U Dubrovniku je u organizaciji udruga Srđ je naš i Zelene akcije održana tribina pod nazivom Ekonomski aspekti golf resorta na Srđu.
Na tribini je zaključeno kako nema cost-benefit analize za projekt golf resort na Srđu, te su nepoznati troškovi infrastrukture koju će grad Dubrovnik platiti. Stoga su građani i građanke Dubrovnika pozvani da izađu na referendum i glasaju protiv ovog projekta jer nema dovoljno podataka za informirano odlučivanje o njegovoj korisnosti, a do sad javnosti prezentirani podaci ukazuju na štetnost projekta, prenosi Civilno društvo.
Na tribini su govorili gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, dr.sc. Ivo Kunst s Instituta za turizam, dr.sc. Saša Poljanec Borić s Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar, te mr.sc. Jagoda Munić iz Zelene akcije i predsjednica Friends of the Earth International. Tribinu je moderirao Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.
Na tribini su stručnjaci izanalizirali sadržaj studije Utjecaj projekta Golf park Dubrovnik na lokalnu ekonomiju grada Dubrovnika te na socio-ekonomske aspekte u studiji utjecaja na okoliš za Sportsko rekreacijski centar s golf igralištem na Srđu. Navedeni dokumenti korišteni su kao stručna podloga za postupke u vezi sa Srđem.
U uvodnom izlaganju Gradonačelnik Vlahušić je predstavio projekt Turističko naselje s igralištem za golf prema kojem Grad nema gubitaka nego samo dobiva. Također je izjavio kako su Studiju utjecaja na okoliš odobrili stručnjaci i da je zaključak da nema nikakvog utjecaja na okoliš.
“Za projekt građani i građanke neće ništa platiti iz svojih džepova ni iz gradskog proračuna za infrastrukturu što je bitno u ekonomskom pogledu. Otvaraju se nova radna mjesta, tisuću ili petsto, to ne znam, ali možemo procijeniti prema Babinu Kuku koji ima slične kapacitete. Predviđam 500 stalnih i 1000 sezonski zaposlenih ljudi”, naglasio je Vlahušić.
Međutim, prisutni stručnjaci i stručnjakinje, a ni građani i građanke, se nisu sa njim složili. Dr. Kunst je postavio pitanje: “Treba li Dubrovniku uopće golf? Što je jedinstveni prodajni prijedlog Dubrovnika danas ili sutra? Za razliku od većine ostalih turističkih destinacija, Dubrovnik je UNESCO-va baština! Treba li golf Veneciji? Ne treba! Nije nužan niti Dubrovniku. Uostalom, nije riječ o golf projektu nego o nekretninskom projektu”.
Nadalje, istaknuo je da u svrhu profiliranja neke lokacije kao golf destinacije, potrebno je razviti 5-7 golf destinacija na udaljenosti od sat vremena vožnje, jer je smisao ponude za golfere mogućnost da svaki dan igraju na drugom terenu. Također, naglasio je da se infrastruktura za svaki nekretninski projekt treba dimenzionirati po vršnom opterećenju, iako će popunjenost biti svega nekoliko mjeseci, pa je projekt neracionalan i skup te neće produljiti sezonu. Nasuprot tvrdnji iz ekonomskog elaborate da će ovaj project direktno zaposliti 500-1.000 ljudi, dr. Kunst je procijenio maksimalno 400 zaposlenika te istaknuo da ne postoji analiza koja dokazuje da je korist ovog projekta veća od štete koju uzrokuje.
Dr.sc. Saša Poljanec Borić, je izjavila kako ekonomska studija potvrđuje trajnu dvokatnost institucionalnog sustava gdje jedna stručna pravila vrijede za neke, a druga za druge. Dokumentacija legitimira projekt i nije izgrađena po pravilima struke, što znači da se manipilira javnošću i ukida princip dobrog upravljanja, a ulazak u ovakav projek bez cost-benefit analize je javno-privatni avanturizam.
Jagoda Munić je izjavila kako je samo 5 posto ulaganja namijenjeno investiranju u golf igralište, a i taj predviđen iznos je daleko iznad uobičajenih iznosa ulaganja u slične projekte. Godišnje se od golf igrališta planira 10 posto dobiti, pa se postavlja pitanje zašto je igralište za golf proglašeno neisplativom investicijom bez vila i apartmana. U uspredbi s nekim drugim golf igralištima, broj vila po hektaru je i 3 puta veći, što je dokaz da je ovo nekretninski projekt, pod krinkom golfa, te se 240 vila planira raditi u zoni rekreativne, a ne turističke ili građevinske namjene. To je bilo moguće po ukinutom Zakonu o igralištima za golf, ali danas više nije moguće bez prenamjene zemljišta. Ova loša ekonomska studija je uvrštena kao podloga u studiju utjecaja na okoliš gdje je sasvim neopravdano vrlo visoko ocijenjena te je kao takva utjecala na ukupnu ocjenu studije, pri čemu su štete zanemarene, a prenapuhane ekonomske koristi naglašene.
