Od 2004. godine, kako bi prevladali/e poteškoće pronalaženja posla, samozapošljavanje je u Švedskoj poraslo za 15 posto.
Osobito je popularno među ženama koje nisu rođene u zemlji, kod kojih je, prema podacima Švedskog zavoda za statistiku (Statistiska centralbyrån), taj oblik zapošljavanja, u istom vremenskom periodu, porastao za čak 47 posto.
Jedan od glavnih razloga tog trenda je nemogućnost verificiranja i korištenja diploma koje su imigrantkinje stekle u svojim matičnim zemljama, zbog čega su osuđene na nisko plaćene poslove.
To je slučaj i s dvije diplome Yulie Semenove, koja je napustila svoj posao sobarice u hotelu kako bi osnovala firmu putem koje pruža turistička vodstva ljudima iz Rusije. Iako je sada puno zadovoljnija, samozapošljavanje nije bez svojih mana.
Samozaposlene/i trećinu svojeg prihoda moraju dati državi u obliku poreza i socijalnih doprinosa, a ne mogu računati na plaćeno bolovanje i godišnji, niti imaju osiguranu mirovinu.
Svejedno, bez obzira na nesigurnosti koju taj oblik zaposlenja podrazumijeva, trend je prisutan, s 208,057 ljudi u Švedskoj registriranih kao samozaposleni.
Više pročitajte na Vox Feminae!
