Ustrajnost rata i sukoba na globalnoj razini potiče nas na redefiniranje održivog mira kao prisutnosti ljudske sigurnosti, pravde i jednakosti, a ne odsutnost rata. Europa se mora suočiti s posljedicama rata i sukoba u drugim dijelovima svijeta, i ima obavezu da djeluje, ne samo u smislu rješavanja situacije izbjeglica i tražitelja azila koji pristižu u europske zemlje, već i dužnost promicanja pravog mira i sigurnost za sve na ovom planetu.
Ove godine slavimo 15 godinu od usvajanja Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 (UNSCR1325) “Žene, mir i sigurnost”, koja ističe važnost uključivanja žena u mirovnim pregovorima, poslijeratnoj obnovi, razoružanju, humanitarnoj pomoći i izgradnji mira. Također naglašava sve veće kršenje ženskih prava u sukobima, odnosno različite oblike nasilja s kojima se žene i djevojke suočavaju, uključujući uporabu silovanja kao oružja u ratu.
U tom kontekstu, i u svjetlu “izbjegličke krize” s kojom se suočavamo danas, Europski ženski lobi (EWL) želi skrenuti svačiju pozornost na stvarnost koja je zanemarena od strane medija i donositelja odluka: žene i djevojčice bježeći od sukoba i rata suočavaju se sa različitim oblicima muškog nasilja na njihovom putu prema zemlji odredišta, kao i višestruke diskriminacije zbog rasprostranjenih predrasuda o ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila.
Dječji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF), kaže da je broj žena i djece koje bježe iz zemalja zahvaćenih nasiljem prema Europi značajno porastao u prošlim mjesecima. Naši članovi iz istočne Europe su nas obavijestili o trenutnoj rasprostranjenosti nasilja nad ženama i djevojčicama u tranzitnim zonama. Ovo su neki primjeri smatramo da je važno podijeliti, kako bismo bili sigurni da nacionalne i europske reakcije na situacije uključuju jake rodne perspektive, i promiču mir za sve ljude, uključujući žene i djevojčice.
Seksualno nasilje nad ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila
Seksualno nasilje nad ženama i djevojčicama se ne odnosi na samo iznimne situacije: Agencija za temeljna prava EU-a podsjeća da su 1 od 3 žena doživjela seksualno ili fizičko nasilje u Europi, a 5% su silovane. Mnoge žene bježe iz svoje zemlje zbog sveprisutne situacije muškog nasilja protiv žena. Štoviše, u situaciji bijega za izbjeglice, muško je nasilje dio ženskog iskustva.
Žene bivaju silovane od strane službenika, krijumčara, drugih izbjeglica i trgovaca ljudima. Naši članovi u Mađarskoj su svjesni slučajeva silovanja koje su počinili djelatnici Balkanske policije. Ravnateljica “Women Under Siege”, Lauren Wolfe izvještava: “Svaka žena koju sam susrela opisala je ili aludirala na silovanje -bilo sebe ili drugih- dok su prelazili afrički kontinent kroz Libiju kako bi prešli morem u Italiju.” Zbog prevladavajuće patrijarhalne strukture, rijetko prijavljuju ove slučajeve nasilja vlastima. One, dakle, ne dobiti pristup bilo kakvoj podršci ili pravdi. Također, mogu se suočiti s neželjenim trudnoćama, ali bez pristupa zdravstvenoj skrbi i izboru pobačaju.
Prostitucija i trgovanje ženama izbjeglicama i tražiteljicama azila
Na svom putu bježeći od rata i sukoba, žene i djevojke su postale ugrožene od trgovine ljudima i prostitucije. Krijumčari ih mogu povezati s trgovcima ljudima kako bi zlostavljali žene i djevojke te ih iskoristiti u bordelima ili drugim mjestima za prostituciju. Žene će možda biti prinuđene koristiti prostituciju kao sredstvo za preživljavanje tijekom putovanja, kako bi dobile mjesto za spavanje ili nešto hrane. Čini se da je prostitucija također raširena u tranzitnim zonama, a liječnici/ce prijavljuju slučajeve spolno prenosivih bolesti.
Seksualno i reproduktivno zdravlje žena izbjeglica i tražiteljica azila
Prema UNICEF-u, 12% žena koje su došle u Makedoniji su trudne. “Dobili smo mnoge priče o ženama koje su počele krvariti te su izgubile dijete, primjerice u Grčkoj”. Zbog nedostatka pitke vode na putovanju i tranzitnim zonama, uglavnom kod djeca, trudnice i dojilje pojavljuju se problemi s bubrezima. Žene izbjeglice i tražiteljice azila će imati problema s pronalaženjem wc i sanitarnih proizvoda u zemljama kroz koje putuju kao i u zemljama u Europi. U tranzitnim zonama, neke vlasti su postavile tuševe, ali bez tople vode, bez razdvajanja između žena i muškaraca, i bez podrške za higijenu beba.
Ženske organizacije mobilizirajte se!
Ženske organizacije imaju dugu povijest mirovnog aktivizma i solidarnosti. EWL webinar “Žene i oružani sukob” danas ilustrira mobilizaciju ženskih grupa i aktivista/ica. Ljudi koji prolaze Europom sada trebaju našu pomoć, a svaka od naših gesta zapravo čini razliku. Ali toj ‘kriza’ također treba pristupati i na političkoj razini, s jasnim, relevantnim odgovorima koji mogu promijeniti stanje.
Europski ženski lobi radi po pitanju azila mnogo godina i mi želimo podsjetiti na sljedeće zahtjeve:
-
Države članice trebaju osigurati da procedure za azil na granicama budu u skladu sa Smjernicama UNHCR za međunarodnu zaštitu (progon vezan uz rod u kontekstu članka 1. (2) Konvencije iz 1951. godine i / ili njegovog Protokola iz 1967. vezanog za status izbjeglica, 7. svibnja 2002. godine). Konkretno, uputa broj 35 ističe da “osobe koje upućuju zahtjev rodno-uvjetovane izbjeglice, i žrtve mučenja ili traume, imaju potrebu za podržavajućom okolinom gdje mogu biti sigurne u povjerljivost njihovih zahtjeva. Neke tužiteljice zbog srama koju osjećaju nad onim što im se dogodilo, mogu biti suzdržane u identificiranju pravog opsega progona kojeg su pretrpjele. “
-
Službene osobe bi trebale informirati žene o rodnom aspektu definicije izbjeglice i time pojasniti da strah od rodno-uvjetovanog nasilja može tvoriti valjanu osnovu za traženje azila.
