U fokusu

Otišla iz IDS-a jer su pojedinci mutili

Razgovor s gradonačelnicom Buja Lorellom Limocin Toth: “Ne bih se toga prihvatila da nema osoba kojima vjerujem i koje me podržavaju. Rekli su mi da u demokratskom društvu treba imati građanske hrabrosti i boriti se, pa nek’ pobijedi najbolji!”

Otišla iz IDS-a jer su pojedinci mutili

– Čim Vam je IDS uskratio podršku, najavili ste svoju kandidaturu za treći gradonačelnički mandat i osnivanje samostalne liste. Imate li šanse pobijediti?
– Zaključila sam da je vrijeme da se izložim sudu građana i prihvatim njihovu odluku. Želim napraviti nešto korisno za Grad, nastaviti započete projekte i ostvariti nove. Iza sebe imam sposobne mlade ljude, no o imenima još nećemo. Ne bih se toga prihvatila da nema osoba kojima vjerujem i koje me podržavaju. Rekli su mi da u demokratskom društvu treba imati građanske hrabrosti i boriti se, pa nek’ pobijedi najbolji!

– Iza Vas je osam godina na čelu Grada. Ima li stvari koje ste uspjeli ostvariti i po kojima smatrate da će Vas ljudi pamtiti?
        – Svaki gradonačelnik nastavlja tamo gdje su njegovi prethodnici stali. Za vrijeme mog mandata otvorena je sportska dvorana i zgrada Talijanske osnovne škole, rekonstruirana škola u Momjanu, obnovljeni društveni domovi… Jedini smo grad u Hrvatskoj koji je projekt poticane stanogradnje ostvario rekonstrukcijom kuća u starogradskoj jezgri, čime smo počeli obnovu i vraćanje života u taj dio Buja. Ovih je dana konačno stigla i građevinska dozvola za popločenje Trga svetog Servula, oko čega smo stvarno imali puno problema s uvjetima konzervatora.

 

Neki ljudi nisu htjeli izgubiti kontrolu nad poslovima

        – Morate priznati da se sve češće čuje da ništa nije napravljeno, da poduzetnici odlaze, da su Buje “prešišali” Novigrad i Brtonigla…
–  Ne slažem se s takvim ocjenama. Donošenjem Prostornog plana uređenja za pedesetak smo hektara povećali površine namijenjene gospodarstvu u čak šest gospodarskih zona. Nekad su postojale samo dvije u kojima su poslovali giganti poput Digitrona, Feroplasta i Proletera, koji su privatizacijom, promjenom sustava i uvjeta na tržištima bitno smanjili poslovanje. Drugi nastavljaju s poslovanjem, ali u bitno otežanim uvjetima. Promijenjen je režim malograničnog prometa koji je davao bitan doprinos lokalnom gospodarstvu. Ima puno gospodarskih objekata koji nisu u funkciji, koje bi trebalo renovirati i pronaći nove sadržaje. Pokušavamo dogovarati zamjenu nekretnina i nove modele raspolaganja imovinom. U novoj zoni Stancija Rosa predviđeno je 25 hektara, a u zoni Robni terminali sedam hektara površina za nove poslovne objekte. No, za njih treba izraditi detaljni plan i rješavati zemljište koje je uglavnom državno ili privatno. Oko pet milijuna kuna uložili smo u infrastrukturu zone Valanari u kojoj još ima neizgrađenih parcela, ali i one su privatne. Na području Buja izgrađeno je puno novih hala i poslovnih objekata. Ono što mi možemo je stvoriti uvjete izgradnje infrastrukture i preduvjete za investicije poduzetnika prostornim planiranjem, što je ogroman posao. Radi njegova ubrzavanja predlagala sam podjelu gradskog Odjela za prostorno uređenje i komunalnu djelatnost na dva odjela, što Vijeće nije prihvatilo.

        – Jeste li doživjeli neuspjelo cijepanje komunalnog odjela kao osobni poraz?
– Ne. To je bilo izmanipulirano od ljudi koji nisu htjeli izgubiti kontrolu nad poslovima koji se rade u tom odjelu.

– Koji su to ljudi?
– Pojedinci unutar i izvan Grada, koji ne žele da u gradsku upravu dođe još novih ljudi koje rade transparentno. Zbog toga sam i otišla iz stranke. Shvaćam to što je oporba glasala protiv, ali što se tiče moje stranke, to je bila odluka donesena ne na području grada nego drugdje. To je sve što ću reći, pa neka si to ljudi sami protumače.

        – Kad ste primijetili da takvi problemi postoje i jeste li ih pokušali riješiti?
– S početkom uvođenja novosti u gradsku upravu i intenzivnijeg rada na natječajima za poljoprivredno zemljište, prije približno dvije godine. Neki su smatrali da je nadležno povjerenstvo trebalo pogodovati pojedincima, čemu sam se usprotivila. Što se tiče preustroja gradske uprave, pokrenula sam ga kako bismo je osuvremenili i učinili efikasnijom, ali i zbog pritužbi na njen rad. Tijekom osam godina zaposleno je pet ljudi s visokom stručnom spremom i jedna doktorica biotehnologije te dva vježbenika. Kad je veći broj djelatnika otišao u mirovinu, osnovali smo nove odjele i među tim novim ljudima izabrali pročelnike. Zaposlenike smo obavijestili da se moraju dodatno educirati, što im je i omogućeno, ali nekima to nije odgovaralo i počeli su širiti ružne glasine o pojedinim djelatnicima. Sad znam da sam pogriješila što odmah nisam učinila rez, ali smatram da svakome treba dati šansu. Međutim, oni su bili brži i meni oduzeli neke šanse…
       

Plan B

– Već ste spominjali predsjednika bujskog IDS-a Nina Činića. O kojim drugim osobama govorite?
– Građani Buja će to znati. Radi se o gradskim službenicima koji su i članovi IDS-a te o nekim drugima koji djeluju unutar stranačkih struktura na razini Bujštine. Druga imena u ovom trenutku nije potrebno spominjati.

– Buje nisu pošteđene problema droge. Nedavno ste osnovali Vijeće za komunalnu prevenciju, tražite prostor za savjetovalište. Zašto to ranije nije poduzeto?
– Ponovno se radi o problemu ljudi koji nisu odradili svoj posao. To si je vijeće dalo određene zadatke koje smo počeli rješavati. Osobno sam s pročelnicom odjela za društvene djelatnosti poslala zahtjeve nadležnim institucijama za podatke na osnovu kojih ćemo odrediti što i kako dalje.

– U Gradu se već nekoliko godina govori o uređenju prometa i izgradnji autobusne stanice. Zašto to još nije ostvareno?
        – Uredili smo parking kod Centra za socijalnu skrb i upravo smo počeli s onim iza Ronda. Parkirališta su planirana na još nekoliko lokacija, ali imamo velikih problema s otkupljivanjem zemljišta bivšeg PIK-a. Počeli smo raditi na projektu obilaznice, ali ona dijelom izlazi iz građevinskog područja, pa najprije moramo izmijeniti detaljni plan. Radimo na ustrojavanju vlastitog pogona, a jedan od njegovih zadataka bit će upravo upravljanje parkiralištima. Što se tiče autobusnog kolodvora, mijenjamo detaljni plan Rudine-Vladimira Nazora čime će biti ucrtana i lokacija za taj objekt. Sve bi to trebalo biti gotovo za nekoliko mjeseci i tada će gradnja biti moguća.

        – Ne smatrate li da sve to predugo traje?
        – Naš je najveći problem prostorno planiranje. U komunalnom odjelu su pretrpani poslom a i zakonske odredbe se često mijenjaju. Zato je potrebno poseban naglasak staviti na pojačavanje tog sektora da bismo na vrijeme mogli donositi plansku dokumentaciju. Promjena zakona o prostornom planiranju odredila je i to da svi planovi koji nisu stigli do faze javne rasprave moraju biti vraćeni na početak. Time su mnogi gradovi penalizirani, uključivši i Grad Buje za nekoliko urbanističkih planova uređenja.

         – Imate li plan B ako Vam građani ne ukažu povjerenje na izborima. Je li to možda povratak u Pučko otvoreno učilište? 
        – Povjesničarka sam umjetnosti i kustosica, i po starom zakonu čeka me radno mjesto u struci u Učilištu iz kojega sam i otišla u Grad. Kreativna sam osoba, puna ideja i već imam rokovnik pun planova koje želim realizirati u području kulture i zaštite spomenika kulture. Posebno se želim posvetiti radu s mladima, organiziranju društvenih sadržaja, programima obrazovanja kao osnovnog preduvjeta razvoja društva, pa i našeg područja.