Europska komisija je prije nešto više od mjesec dana objavila Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine na putu prema europskim integracijama za 2014. godinu. Izvještaj su mnogi ocijenili kao najgori do sada, i on sasvim očekivano naglašava nedostatak kolektivne političke volje lidera/ica u Bosni i Hercegovini u provođenju reformi koje su nužne na putu prema Europskoj uniji. Ekonomska pitanja, nezaposlenost i kršenje ljudskih prava su široko rasprostranjeni i nema vidljivih pokazatelja u smislu unaprjeđenja primjene međunarodnih standarda u ovim područjima.
Kao i institucije vlasti i upravljanja na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, Europska komisija nastavlja marginalizirati pitanja zaštite ženskih ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, ograničavajući ih na poopćene konstatacije u okviru dijela izvještaja koji se bavi ljudskim pravima, dok u dijelu koji se odnosi na poštovanje i zaštitu prava manjina, kulturna prava, javnu administraciju, socijalne politike i zaštitu javnog zdravlja, medije, nezaposlenost, trgovinu ljudima, regionalna pitanja i međunarodne obaveze, kao i druga važna pitanja nema žena. Izvještaj nadalje konstatira postojanje mehanizama za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i napredak u njihovoj koordinaciji na državnom i entitetskim nivoima u području nasilja u obitelji. Ova tvrdnja nije potkrepljena nikakvim jasnim pokazateljima koji bi ukazali da je ovaj navodni napredak i utjecao na omogućavanje pristupa i ostvarivanje efikasne i senzibilizirane podrške i pomoći ženama širom Bosne i Hercegovine, koje svakodnevno nastavljaju biti izložene različitim vidovima nasilja, u obitelji i izvan nje.
Taj navodni napredak ne ukazuje na činjenicu da žene nisu zaštićene kroz sudsko procesuiranje djela nasilja, te da je kaznena politika prema počiniteljima nasilja nad ženama ekstremno blaga i u potpunosti neefikasna.
To što žene nemaju pristupa pravdi i mogućnost da zaštite svoja osnovna ljudska prava na život slobodan od nasilja i diskriminacije dio je mnogobrojnih problema.
Početkom studenog, grupa aktivistkinja iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Albanije je imala priliku otići u Brisel, uz podršku Fondacije Kvinna till Kvinna iz Švedske, koja već gotovo dva desetljeća podržava ženske organizacije u regiji Zapadnog Balkana. Poruke koje su jasno prenijele ženama i muškarcima u institucijama Europske unije jesu da solidarne akcije aktivistkinja ukazuju da je napredak moguć i da Europska unija mora uspostaviti jasne kriterije i zahtijevati od vlada u regiji realizaciju formalno zajamčenih prava žena u praksi, ukoliko žele napredovati u procesu europskih integracija.
Političari/ke trebaju znati da im aktivistkinje ženskih organizacija neće dozvoliti da ignoriranje, i da će i one nastaviti “razgovarati s Bruxellesom” i ukazivati na sve ono što oni godinama nastoje držati pod tepihom. Zemlje regije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu neće unutra bez žena, poručile su.
