Njemački je parlament odbio poduprijeti zakon o kvotama u nadzornim odborima domaćih tvrtki. No, čak ni pobjeda nije zaustavila podjele među konzervativcima.
Konzervativna vladajuća koalicija koja se sastoji od Kršćansko – demokratske unije (CDU), stranke kancelarke Angele Merkel, Kršćansko socijalne unije (CSU) te slobodnih demokrata, uspjela je, kako se i očekivalo, zaustaviti izglasavanje zakona o kvotama koji su podupirali Socijaldemokrati i Zelena stranka.
U napetoj raspravi koja traje već mjesecima vladajuća koalicija i oporba žustro su optuživali jedni druge za neiskrenost. Ministrica obitelji, Kristina Schröder iz CDU-a, koja je i sama protiv zakona o kvotama optužila je SPD i Zelenu stranku za licemjerje, tvrdeći da niti jedna od tih stranaka nije učinila ništa kako bi ženama omogućila veći pristup vodećim pozicijama na mjestima na kojima bi one zaista imale moć za provedbu ovakvih pravila. Frank-Walter Steinmeier iz SPD –a odgovorio je optužujući za to isto licemjerje CDU. “Kako”, pitao je, “stranka kancelarke Merkel može tvrditi od početka mandata da želi zakon o kvotama, a onda kada dođe do njegovog izglasavanja mu okrene leđa”. Aludirajući pritom na činjenicu da je CDU u ponedjeljak dogovorila sporazum u kojem će stranka na izborima podupirati kvotu od najmanje 30 posto žena u nadzornim odborima korporacija. Međutim, propisali su da taj zakon neće stupiti na snagu prije 2020. – datuma kada Merkel vjerojatno više neće biti na vlasti.
Čelnici stranaka koji su težili kompromisu, umirivali su zastupnike, uključujući i ministricu rada Ursulu von der Leyen, koja je zagovornica zakona o kvotama jer su se pokazale dobrima u drugim dijelovima Europe.
Naime, propisi koji su odbijeni, u zadnji su čas izmijenjeni od strane Zelenih kako bi odražavali upravo taj kompromis koji je postignut od strane CDU. “Prema konsenzusu postignutom s CDU – om planira se kvota od 30 posto žena u nadzornim odborima”. No, nakon strogog upozorenja stranke, Von der Leyen je svoj glas uskladila sa glasom stranke.
Unatoč velikoj simboličkoj snazi koju ima kao žena kancelarka, Merkel je o ovome pitanju ostala pasivna. Štoviše, našla se u poziciji kada se morala braniti zbog kritika koje je potaknula iznenadna izmjena mišljenja njene stranke. Za Bild je rekla da je CDU kao vodeća stranka dugo vremena tražio način kako da se riješi taj problem i kako da više žena dobije mogućnost da djeluje na vodećim pozicijama, navodeći kako je to pitanje veoma važno za žene u njenoj stranci.
“Također, o tome se strastveno raspravljalo u stranci i naučili smo da ne razmišljaju sve žene jednako”, rekla je. Kako su ove godine u rujnu nacionalni izbori, Merkel je nastojala smanjiti napetosti unutar stranke.
No, moćna ekonomska struja unutar stranke nije zadovoljna ovim kompromisom. Michael Fuchs, stranački glasnogovornik za probleme malih i srednjih poduzeća rekao je da je za gospodarski napredak zemlje važno je da stranke ne zadiru u prava dioničara, dakle prava vlasnika poduzeća. Ideja pokreta za zakon o kvotama u Bundestagu bila je da se od 2018. stvore preduvjeti za stvaranje minimalne kvote od 20 posto žena u nadzornim odborima, a ta bi se brojka do 2023. Povećala na 40 posto.
Europska komisija u Bruxellesu također je u potrazi za načinom kako bi se zakon o kvotama implementirao za neizvršne odbore unutar država članica, no tome se dugo vremena protivila Njemačka koja tvrdi da takvi zakoni moraju prvo biti doneseni na državnoj razini. Neke zemlje u Europi već imaju kvote za korporativne odbore, Francuska, Nizozemska, Italija, Španjolska, Belgija i Norveška. EU statistike pokazuju da se udio žena kao članica uprave iz tog razloga u susjednoj Francuskoj udvostručio tijekom protekle dvije godine.
Prevela i prilagodila Iva Zelić
