Meksiko je pogodila ´feminizacija nezaposlenosti´: izgledi za zapošljavanje mladih žena, čak i onih visokoobrazovanih, nisu nimalo obećavajući.
2012. započela je ponešto pesimistično za radnike/ce u Meksiku; analitičari predviđaju daljnji rast nezaposlenosti i pad plaća. Situacija je još gora za mlade žene, kojima čak ni sveučilišna diploma ne pomaže u potrazi za zaposlenjem. Carmen Ponce, ekonomistica specijalizirana za rodna pitanja, tvrdi kako će 2012. za Meksiko biti “vrlo teška”: kao rezultat nedavno sklopljenog ugovora o trgovini s Kinom, očekuje se skori priljev proizvoda i usluga iz partnerske azijske države. Ove godine, predviđa Ponce, bez posla će ostati oko 100 000 ljudi. Val otkaza najteže će pogoditi upravo one sektore u kojima većinu radne snage čine žene, poput tekstilne industrije (u kojoj žene čine čak 70% zaposlenih), industrije cipela ili igračaka. Otkazi najteže pogađaju mlade djevojke: broj otpuštenih žena u dobi od 14 do 19 godina popeo se sa 7% (2007.) na 10% (2011.). Nezaposlenost u ovoj dobnoj skupini također svjedoči o tome da su “obiteljski prihodi toliko niski da su čak i mlade djevojke prisiljene napustiti školu i potražiti posao, kako bi obitelji mogle spojiti kraj s krajem”, objašnjava Ponce. Sličan porast u broju nezaposlenih zamjetan je i među studenticama u dobi od 20 do 29 godina (porast od 8% 2007. na nešto više od 10% 2011. godine). Brojke, smatra Ponce, svjedoče o “feminizaciji nezaposlenosti”.
Prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku, u studenom prošle godine u Meksiku je bilo 2.8 milijuna nezaposlenih (7 od 10 nezaposlenih imaju završenu srednju školu ili fakultet). Sve manji broj radnih mjesta potaknuo je mnoge na migraciju u Sjedinjene Države. Očajni mladi ljudi nerijetko se odlučuju i na ilegalni prelazak granice, dovodeći time vlastiti život u opasnost: 2011. godine zabilježeno je čak 767 pogibiji imigranata (62% žrtava bile su žene). 60% od 767 žrtava umrlo je nasilnom smrću, kao žrtve pljačke, silovanja ili organiziranog kriminala. Statistike pokazuju da je stopa nezaposlenosti najviša među obrazovanim ženama kojima je na raspolaganju ili migracija u SAD ili pridruživanje hordama nezaposlenih na Burzi rada. Nažalost, predviđa Ponce, posljedice recesije u Europi i SAD-u dodatno će pogoršati i onako kritičnu situaciju.
Smanjenje broja radnih mjesta nužno dovodi i do opadanja radnih standarda i kvalitete na postojećim radnim mjestima. Meksikanke kojima pođe za rukom pronaći posao tako će morati pristati na loše radne uvjete i plaće koje ni približno nisu dovoljne za pokrivanje osnovnih životnih troškova. Plaće u dućanima koji zapošljavaju čak 4.4 milijuna (od 18 milijuna radno sposobnih) žena, u razdoblju od 2005. do 2011. pale su za gotovo 25%. S druge strane, troškovi osnovnih životnih namirnica nastavljaju rasti (cijena dnevne potrošačke košarice u razdoblju od 2006. do 2011. porasla je s $5,80 na čak $12,60). Situacija je osobito kritična za 27% obitelji na čelu kojih su samohrane majke, budući da žene zarađuju oko 70% manje od svojih muških kolega.
Prevela i prilagodila Nada Kujundžić