Udruga B.a.B.e. osvrnula se na slučaj Darka Kovačevića Daruvarca, kojeg je sud u petak pustio na slobodu nakon što je bio u istražnom zatvoru šest mjeseci. Prenosimo njihovu objavu:
Slučaj Darka Kovačevića Daruvarca koji je brutalno premlatio svoju bivšu djevojku ponovno je ukazao na sve manjkavosti Zakona o kaznenom postupku, kao i licemjerje onih koji se zgražavaju, a prethodno su se protivili ratifikaciji i implementaciji Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatijom kao Istanbulska konvencija zbog straha od roda.
Zakon o kaznenom postupku/pravo nije pravda
Prema Zakonu o kaznenom postupku* i Kaznenom zakonu, ovaj slučaj je klasificiran kao kazneno djelo nanošenje teških tjelesnih ozljeda i prijetnji za koje se predviđa kazna do 5 godina. Maksimalno trajanje istražnog zatvora za isto je 6 mjeseci, što se smatra dovoljnim za prikupljanje dokaznog materijala i podizanje kaznene optužbe. Moguće je i donijeti druge mjere opreza. Međutim, odluke se trebaju donositi hitno i pravovremeno obavijestiti obje strane, i odvjetništvo i branitelja/e počinitelja.
Slučaj je morao biti klasifican kao pokušaj ubojstva, pokušaj femicida, a branitelj nasilnika pravovremeno obaviješten. Također, žrtvu se nije trebalo dodatno izlagati ispitivanjima kako bi se isto kazneno djelo potvrdilo već joj pružiti psihosocijalnu pomoć i zaštitu.
Ovo je klasičan primjer rodno uvjetovanog nasilja. Prema UN-ovoj definiciji, rodno uvjetovano nasilje podrazumijeva da nasilje prema ženama proizlazi iz podčinjenog položaja žene u društvu. Preciznije, nasilje prema ženama uzrokovano je duboko ukorijenjenim patrijarhalnim obrascima ponašanja, stavom da žene vrijede manje od muškarca, da su manje sposobne, manje racionalne, manje pametne.
Ovo je primjer dodatnog traumatiziranja djevojke, žrtve, preživljavateljice tog istog nasilja nepotrebno dugim i neizvjesnim sudskim procesima gdje u najboljem slučaju, dosuđena nastroža kazna ne donosi zadovoljstvo jer ona sa sobom, nažalost, nosi stigmu.
Ovo je primjer kako zakonski okvir, njegova primjena u praksi, te potraga za pravdom ponekad nisu usklađeni. Ovo je primjer da je optuženi proveo pola godine u pritvoru, baš kako Zakon o kaznenom postupku i navode. Međutim, sud nije uspio presuditi u ovom slučaju jer se sudac kojem je prvotno dodijeljen slučaj razbolio, a sutkinja koja je preuzela predmet ga nije stigla završiti. I optuženik, koji je prije pola godine gotovo na smrt pretukao 18-godišnju djevojku, izišao je iz pritvora. Sve po zakonu.
Ovo je i razlog zašto je vrlo veliki postotak žena koja pretrpi nasilje od svog bivšeg ili sadašnjeg supruga, životnog partnera, dečka ne prijavljuje nasilje. Nepovjerenje u sustav, osuda okoline, egzistencijalna zavisnost, strah od nasilnika, stigmatizacija i okrivljavanje žrtve najčešći su razlozi zašto žrtve ne izlaze u javnosti i ne prijavljuju institucijama preživljeno nasilje.
Prema Izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova 2017. godine, sudovi od ukupnog broja predloženih zaštitnih mjera, usvajaju samo njih 17%. Prema našim unutarnjim statistikama, tek svaki peti slučaj rodno uvjetovanog nasilja završi kažnjavanjem počinitelja. Prema podacima MUP-a, u posljednjih pet godina u Hrvatskoj 90 žena ubijeno od strane njihovih muževa, bivših muževa, partnera, bivših partnera ili drugih bliskih muških osoba. Od siječnja do kolovoza ove godine 5 žena je ubijeno od bliske muške osobe. Svakih 15 minuta jedna žena u Hrvatskoj je zlostavljana, a svaka treća doživi ekonomsko nasilje u partnerskom odnosu. Samo jedna od 15 do 20 žena prijavi silovanje.
Podrška suzbijanju i prevenciji nasilja ne smije ostati na deklarativnoj razini. Nužna je kvalitetna međusektorska suradnja svih karika sustava koje sudjeluju u suzbijanju i prevenciji nasilja.
Ukoliko djevojka koja je preživjela nasilje, kao i njezina obitelj, ali i sve druge djevojke i obitelji koji trpe ili su pak preživjele neki oblik rodno uvjetovanog nasilja, trebaju pravnu ili psihološku pomoć, pozivamo ih da se obrate Udruzi B.a.B.e. na mail adresu babe@babe.hr i/ili na broj telefona 01/ 4663 – 666.
