Kako bi upozorili na potrebu uvođenja Građanskog odgoja kao zasebnog predmeta, Mreža mladih Hrvatske (MMH) i GOOD inicijativa (Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja u odgojno obrazovni sustav) izveli su jučer na Markovom trgu, ispred zgrade Vlade, performans pod nazivom “Mladi pred staklenim zidom”.
Karlo Kralj iz Mreže mladih Hrvatske istaknuo je kako je uvođenje građanskog odgoja kao međupredmetnog sadržaja ‘štetno za mlade’ jer su neopremljeni vještinama potrebnim za sudjelovanje u demokratskim procesima.
Također, podsjetio je na istraživanje koje je provedeno u sklopu dvogodišnje eksperimentalne provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja u školama, a koje je pokazalo da gotovo polovica mladih ne poznaje činjenicu da u Hrvatskoj postoji trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.
Naime, nakon završetka zahtjevnog dvogodišnjeg procesa eksperimentalne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, u kojem je sudjelovao velik broj nastavnika/ca, stručnjaka/inja i učenika/ica, resorno je ministarstvo iznenada odlučilo prekinuti suradnički odnos i zanemariti sva njihova mišljenja o potrebi za uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog predmeta. Štoviše, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta svojim je potezom umanjilo važnost cijelog dosadašnjeg procesa uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja, koji traje još od 1999. godine i koji je ovakvom odlukom konceptualno vraćen na svoj početak. Nevjerojatno je da država zanemaruje proces u koji je kroz godine uložila velika financijska sredstva, za čiju se potrošnju donositelji odluka očito ne osjećaju politički odgovornima.
Nadalje, Mreža mladih Hrvatske i GOOD inicijativa upozoravaju da je model međupredmetnog uvođenja sadržajno i metodološki manjkav jer pretpostavlja kako svi nastavnici/e u osnovnim i srednjim školama imaju specifična znanja i vještine potrebne za međupovezivanje sadržaja predmeta.
Osim toga, nastavnici već godinama upozoravaju na preoptrerećenost ciljeva građanskog odgoja i obrazovanja u međupredmetnom modelu provedbe. Osim što je predloženi model neprovediv, ishitrena promjena odluke vladajućih primjer je negativne prakse upravljanja obrazovnim sustavom.
Također, zabrinjavajuća je najava Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) da će građanski odgoj i obrazovanje provoditi bez suradnje s organizacijama civilnog društva, jer je upravo ta suradnja jedan od ključnih preduvjeta za provedbu građanskog odgoja i obrazovanja. Tim se potezom AZOO prezentira kao politički instrumentalizirano tijelo, a ne kao politički neovisno i stručno tijelo kakvo bi trebalo biti prema zakonu.
Umjesto isključivanja organizacija civilnog društva, koje već godinama rade na tematici GOO-a, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, potrebno ih je uključiti uz razvijanje preciznih standarda i kriterija suradnje te programa koji se mogu provoditi u suradnji škola i organizacija civilnog društva, upozoravaju iz inicijative.
