Zastupljenost žena na rukovodećim radnim mjestima na Kosovu je niska. Oko 18 posto članova/ica odbora nezavisnih institucija čine žene, a samo jedna obavlja dužnost predsjedavajuće odbora, dok 13 institucija nema niti jednu ženu kao članicu odbora.
Ovo su nalazi ankete koju je provela misija OSCE na Kosovu, a o kojoj se u petak raspravljalo na okruglom stolu, piše Amra Zejneli za Radio Slobodnu Evropu (RSE).
Također, zamijećena je i niska zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama međunarodnih institucija na Kosovu, poput OSCE-a, UNMIK-a, EULEX-a te NATO snaga na Kosovu. Na čelu svih ovih organizacija su muškarci.
Iako žena nema u dovoljnom broju na rukovodećim mjestima, prosječna stopa njihove zastupljenosti u odnosu na sve zaposlene u 25 nezavisnih institucija iznosi 41 posto. Ova stopa ista je i za javnu administraciju Kosova (ministarstva, općine, izvršne funkcije).
Inače, zakonska je obaveza da u Skupštini na centralnom i lokalnom nivou bude 30 posto žena.
Ardiana Gashi iz OSCE-a rekla je kako je jedna od glavnih prepreka malog broja zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama politizacija izbora kandidata/kinja za rukovodeća mjesta, obzirom da je u političkim strankama više muškaraca nego žena, te dodala: “Nema ravnopravne raspodjele poslova. Jednoj ženi je mnogo teže izbalansirati privatni život s karijerom. U samo šest institucija postoje politike koje jačaju okruženje koje potiče raznolikost i veću zastupljenost žena”.
Xhevahire Izmaku, zastupnica u Skupštini ispred Demokratske partije Kosova, ne slaže se da Kosovo pati od nedostatka žena na rukovodećim pozicijama. Ona smatra da su sve zakonske obaveze što se tiče rodne jednakosti ispunjene, te dodaje: “Taj broj nije ništa veći ni u regiji. To se regulira u odnosu s brojem stanovnika. Ne možemo se uspoređivati sa Švedskom ili Finskom već s onim zemljama koje imaju sličan broj stanovnika kao mi. Mi nemamo ni zakonsku ni moralnu obavezu da na čelu jedne institucije imamo ženu zbog specifičnosti, već treba postojati kriterij profesionalizma, a ne rodne kvote”, kazala je ona.
Sociologinja Maria Berishaj Sylejmani pak kaže kako žene na Kosovu nemaju podršku da budu birane na rukovodeća mjesta. Ona smatra da nisu podržane niti u političkim strankama od strane čelnih ljudi, te poručuje da bi statuti stranaka trebali imati rodnu kvotu. Ona kaže: “Znam da se uvijek vodi rasprava o kvaliteti naprema kvantiteti kad se radi o kvotama, ali rodna kvota je privremena mjera koja treba osigurati sudjelovanje na rukovodećim pozicijama. Prolaskom vremena, žene će biti osnažene, bit će na rukovodećim mjestima, druge žene će se ohrabriti i ljudi će shvatiti da trebaju podržati žene na rukovodećim mjestima, i tada se može ukloniti rodna kvota”.
Inače, većina nezavisnih institucija na Kosovu ne provodi politiku koja se odnosi na ravnopravnost spolova, kao što su obavezne kvote. Među ispitanim institucijama, samo su dvije, Radio televizija Kosovo i Nezavisna komisija za medije imale kvote kako bi osigurale raznolikost članova/ica odbora.
