Rodne dezinformacije i uloga medija u prikazu i praćenju rodno uvjetovanog nasilja bile su teme okruglog stola kojim se u Krapini obilježio Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna. Predavanje o rodnim dezinformacijama i panel rasprava organizirani su u suradnji Krapinsko – zagorske županije i Doma za žrtve nasilja u obitelji Novi Početak.
Na panelu „rodno uvjetovano nasilje u medijima – izazovi i mogućnosti promjene“ raspravljali su Marijana Sopek, direktorica i glavna urednica portala Sjever.hr, Maja Vdović, psihologinja u Domu zdravlja Krapinsko zagorske županije, Josip Šipić, voditelj našeg projekta GenderFacts i Davorka Filipčić, predsjednica Gradskog vijeća Grada Pregrade. Raspravu je moderirala Aneta Škreblin, psihologinja u Domu za žrtve nasilja u obitelji Novi Početak.
Medijski prikaz javno istaknutih žena
Davorka Filipčić osvrnula se na nedavnu predizbornu kampanju u kojoj se natjecala za mjesto gradonačelnice Pregrade. Kazala je da je pred kraj kampanje bila meta dezinformacija na društvenim mrežama. Uz to, naglasila je da postoje pitanja koje se ne postavljaju muškarcima koji se natječu za pozicije moći u politici. Za primjer, njen tadašnji protukandidat za gradonačelničku fotelju ima troje djece, jednako kao i ona, no – govori Filipčić – njega nitko nije pitao što radi po skupovima niti pitao tko se brine za djecu dok je on u predizbornoj kampanji.
„Mi žene smo u lošijoj poziciji od muškaraca i još uvijek izazivamo bojazan kad se natječemo za pozicije u kojima se o nečemu odlučuje. I dalje se pretendira da na toj poziciji bude muškarac“, poručila je Filipčić i dodala da bi voljela da se više žena aktivira u politici.
Na prikaze žena u politici osvrnula se i moderatorica Aneta Škreblin kazavši da takav medijski prikaz žena posredno ima utjecaj i na žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Kako se, uglavnom, radi o ženama koje nisu u poziciji moći, šalje im se poruka da su njihove šanse da se maknu iz pozicija i nasilja kojem su izložene male ako se žene koje jesu u poziciji moći suočavaju s tolikim izazovima i preprekama.
Je li dovoljno educirati novinare i novinarke o etičkom izvještavanju?
Na pitanje kako educirati novinarke i novinare o adekvatnim načinima izvještavanja o rodno uvjetovanom nasilju, Marijana Sopek je kazala da postoji mnoštvo edukacija koje bi novinari/ke i studenti/ice mogli/e pohoditi. No, naglašava da – uglavnom – vlasnici/e medija u tome ne vide osobnu korist. Primarno zato što je puno „jača“ priča koja je negativna.
„Što je veća tragedija, ona se dulje prenosi“, kazala je Sopek osvrnuvši se na problematičnost načina na koji se mediji financiraju, pritisak velikog broja klikova kao i društvenih mreža i brzog protoka informacija.
Pri tom je kazala da se vrlo rijetko izvještava da žena nije zaslužila nasilje kojem je izložena, već se puno češće propituje što je nosila, čime je izazvala počinitelja. Josip Šipić smatra da bi mediji trebali imati propisan način izvještavanja o rodno utemeljenom nasilju u svojim kodeksima i/ili metodologijama. Ipak, naglasio je da, unatoč brojnim ukazivanjima na neadekvatno medijsko izvještavanje o rodno – utemeljenom nasilju, ne vide se veliki pomaci. Pritom se osvrnuo i na činjenicu da je Medijski kodeks koji sadrži smjernice kako senzibilizirano izvještavati o nasilju prema ženama i femicidu potpisan od strane velikih medija koji se tog istog kodeksa u praksi, uglavnom, ne pridržavaju.
„Voljela bih vidjeti da svi mi počnemo žrtvu stavljati u kontekst žrtve, a ne priče koju treba prodati“, zaključno je dodala Sopek.
Utjecaj prikaza rodno uvjetovanog nasilja u medijima
Maja Vdović je naglasila da je medijski prikaz rodno – uvjetovanog nasilja problematičan i kad pričamo o njegovu utjecaju na djecu i mlade. Kroz različite sadržaje, posebice na društvenim mrežama, oni uče o rodnim normama i rodnim ulogama te se pritom stavljaju u kutije koje su im kroz te prikaze namijenjene i/ili prezentirane.
„Kroz stereotipni prikaz žena kao pasivnih, emocionalnih i usmjerenih na izgled, dok su muškarci prikazani kao snažni i oni koji rješavaju probleme (bilo autoritetom ili nasiljem) – djeca i mladi uče što je društveno primjereno“, kazala je Vdović.
Kao poseban problem istaknut je i način na koji se nasilje prikazuje u popularnoj kulturi i medijima – kao nešto romantično i/ili trivijalno. Nerijetko se ljubomora prikazuje kao znak brige ili se samo nasilje prikazuje kao nešto romantično. Time se dodatno otežava učenje djece i mladih o zdravim odnosima.
Medijska pismenost i rodno utemeljeno nasilje
Važna tema okruglog stola bila je i provjera informacija, odnosno raširenost dezinformacija, s naglaskom na one usmjerene na teme rodne ravnopravnosti. Šipić je naglasio nužnost suradnje različitih dionika na suzbijanju rodnih dezinformacija – od institucija, civilnog društva, ali i samih medija. Pritom je kazao da smatra da je nužno kontinuirano educirati i upozoravati na probleme u načinu medijskog izvještavanja o rodnom utemeljenom nasilju, kako medije, tako i institucije koje neadekvatno izvještavanje mogu sankcionirati.
Na upit o tome koliko često provjeravaju informacije na svom portalu, Sopek je kazala da informacije iz lokalne sredine provjeravaju puno češće nego li one s nacionalne razine. Njih uglavnom prenose iz drugih medija jer nemaju kapaciteta za provjeru istih. Vdović je dodala da razvoj kritičkog mišljenja nije jednostavan posao. Smatra da, osim što je dugotrajan, on se mora provoditi na više razina – kroz samu medijsku pismenost, ali i kroz diskusije i razgovor.
„Važno je ne izbjegavati teške teme“, kazala je Vdović poručujući da time od njih radimo tabu teme o kojima djeca i mladi na kraju uče iz nepouzdanih izvora.
Pritom je naglasila i važnost nenametanja stavova, već otvaranje mogućnosti da na temelju provjerenih informacija djeca i mladi formiraju vlastite stavove.
Šipić je zaključno dodao da, iako smo većinski svjesni da mladi nemaju dovoljno razvijeno kritičko promišljanje, umjesto da krenemo raditi na tome kroz obrazovanje – mi neprestano vodimo političke debate o tome koji nam je sadržaj potreban.
*Članak je objavljen u sklopu projekta “Ravnopravne, ravnopravni, ravnopravno!”. Sufinancira ga Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
