Zagrebačke škola ekonomije i menadžmenta i predsjednica Međunarodnog kluba žena Zagreb Tina Lee Odinsky Zec.
“Kriza ne bira spol. U krizna vremena i muškarci i žene ostaju bez posla. Gledajući omjer muškaraca i žena koji se trenutno nalaze na Zavodu za zapošljavanje, postotak žena je manji nego prije 3 ili 4 godine, ali razlog tome nije visok broj žena koji su zaposlio, nego je porastao broj nezaposlenih muškaraca,” zaključila je u sažetcima rasprave Gordana Sobol, predsjednica Saborskog odbora za ravnopravnost spolova. Također je nastojala objasniti zašto žene zarađuju manje. Naime, Gordana Sobol smatra da jedan od problema leži upravo u profesijama za koje se žene odlučuju i koje su tradicionalno slabije plaćene, kao i sustavu obrazovanja koji žene usmjerava k tzv. ženskim zanimanjima. Stakleni strop, nevidljivu barijeru koja ne dopušta dalje, žene u Hrvatskoj neprestano udaraju, ali nikako da ga i razbiju.
