Poštovana gospođo Predsjednice,
Obraćamo Vam se javnim pozivom, ne samo kao predsjednici Vlade Republike Hrvatske, već i kao ženi koja je u obavljanju javnih funkcija do sada iskazala značajnu razinu rodne osviještenosti, da spriječite sad već izvjesnu nakanu Ministarstva pravosuđa za ukidanje ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, te drugih posebnih pravobraniteljstava.
Ženska mreža Hrvatske, kao krovna udruga više desetaka ženskih nevladinih organizacija, te tri ženske sindikalne grupe (SSSH, NHS i HUS), drže da je dokidanje ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova kao neovisnog tijela za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova – propisanoga Zakonom o ravnopravnosti spolova – direktno odstupanje od proklamirane europske politike promicanja ravnopravnosti spolova te neosporni korak natrag za prava žena u Republici Hrvatskoj.
Ujedno, ukidanje takvog nezavisnog instituta je negativno i iz svjetla međunarodnog ugleda RH, koja je zahvaljujući postojanju ove institucije dobila niz dobrih ocjena iz Europske unije i Ujedinjenih naroda. Potvrđuje to i dopis članova i članica Europskog parlamenta, koji su prije mjesec dana upozorili povjerenika EU za proširenje Štefana Fülea, kako će takva “strukturalna promjena dovesti do slabljenja razumijevanja anti-diskriminacije i smanjivanja aktivnosti u borbi za ravnopravnost na nacionalnoj razini, i u konačnici potkopati nedavni napredak Hrvatske i omesti primjenu europske pravne stečevine za vrijeme pristupnih pregovora ili neposredno nakon njihovog završetka”.
Namjera ukidanja ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova posebno je negativna i iz svjetla međunarodnog ugleda RH. Primjerice, još nedavno, u okviru pregovora za poglavlje 19. (tržište rada i socijalna pitanja), EU je zatražila jačanje Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova; Odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije žena uputio je Hrvatskoj pohvalu na rad pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, a slično se gotovo redovito čuje na međunarodnim skupovima u i o Hrvatskoj.
Zbog čega se, onda, želi ukinuti taj značajan institut? Tumačenje da je to obećano EU u okviru zatvaranja poglavlja 23, kojim je zatraženo ekipiranje i jačanje Ureda Pučkog pravobranitelja, neozbiljno je i neodgovorno, jer se to sigurno ne može postići “gutanjem” dijela kadrova ureda posebnih pravobraniteljica. K tome, zbog nedostatka prakse, interesa i kvalificiranosti sadašnjeg Ureda Pučkog pravobranitelja, bitno bi se umanjio ne samo fokus na ženska ljudska prava, već i na prava djece i osoba s invaliditetom, triju osobito ranjivih skupina u svim društvima.
Želimo naglasiti da se Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova bavi specifičnom zaštitom s osnove spola i spolne orijentacije, a u okviru toga suzbijanjem diskriminacije, prevencijom i uspostavljanjem ravnopravnosti spolova na svim područjima života na prvom mjestu, uz istraživanja, analize, ankete, te rad na pojedinačnim slučajevima. Iako sadašnjoj pravobraniteljici uskoro istječe mandat, uvjereni smo da bi i novoizabrana pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, jednako tako odgovorno i djelotvorno obavljala svoju zadaću.
Teško se može vjerovati kako će Pučki pravobranitelj, koji po prirodi svoje funkcije ima druge prioritete, jednako energično nastaviti s brojnim zadaćama posebne pravobraniteljice. Pučki pravobranitelj, kako se mogao steći dojam, čak ne prepoznaje nasilje nad ženama kao oblik diskriminacije, a do sada nije pokazao poznavanje čak ni rodno osviještenog govora, a što je vidljivo iz njegovih izvještaja.
Međutim, apsolutno je tragično da se institut posebnih pravobraniteljica ukida iza zatvorenih vrata Ministarstva pravosuđa, bez široke rasprave u javnosti o prijedlogu izmjena Zakona o pučkom pravobranitelju, te drugih povezanih zakona; bez dosljedne primjene Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata; te – što je nepojmljivo za demokratsku proceduru – bez uključivanja, konzultiranja ili čak pravodobnog informiranja samih posebnih pravobraniteljica te relevantnih predstavnika civilnog sektora.
Podsjećamo da su upravo žene organizirane u nevladinim organizacijama zagovarale i utjecale na ustanovljenje ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, jer su bolno svjesne činjenice da su žene sustavno, posredno i neposredno, diskriminirane u hrvatskom društvu, a određenim aspektima takve diskriminacije i Vi ste osobno bila izložena, gospođo Predsjednice Vlade Republike Hrvatske. To je razlog više što očekujemo da ćete zaustaviti poigravanje ženskim ljudskim pravima i kršenje Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, kako bi se nastavilo suzbijanje diskriminacije prema ranjivim društvenim skupinama, uz omogućavanje njihovog sudjelovanja.
Za Žensku mrežu Hrvatske:
Mirjana Kučer
Đurđica Kolarec
Bojana Genov
Sanja Juras
Nela Pamuković
Rada Borić
Koordinatorica ženskih sindikalnih grupa:
Jasna A. Petrović
