Izvještaj Europske Komisije naglašava vjerojatnost da će ekonomska kriza ostaviti teže posljedice za zaposlene žene nego muškarce te dodatno naglasiti razliku položaja spolova na tržištu rada.
Situacija na tržištu rada u razdoblju kada se riječ “recesija” nije provlačila kroz našu svakodnevicu, značila je lošiji položaj za žene utoliko što je trećina žena radila poslove koji zahtjevaju angažman nepunog radnog vremena, sklapajući ugovore na određeno vrijeme-dakle, radeći u zoni nesigurnosti.
Većini žena zna ili predosjeća ono što znanstvene studije potvrđuju – posao kojeg obavljaju žene u prosjeku je manje plaćen, manje je vrednovan, žene i dalje u većem postotku rade nepuno radno vrijeme a zauzimanje pozicije odlučivanja i odgovornosti zahtjeva svladavanje prepreka koje muškarac na istom putu neće susresti.
Recesija je u svojoj prvoj fazi “napala” dominantno muški radni sektor (građevina, proizvodna industrija, financijska industrija), međutim u narednim fazama očekuje se veći utjecaj na uslužni sektor čija su radna mjesta dominantno popunjena ženama. Jedan od takvih primjera je bankrot vlasnika robnih kuća Karstadt koji je za tisuće zaposlenica spomenutog lanca značio put u neobećavajuću neizvjesnost.
Gledajući statističke podatke tržišta rada EU za 2009. godinu, čini se da je recesija izokrenula povijesni odnos muškaraca i žena na tržištu rada. Takvim podacima i zaključcima treba pristupiti s oprezom. Iako podaci pokazuju veći postotak nezaposlenosti muškaraca(8,6%) nego žena(8,5%) treba uzeti u obzir činjenicu da je taj podatak dobiven iz prve faze recesije koja je najviše štete nanjela industrijsko-proizvodnom sektoru a time i većini muškaraca na tržištu rada. Obzirom se recesijski val širi na uslužni sektor logično je pretpostaviti da će se postotak nezaposlenih žena vremenom povećavati. Pitanje je samo kojom dinamikom će se odnos nezaposlenosti muškaraca i žena mjenjati u vremenu koje dolazi.
Spomenuti podaci i pretpostavljene tendencije promjena na tržištu rada rezultat su istraživanja i izvještaja Europske Komisije vezanih uz zahtjev za promocijom i implementacijom mjera za povećanje jadnakosti spolova – kao jedne od temeljnih vrijednosti EU.
Iako je napredak u odnosu spolova vidljiv, članice EU nisu izbrisale razlike u poziciji koju zauzimaju muškarci i žene na tržištu rada . Uz već spomenute probleme po pitanju vrednovanja rada ili pristupa odgovornim pozicijama, žene u većini slučajeva same nose teret odgovornosti i obveza obiteljskog života koje ih na tržištu rada dodatno guraju u nepovoljan položaj.
Europska Komisija je u sklopu godišnjeg izvještaja o jednakosti spolova iznjela prijedloge čijom bi se implementacijom razlika između spolova smanjivala a položaj žene na tržištu rada poboljšavao. Izneseni prijedlozi odnose se na domenu obiteljskog života i obveza koje je potrebno podjednako rasporediti između partnera, dokidanje stereotipa i predrasuda koje su još uvijek prisutne a sputavaju žene da realiziraju vlastite potencijale, promoviranje jednake zastupljenosti spolova na pozicijama odlučivanja i odgovornosti te jačanja svijesti o jednakosti općenito.
Sve spomenute mjere , istraživanja i izvještaji rezultat su rada Europske Komisije na promociji jednakosti među spolovima kao jedne od temeljnih vrijednosti EU.
Hrvatska očito, ovaj puta nažalost, slijedi suvremene trendove ulazeći u vrtlog recesije. Poučeni iskustvom i podacima iz EU, nema razloga da ne očekujemo jak negativni učinak na poziciju žene ali i svih ostalih osjetljivih skupina, na tržištu rada. Ono što je izgledno jest nepripremljenost i nesposobnost donošenja mjera kojima bi se akumulirajuće negativne posljedice recesije ako ne anulirale, barem ublažile.
