O isključenju nastavnih kolegija iz područja rodnih studija
(“Uvod u rodne studije” i “Feminističke teorije” na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu za narednu 2009/10. godinu).
Iz nastavnog programa Hrvatskih studija, Odsjeka za sociologiju za narednu 2009/10. godinu isključeni su nastavni kolegiji iz područja rodnih studija “Uvod u rodne studije” i “Feminističke teorije”. U odnosu na prethodnu godinu ne nalazi se moje ime među nastavnicima ni predmeti koje sam predavala. Naprosto su izbrisani. Na Hrvatskim studijima sam honorarna nastavnica od 2000/2001.godine. Upravo sam na Hrvatskim studijima među prvima uvela kolegij rodnih studija na Sveučilištu u Zagrebu i u Hrvatskoj. Od godine 2002/2003. koncipiram i predajem kolegij “Uvod u rodne studije”. Kolegij se izvodio u kontinuitetu i bez prekida sve do ove jeseni. Usto, od 2000. do 2009. godine predajem “Metodiku nastave sociologije”, a od 2007. do 2009. “Feminističke teorije”.*
Zašto su predmeti iz područja rodnih studija isključeni? Ne znam, mogu samo pretpostavljati.
Prvi je mogući razlog taj da sam se tijekom studentske blokade solidarizirala sa ciljevima i metodama prosvjednika. Sudjelovala sam na nekoliko plenuma ispred zgrade, kisnula zajedno sa studenticama i studentima kojima je bio zabranjen ulaz u zgradu, govorila (opovrgla sam teze o neustavnosti prosvjeda), održala izlaganje 5.5. 2009. u studentskom okupljalištu – baraci pod naslovom “Feministički pokreti” unutar programa alternativne nastave “Slobodni Hrvatski studiji”, dala intervju novinarki na Jelačić placu. Zašto? Zato što sam prosvjede koji su obuhvatili čitavu Hrvatsku, a bili su usmjereni realizaciji znanja kao izvorne vrijednosti, a ne robe, doživjela kao rijetki svijetli, dapače blistavi trenutak hrvatske povijesti. A to nije bio stav većine nastavnika. No ni ono što sam deset godina predavala ne pripada većinskom znanstvenom mainstreamu, pa je moguće da sam prešla zadanu mjeru.
Drugi je mogući razlog što sam nastavnica, pa se moj doprinos prosvjedu pokušava izbrisati, gurnuti pod tepih, a mene kao ženu, po poznatom povijesnom obrascu diskvalificirati, ocrniti. Tu je ulogu na sebe preuzeo pročelnik Odsjeka za sociologiju Renato Matić. Kako je procedura izrade nastavnih planova protokolarno definirana (donose ih Vijeća Odsjeka koja saziva pročelnik)**, obratila sam se s upitom Renatu Matiću. Iznio je gomilu nepovezanih teza neprestano ponavljajući kako njemu nije lako. Prvo je rekao kako on s time nema ništa, zatim da on uopće nije pročelnik, da nije bio na sjednici Vijeća Odsjeka na kojoj se govorilo o programu za narednu godinu. No spomenuo mi je da je uveden sistem rotacije na osnovi kojega se neki predmeti predaju svake druge godine. Na upit tko odlučuje o rotaciji predmeta rekao je da ne zna, a na upit zašto su u mom slučaju rotirana tri predmeta i kako uopće mogu biti rotirana tri predmeta istog nastavnika ili nastavnice odgovorio mi je da je on u to neupućen. Rotaciju predmeta predstavio je kao neku metafizičku silu koja djeluje samostalno mimo utjecaja institucija i nastavnika. Doista mi ga je bilo žao. No sažaljenje je kratko trajalo. Zaintrigiran situacijom posjetio me novinar “Novog lista”, a potom je potražio i Renata Matića, koji mu je dao ne neodređenu, već preciznu drugu verziju. Prije svega rekao je da vijest nije aktualna, pa o njoj ne treba pisati u tisku. Odluka o rotaciji mojih predmeta donesena je navodno u veljači ove godine, on je u tome sudjelovao, no ja ću nakon godinu dana ponovo predavati tri kolegija. Nikakav problem ne postoji i o tome ne treba pisati. Treću verziju isključenja spornih predmeta Renato Matić je dao studentima sociologije na sastanku održanom 7.7. 2009. godine. Na upit studenata i studentica gdje su nestali ti predmeti odgovorio je da sam ja “sankcionirana” zbog neprofesionalnog ponašanja. Iako nisam sankcionirana jer bih to znala (dobila bih nekakvo rješenje ili odluku), za svaki slučaj sam se raspitala u tajništvu. Naravno, ne postoji nikakav dokument o mojoj sankciji, rekao mi je tajnik Hrvatskih studija. Matić ne govori istinu, laže, manipulira s tri verzije. Prva je za mene, da bih mu se smilila (kao Hera Zeusu), druga je za javnost da bi me gurnuo pod tepih (kao guju), a treća za studentice i studente, da bi me diskvalificirao (kao vješticu). Ovi tradicionalni obrasci diskvalifikacije žene kao subjekta, nastavnice, znanstvenice, aktivistice, tisućljećima su prakticirani, pa se pretpostavilo da će proći i ovaj puta. Istovremeno Matić je jako uporan u raspravi oko etičkog povjerenstva Hrvatskih studija koje donosi prosudbu za muške kolege. Angažirano polemizira s dekanom, šalje dopise kolegama i novinarima. Uporno, na silu pokušava se predstaviti kao žrtva i etična osoba. U raspravi o posljedicama studentskih prosvjeda sudjeluju pročelnik Matić (muškarac), dekan (muškarac) i nekoliko nastavnika koji su imali veze sa studentskim prosvjedom (muškarci). Stiče se dojam da je riječ o muškoj priči. Muškom sukobu, muškoj igri, muškom pripetavanju. No slika koja se lažno stvara ne odgovara činjenicama. U prosvjedima su sudjelovale studentice i studenti, nastavnici i nastavnice. Prosvjed nije bio jednorodan kakvim ga Matić simbolički proizvodi i izobličava. On iz priče isključuje žene, a ističe sebe, koji je tijekom događanja bio neodlučan (na Vijeću HS glasovao je protiv blokade). Matić želi dobiti poene, profitirati, a siže svesti na “bratski dogovor”. Tu shemu odavno je prepoznala Carole Pateman. Nažalost, on nije slušao rodne studije. Doista ga žalim, misli da je faca. Pa ipak, trebao bi nešto shvatiti. Da se bude intelektualac nije dovoljno imati jaku čeljust.
* Budući da se, za razliku od niza zemalja u svijetu i Europi, uvođenje rodnih studija na razini sveučilišta u Hrvatskoj realiziralo uz prepreke i ograničenja, Hrvatski su studiji u Zagrebu upravo zbog tog/tih predmeta postali prepoznati kao mjesto otvorenosti, tolerancije i širine. Mjesto gdje nova paradigma (postmoderne i postfeminizma) ima šanse teorijski polemizirati sa starom. Otvorenost prema polemici istovremeno znači i otvorenost prema razgrtanju samorazumljivih obrazaca utkanih u zgradu znanja dominantne androcentrične kulture. Znanje koje se predstavlja neupitno rodno neutralnim, odnosno jednorodnim. Redefiniranje ovakvog znanja isprepleteno s akcijom i institucionalizacijom teži, između ostaloga, uočavanju i rješavanju globalne svjetske krize. Da je riječ o svjetskom, europskom i hrvatskom standardu pokazuje niz dokumenata. Kao primjeri mogu se navesti nacionalne političke inicijative donesene, između ostaloga, i na osnovi međunarodne prakse: “Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006-2010” koju je usvojio Sabor RH 2006. a čiji je jedan od zadataka promicanje rodnih studija, također, “Preporuka Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje o uvođenju kolegija ženskih studija na preddiplomske, diplomske, i poslijediplomske studije” od 22.10.2008. godine.
** Kako je formalno teklo isključenje predmeta iz područja rodnih studija? Na sjednici Vijeća Odsjeka za sociologiju predložen je nastavni plan za narednu godinu. U planu nije bilo ni mog imena ni predmeta koje predajem. Prijedlozi planova su s raznih odsjeka upućeni Znanstveno-nastavnom vijeću Hrvatskih studija koje ih je usvojilo na sjednici 16. lipnja 2009. godine u Zagrebu. Zanimljivo je, dobro i s moje strane podržavajuće da su prošli predmeti nastavnika – muškaraca koji su imali nekakve veze s blokadom. Nisu, dakako, prošli predmeti iz područja rodnih studija jer nisu bili ni predloženi. Bravo dečki, svaka vam čast!
