Kako bi se spriječilo da današnja generacija mladih osoba nepovratno postane ‘izgubljena generacija’ u svijetu rada, potrebno je evaluirati trenutno stanje, otkriti žarište problema te dugoročno dokinuti tendenciju rasta nezaposlenosti mladih.
Uslijed zabrinjavajućih podataka o nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj i nedostatka evaluacija mjera za zapošljavanje, inicijativa Za rad spremne provodi istraživanje Mladi na tržištu rada. Svrha ovoga istraživanja jest da se dobiveni rezultati pretoče u smjernice za donošenje novih poticajnih mjera za zapošljavanje. Istraživanje će ujedno dodatno pomoći institucijama, ali i mladima, u što lakšem prijelazu iz obrazovnoga sustava u svijet rada.
Alarmantna situacija
Naime, mladi se u Republici Hrvatskoj susreću s najvišom stopom nezaposlenosti, a sve upućuje na to da koračaju prema samom rubu egzistencije. Čak više od 50 posto mladih koji su završili neki oblik školovanja ne može si priuštiti osnovne potrepštine, ovise o roditeljima i ne uspijeva se profesionalno ostvariti. Situacija se, unatoč obećanjima, dosad nije promijenila.
Ne mogu dobiti posao jer nemaju potrebne kvalifikacije, a nisu kvalificirani jer im tržište, zbog svoje neusklađenosti s obrazovnim sustavom – to ne omogućava. Ono što im je omogućavalo eventualno naukovanje jest prvotno stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa za 1.600 kn, a nakon što se sustavno upozoravalo da su naknade izrazito socijalno neosjetljive, ove godine će takva mjera mladima nuditi da zarade mjesečnu plaću u visini minimalca.
Problematično nije samo to što je rad preko takvih mjera debelo potplaćen, a često i gotovo besplatan, nego što nakon odrađene mjere, mladi se u velikom broju ponovno nađu na burzi. Dakle, dolazi do rotiranja radne snage u kojoj profitiraju samo poslodavci kojima država omogućuje da iskorištavaju gotovo besplatnu radnu snagu.
“Takva praksa dovodi i do srozavanja ekonomskog napretka države, gdje se sustavno opterećuje sve manji broj zaposlenih te se socijalna izdvajanja države preopterećuju, što dokida mogućnost ulaganja u rast i razvoj”, rekla je Marta Jagušt, članica inicijative Za rad spremne.
Gdje su istraživanja i evaluacije?
Također, osim što se prije donošenja mjera nisu odradile prijeko potrebne evaluacije, same provedbe mjera se nedovoljno kontroliraju, zbog čega je kvaliteta prvog radnog iskustva upitna.
Zbog ovakve situacije, mladi sve manje pomišljaju da će moći postati ekonomski neovisni te pristaju na bilo kakav oblik i uvjete rada, koji su socijalno neizvjesni i diskriminatorni. Sve se to odražava na njihov profesionalni put, samopouzdanje, a na koncu i na nesigurnijoj financijskoj situaciji u starijoj dobi.
Pomozite nama da pomognemo vama!
Upravo zbog ovih navedenih razloga inicijativa Za rad spremne traži da ispunite ovu anketu kako bi na temelju rezultata mogle dobiti temeljni uvid o poziciji i perspektivi mladih ljudi u Republici Hrvatskoj te doprinijeti budućim promjenama.
Anketa je u potpunosti anonimna, a rezultati istraživanja koristit će se s ciljem unaprjeđenja položaja mladih. Anketa se odnosi na sve osobe između 18 i 30 godina koje su završile neki oblik školovanja. Osim pitanja o radnom statusu, upitnik sadrži i pitanja o zadovoljstvu poslom te životom općenito, ciljevima za budućnost te, s obzirom na aktualnost teme odljeva mozgova, pitanja o opciji odlaska u inozemstvo. Ciljana skupina obuhvaća dobnu skupinu do 30 godina, jer je tako definirana u sklopu Garancije za mlade u Republici Hrvatskoj
“Za istraživanje su odabrane osobe do 30 godina jer ih je sustav uvrstio u korisnike i korisnice postojećih mjera. Unatoč tome što na razini Europske unije ovakvu vrstu paketa mjera koriste osobe do 25 godina jer se osobe kasnije uspješnije zapošljavaju, u nas je praksa da ljudi i do 30 godina nemaju nikakvo radno iskustvo”, izjavila je pravnica Ena Knežević, članica Za rad spremne i CESI.
Istraživanje su koncipirale članice neformalne inicijative Za rad spremne, a provode ga Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Područnim uredom Krapina i Mrežom udruga Zagor, a koje financijski podržava Ministarstvo socijalnih politika i mladih.
