Projekt pod nazivom “Uloga žena od Drugog svjetskog rata do poslijeratne socijalističke Jugoslavije: od antifašističkih borkinja do neznanih junakinja” novinarki Barbare Matejčić (Hrvatska) i Bojane Barlovac (Srbija) odabran je među dvadesetak projekata iz cijele Europe na natječaju programa Geschichtswerkstatt Europa njemačke Zaklade “Erinnerung, Verantwortung und Zukunft” ( “Sjećanje, odgovornost i budućnost”).
Odabrani projekt bavi se ulogom partizanki u Narodnooslobodilačkoj borbi te načinom na koji je aktivna uloga žena u ratu utjecala na proces njihove emancipacije u neposrednom poslijeratnom periodu (1945.-1950.).
U Drugom svjetskom ratu partizanskim jedinicama se priključilo čak 100.000 žena, od čega ih je četvrtina poginula ili umrla, a ranjeno ih je 40.000. Neke su u rat išle za svojom braćom i muževima, neke motivirane željom za obranom zemlje i rušenjem režima, a neke upravo zbog težnje za emancipacijom, a većini im je rat pomogao u jačanju samosvijesti i odbacivanju podčinjenog položaja. No uloga žena i u ratu i poslije njega bila je mahom definirana onako kao su to htjeli njihovi muški suborci i partijski moćnici. Partizanski pokret u Jugoslaviji, kao najmasovnija revolucionarna vojska u istočnoj Europi, zalagao se za poboljšanje političkog, ekonomskog i društvenog položaja žena, ali ravnopravnost spolova, kao i organiziranje žena mimo kontrole i diktata partijskog vrha, ni u poslijeratnoj Jugoslaviji nije bila dosegnuta mada je službena partijska historiografija smatrala da je u Jugoslaviji “riješeno žensko pitanje”.
S obzirom da se projekt, uz političku i društvenu emancipaciju i afirmaciju žena, fokusira i na privatnu sferu – na “front doma” – temeljna građa, uz arhivsku, bit će sjećanje akterica povijesnih događaja i emancipacijskih procesa. Stoga će novinarke metodom usmene povijesti rekonstruirati živote partizanki, u prvom redu onih koje poslije rata nisu postale dijelom partijske društvene elite.
Geschichtswerkstatt Europa je program Zaklade “Erinnerung, Verantwortung und Zukunft” (EVZ), namijenjen međunarodnim projektima koji adresiraju pitanja kulture sjećanja u Europi. Zakladu je osnovala njemačka Vlada 2000. godine, primarno kako bi se isplatila novčana odšteta prisilnoj radnoj snazi u nacističkoj Njemačkoj, u što je uloženo 5.2 milijarde eura. Program se provodi u suradnji s njemačkim Institutom za primijenjenu povijest.
